Connect with us

USK

Pogledajte dramatičnu snimku hapšenja članova opasne bande Dine Muzaferovića: Pojedinci “pali” u gaćama

U međunarodnoj policijskoj akciji “DM”, u kojoj je meta kriminalna grupa na čijem čelu je bio Dino Muzaferović zvani Cezar, uhapšeno je 37 pripadnika iznimno nasilne kriminalne ćelije sa zapadnog Balkana, objavio je hrvatski MUP. Pod vodstvom državljanina BiH, ova moćna kriminalna ćelija uglavnom je bila uključena u masovnu trgovinu drogom i vatrenim oružjem širom Evrope.
Jučer je u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Nizozemskoj, Italiji, Belgiji i Njemačkoj provedeno nekoliko istovremenih akcija protiv pripadnika ove bande. Akcije su koordinirane iz komandnog mjesta u Zagrebu, uz potporu oficira EUROPOL-a raspoređenih na terenu.

Uhapšeno je ukupno 37 osumnjičenih, uključujući vođu grupe – državljanina Bosne i Hercegovine kojeg EUROPOL smatra „visokovrijednom metom“, a koji trenutno služi četverogodišnju zatvorsku kaznu u Italiji, piše Jutarnji list.

Vjeruje se kako je osumnjičeni Dino Muzaferović od tamo redovno davao komande i upute svojim podređenima o pitanjima vezanim za trgovinu drogom i vatrenim oružjem.

Među objektima koji su pretraženi tokom akcijskih dana nalazi se zatvorska ćelija u Belgiji, garaža u Nizozemskoj koja se koristila za skladištenje kokaina te nekoliko objekata u Hrvatskoj, Njemačkoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini gdje su se čuvali droga, vatreno oružje i eksplozivi.

Policija je objavila snimku akcije hapšenja:

Povezane teme:

USK

U Unsko-sanskom kantonu formiran tim za krizne situacije u školama

Važnost ovakvih inicijativa i aktivnosti, te općenito usmjerenosti na preventivno djelovanje i rad u školama istakao je i predstavnik Vijeća roditelja učenika u Osnovnoj školi “Harmani 2” u Bihaću Alen Dervišević

Predstavnici Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona (USK) zbog posljednjih zabrinjavajućih događaja, naročito nedavnog nestanka učenika Medicinske škole u Bihaću, formirali su tim za krizne situacije u samim školama. Ove okolnosti, uz određenu refleksiju dešavanja iz regiona, uslovile su i sastanke predstavnika Ministarstva, stručnih školskih službi, te vijeća roditelja učenika u ovom kantonu.

-Pokušali smo odmah u početku adekvatno djelovati, te donijeli čitav niz prijedloga i zaključaka. Angažirali smo tim stručnjaka za rad sa djecom i mladima, odnosno za krizne situacije u školama. Nakon ovog događaja koji je prije nekoliko dana potresao jednu bihaćku školu, ali i cijeli kanton, odlučili smo organizirati ponovni sastanak u gradu Bihaću kako bismo još jednom razgovarali o najefikasnijim zajedničkim postupcima i mjerama, saradnji i posebno prevenciji – izjavio je ministar obrazovanja USK-a Edvin Alijanović.

O radu samog tima za krizne situacije u školama govorila je jedna od članica Vildana Aziraj-Smajić, specijalista kliničke psihologije.

-Škole će na raspolaganju imati tim koji će moći angažirati u svim kriznim događajima. Nažalost, u posljednje vrijeme smo imali nekoliko takvih situacija, te smo intervenirali sa psihološkim kriznim intervencijama. Tako smo već od ponedjeljka radili sa profesorima, roditeljima i učenicima pogođenog razreda u Medicinskoj školi u Bihaću. Prethodno smo takvu intervenciju imali 2016. godine u Osnovnoj školi Gornje Prekounje – Ripač – rekla je doktorica Smajić.

