Connect with us

Cazin

Vlada FBiH izdvojila 6.900.000 KM za izgradnju brze ceste Bihać – Cazin – V. Kladuša – granica RH

Published

on

Vlada Federacije BiH danas je na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija donijela dvije odluke kojim je usvojila programe utroška sredstava za kapitalne transfere javnim preduzećima namijenjene za putnu infrastrukturu i izgradnju cesta u ukupnom iznosu od 143 miliona KM iz Budžeta Federacije BiH za ovu godinu. Kako je pojašnjeno, većina ovih projekata započeta je u proteklom periodu. Projekti se odnose na izgradnju brzih cesta i dionica autoputa.

Izgradnja dvije brze ceste

Prvom odlukom usvojen je program namijenjen za izgradnju putne infrastrukturu u iznosu od 59 miliona KM, kojim će se finansirati dva projekta izgradnje brzih cesta u Federaciji BiH.

Naime, na prijedlog Federalnog ministarstva Vlada je donijela je odluku kojom se usvaja Program utroška sredstava “Kapitalni transferi javnim preduzećima – za putnu infrastrukturu“ u iznosu od 59.000.000 KM, utvrđen Budžetom FBiH za 2024. godinu ovom ministarstvu.

Ovom odlukom Vlada Federacije BiH utvrđuje dva projekta koji će se finansirati putem ovoga programa. Prvi se odnosi na izgradnju brze ceste Lašva – Nević Polje (Vitez – Nević Polje) u iznosu od 29.790.000 KM, čiji je implementator JP Autoceste Federacije BiH d.o.o Mostar, a namjena ovih sredstava je za eksproprijaciju, građenje i nadzor.

Drugi projekt je brza cesta Prača – Goražde (Tunel Hranjen i trasa BC- eksproprijacija), čiji je implementator JP Autoceste Federacije BiH d.o.o Mostar, u iznosu od 29.210.000 KM. Sredstva su namijenjena za građenje, a izgradnja ove brze ceste je podržana i drugom danas usvojenom odlukom u iznosu od 10.745.000 KM.

Drugom usvojenom odlukom utvrđeno 17 projekata

Druga odluka odnosi se na Transfer za izgradnju autocesta, brzih cesta, magistralnih i drugih cesta, u iznosu od 84 miliona KM, te obuhvata 17 projekata. Na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija Vlada je usvojila Program utroška sredstava “Kapitalni transferi javnim poduzećima – Transfer za izgradnju autocesta, brzih cesta, magistralnih i drugih cesta”, u iznosu od 84.000.000 KM, utvrđen Budžetom FBiH za 2024. godinu ovom ministarstvu.

Na posebnom računu za upravljanje razvojnim sredstvima za implementaciju sredstava namijenjenih za finansiranje kapitalnih infrastrukturnih projekata u okviru Jedinstvenog računa Trezora se nalazi dio ovih sredstava, a ostatak potrebnih sredstava će se osiguravati sukcesivno u skladu sa potrebama za realizaciju projekata. Usvojenom odlukom utvrđuje se 17 projekata koji će se finansirati putem ovoga programa.

Za izgradnju autoceste Orašje – Tuzla, dionica Maoča – Tuzla, Lot V Čanići – Tuzla (u dužini od osam km), planiran je iznos od 12.906.649 KM, i to za projektiranje, eksproprijaciju i građenje. Implementator projekta je JP Autoceste Federacije BiH d.o.o Mostar.

Iznos od 6.900.000 KM namijenjen je za izgradnja brze ceste Bihać – Cazin – V. Kladuša – granica RH, a implementator je JP Autoceste Federacije BiH d.o.o Mostar. Ova sredstava su planirana za projektovanje, eksproprijaciju, građenje i nadzor.

Za izgradnju brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica RH, čiji je implementator JP Autoceste Federacije BiH d.o.o Mostar, planiran je iznos od 23.445.000 KM. Namjena ovih sredstava je za projektovanje, eksproprijaciju, građenje i nadzor.

Iznos od 3.850.000 KM (za projektovanje i eksproprijaciju) planiran je za izgradnju brze ceste Lašva – Travnik – Jajce, dionica Nević Polje – Turbe (10,8 km), čiji je implementator JP Autoceste FBiH d.o.o Mostar.

Pored toga, za izgradnju brze ceste Lašva – Nević Polje – Lot 4. Poslovna zona Vitez (faza 1), čiji je implementator JP Autoceste FBiH, planirano je 3.153.351 KM (za projektovanje i eksproprijaciju).

Kada je riječ o izgradnji brze ceste Prača-Goražde (Tunel Hranjen i trasa BC eksproprijacija), čiji je implementator projekta je JP Autoceste FBiH, planiran je iznos od 10.745.000 KM, i to za eksproprijaciju, građenje i nadzor.