Važnost ovakvih inicijativa i aktivnosti, te općenito usmjerenosti na preventivno djelovanje i rad u školama istakao je i predstavnik Vijeća roditelja učenika u Osnovnoj školi “Harmani 2” u Bihaću Alen Dervišević.

-Zabrinuti smo i čini mi se da smo tek sada svjesni važnosti preventivnog djelovanja u školama, edukacije profesora i nastavnika, rada sa djecom i maksimalnog posvećivanja upravo njima – naveo je Dervišević.

Na sastanku su apostrofirani određeni problemi u međusobnoj komunikaciji i potreba da se oni hitno prevaziđu, zatim preopterećenost školskih pedagoga, odnosno poražavajuće mali broj psihologa u ovdašnjim školama.

Predstavnici Kantonalnog ministarstva obrazovanja naredni sastanak organizirat će u Bosanskoj Krupi, nakon kojeg će vjerovatno uslijediti slične aktivnosti i u ostalim općinama i gradovima USK.

Nastavi čitati

USK

Bišćanka Amra Šabić-El-Rayess o presudi Stanišiću i Simatoviću: Nama koji smo preživjeli genocid nije bila potrebna još jedna potvrda

Ugledna profesorica sa Columbia Univerziteta Amra Šabić-El-Rayess iz BiH (Bihać), komentarisala je konačnu presudu u predmetu Jovice Stanišića i Franka Simatovića koji su proglašeni krivim za ratne zločine u BiH, te odgovornim za sudjelovanje u UZP kao i za ubistvo počinjeno u na jednom lokalitetu u Hrvatskoj u junu 1992, te osuđeni na po 15 godina zatvora.

“Nama koji smo preživjeli Bosanski Genocid nije bilo potrebno da budemo svjedoci još jedne sudske presude niti međunarodne potvrde da je na Bosnu i Hercegovinu izvršena agresija”, ističe ugledna profesorica i dodaje:

“I da su organizovani i počinjeni ratni zločini i genocidna ubijanja od strane Srbije, ali je današnja presuda protiv dva ratna zločinca, člana srbijanske vlasti, i Miloševićeva (Slobodana Miloševića, op.a) pajdaša – Stanišića i Simatovića – potrebna za one koji nisu prošli pakao kroz koji mi jesmo”, istakla je Šabić.

Srbija je, dodaje dalje, izvršila agresiju u Bosnu i Hercegovini i kroz institucije Srbije organizovala i izvršila masovna ubijanja u BiH s ciljem potpunog uništenja nesrpskog naroda.

“To je definicija genocida. Perom i pravdom idemo dalje”, zaključila je Amra Šabić-El-Rayess.

Nastavi čitati

BiH

Prosječna plata u Sarajevu skoro 1.600 KM, pogledajte koliko iznosi u USK

Prosječna neto plata u Kantonu Sarajevo dostigla je iznos od 1.585 KM, izvještava BiznisInfo.ba.
Ovo je podatak za mart 2023. naveden u mjesečnom pregledu stanja Federalnog zavoda za statistiku, i predstavlja značajan iznos i veliki rast u odnosu na raniji period.

Samo mjesec ranije, dakle u februaru 2022. prosječna plata u KS bila je 1.474 KM. Prosječna plata u KS u martu 2022. bila je 1.354 KM.

Prosječna plata u cijeloj Federaciji u februaru ove godine je bila 1.193 KM, da bi se u martu popela na 1.265 maraka.

Zanimljiv je i podatak da u martu više konačno nema kantona u kojima je prosječna plata ispod 1.000 KM. Sve do marta plata u Srednjobosanskom kantonu bila je ispod tog iznosa, da bi ga konačno premašila i dostigla cifru od 1.016 maraka.

Rast plata, nažalost, nije posljedica ekonomskog razvoja već inflacije. Stoga je malo vjerovatno da je išta od ovog povećanja građanima zaista ostalo u džepovima usljed naraslih troškova života, prenosi BiznisInfo.ba.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