Iznos od 6,1 milion KM planiran je za izgradnju južne obilaznice Mostara, čiji je implementator JP Ceste Federacije BiH u saradnji sa Gradom Mostarom. Ova sredstva su namijenjena za projektovanje, eksproprijaciju, građenje i nadzor.

Rekonstrukcije magistralnih cesta

Za izgradnju i rješavanje spoja magistralnih cesta M17.4 i M17, te sanaciju i rekonstrukciju magistralnih cesta i rasvjete na M17, Ortiješ u gradu Mostaru i Počitelju, planirano je 500.000 KM. Implementator je JP Ceste FBiH, a namjena sredstava je za projekovanje, eksproprijaciju, građenje i nadzor.

Iznos od 2.500.000 KM namijenjen je za izgradnju dionice Šički Brod – Đurdevik na trasi ceste Tuzla – Sarajevo. Implementator je JP Ceste FBiH, a sredstva su za projektovanje, eksproprijaciju, građenje i nadzor.

Sredstva u iznosu od 2.000.000 KM (za projektovanje i reviziju) predviđena su za izgradnju gradskog autoputa u Sarajevu, dionica Stup-Buća Potok-Pofalići-Velešići-Bentbaša. Implementator je JP Ceste FBiH.

Za rekonstrukciju i sanaciju ceste Kreševo- Kiseljak, čiji je implementator JP Ceste FBiH planirano je 3.500.000 KM, i to za građenje i nadzor.

Iznos od 1.000.000 KM planiran je za izgradnju XII transferzale, spoj od Stupske petlje do aerodroma Sarajevo. Implementator je JP Ceste FBiH, a sredstava su namijenjena za projektovanje, eksproprijaciju, građenje i nadzor.

Sredstva u iznosu od 1.000.000 KM (za građenje i nadzor) planirana su za rekonstrukciju dijela tomislavgradske obilaznice, čiji je implementator JP Ceste Federacije BiH.

Kada je riječ o izgradnji obilaznice Kiseljaka II faza, čiji je implementator JP Ceste Federacije BiH, planiran je iznos od 2.500.000 KM, i to za projektovanje, eksproprijaciju, građenje i nadzor.

Iznos od 2.500.000 KM namijenjen je za izgradnju “Južne saobraćajnice” u Tuzli, dionica Ši Selo- Slavinovići, I faza. Implementator projekta je JP Ceste Federacije BiH, a sredstva su predviđena za eksproprijaciju.

Za izgradnju kružnog toka Mlake, na cesti M18, dionica Šički Brod 3-Ivinice 1, čiji je implementator JP Ceste Federacije BiH planirano je 700.000 KM (eksproprijacija, građenje i nadzor). Isti iznos od 700.000 KM planiran je i za izgradnju kružnog toka HIDANI, na cesti M4, u Kalesiji, dionica Simin Han-Donje Caparde, čiji je implementator JP Ceste Federacije BiH, a sredstva su namijenjena za eksproprijaciju, građenje i nadzor, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Cazin

Osam godina od dženaze najstarijeg krajiškog imama Sulejman ef. Kajtezovića

Published

on

Život Sulejmana efendije prožet je raznim događajima, obilježen zatvorskim kaznama, promjenama i prilagodbama raznim sistemima državne uprave,a o njemu su pisani brojni novinski članci, pa i snimani dokumentarni filmovi.

Sulejman je bio imam u dvanaest džemata u Krajini, u radnom vijeku izgradio je četiri i obnovio tri džamije, a od 1933. godine redovno je vodio dnevnik svojih aktivnosti.

Prvu zvaničnu imamsku dužnost započeo je davne 1945. godine u Bužimu, a na poziciju imama došao je, kako je u jednom intervjuu kazao, pravo iz zatvora i to na mjesto ranije ubijenog vjerskog službenika. Nakon godinu i pol službe u Bužimu ponovo je zatvoren u Bihaću, a u zatvoru je proveo tri mjeseca.

Nakon Bužima prešao je na službu u Žaliće kod Velike Kladuše, gdje je služio devet godina, nakon čega je bio u Slapnici, pa u Pokoju kod Bihaća. Nakon toga je vodio džemat u Tržcu kod Cazina, gdje je proveo oko osam godina, odakle je prešao u Trnove kod Velike Kladuše, gdje je proveo devet godina. Slijede Šabići, a penzionisan je 1983. godine, nakon čega je imamsku dužnost obavljao honorarno.

Imamsku dužnost dedo Sulejman obavljao je honorarno i prije 1945. godine, ali i nakon 2007. godine kada je napustio džemat u Vejincu kod Velike Kladuše, jer je, kako je jednom kazao, namirio 70 godina imamske službe.

Do smrti je redovno obavljao molitve u džamiji, postio je od svoje devete godine svaki ramazan, a dnevno je učio po 20 stranica Kur'ana.

Molimo Allaha da ga u Džennet uvede. Amin

Nastavi čitati

Cazin

IT Girls u Cazinu: “Bez obzira na predrasude–samo dalje!”

Published

on

By

Iskustvo stečeno u osnovnoj školi, Lea, Erna i Meldina prenijele su u srednju školu i olakšale formiranje IT Girls kluba

Almir Panjeta za UNICEF

Kada je nastavnica matematike i informatike Jasmina Jusić prošle godine krenula s formiranjem IT Girls kluba u Gimnaziji Cazin i pitala ima li neko sa iskustvom u programiranju, javile su joj se Erna i Meldina u prvom, te Lea u drugom razredu s višegodišnjim iskustvu u IT Girls klubu Osnovne škole Cazin II koju su završile.

“Prošla sam u oktobru 2023. kroz obuku unutar projekta ‘IT Girls dolaze u vaše škole’ i krenula u formiranje IT Girls kluba. Bilo je zainteresiranih djevojčica, ali mi je olakšavajuća okolnost bila to što su njih tri već bile u tome. Iskreno, imale su više iskustva od mene u Arduinu”, kaže profesorica Jasmina prisjećajući se pokretanja IT Girls kluba koji danas broji 15-ak članica, i za sada jednog člana.

“Učila sam kroz rad od svojih učenica, i drago mi je što sam imala takav pristup, da ne mora značiti da je samo nastavnik taj koji predaje. Ako se nastavimo družiti mislim da ćemo imati još više prilika da učimo jedni od drugih. Cure imaju dosta iskustva, dodirnih tačaka sa sajmovima IT Girls klubova, vidjele su dosta drugih projekata, upoznale dosta ljudi u tom sektoru, i baš mi je drago što su sa mnom. I druge članice IT Girls kluba konstantno dolaze s nekim novim idejama kako uključiti Arduino u svakodnevnicu, i uvijek me pozitivno iznenade”, dodaje.

Lea, učenica drugog razreda Gimnazije kaže da su je programiranje i robotika oduvijek zanimali, i da se u IT Girls klub u osnovnoj školi prijavila čim je čula da se osniva. Tokom prve godine školovanja u Gimnaziji nije imala IT Girls klub, a bila je među sretnijima u školi kada je čula da se i tu osniva:

“Sada u Gimnaziji imamo bolju opremu, dogovorili smo se kakve projekte želimo realizirati, kakav nam materijal za to treba, i radimo”.

Erna se programiranjem bavila i prije nego se prijavila u IT Girls klub u osnovnoj školi, išla je na privatne časove, a kada je u devetom razredu čula za IT Girls klub kaže kako joj je bilologično da se prijavi.

“Uvijek me zanimalo kako neke stvari funkcionišu, kako funkcioniše kompjuter i druge stvari. Često imam neke svoje ideje koje ne mogu realizirati nikako drugačije nego programiranjem”.

Za IT Girls klub Meldina je čula u devetom razredu kada se iz druge škole prebacila u OŠ Cazin II.

“U mojoj školi nije bilo IT Girls kluba, i kada sam se prebacila od devetog razreda, priključila sam se klubu čim sam saznala da djeluje. Programiranje me odavno zanima, ali u školi u koju sam do tada išla nismo imali ni informatičku sekciju, ni klub, tako da nije bilo prilike. Odmah mi se svidjela ideja da se mladim djevojkama prikaže IT industrija i da im se prilika, i odlučila sam se pridružiti”, kaže Meldina.

Trenutno rade na svom prvom zajedničkom projektu u Gimnaziji koji su nazvale “Smart Garden”.

“S direktorom smo došle na ideju da napravimo pametni vrt, pa smo iskombinirali da to bude vrt koji će pomoći biljkama, ako na primjer nema dovoljno vlažnosti u zemljištu da se aktivira pumpa koja će automatski slati vodu dok se ne postigne potreban nivo vlažnosti. Pokušaćemo sve da primijenimo u stvarnoj situaciji, i ugraditi ga u neki vrt ili plastenik i vidjeti kako funkcioniše”, najavljuju Lea, Erna i Meldina:

“Imamo konačnu ideju da napravimo mali plastenik u okviru škole, ali dok to ne bude jedna djevojka iz našeg razreda ima svoj plastenik pa ćemo vjerovatno otići da to isprobamo kod nje. Možemo sve još nadograditi sa više pločica i više mjerenja, temperature, vlažnosti, pa i zagađenosti zraka, da se uključi svjetlo kada neko prođe, da prepozna ako uđe neka životinja… “, pojašnjavaju, pokazujući nam kako sve funkcioniše preko senzora i arduino ploča.

Svoj rad planiraju prikazati na IT Girls sajmu u Tuzli 25. aprila, a prisjetile su se i sajma u Sarajevu 2023. na kojem su predstavile digitalni sat i videp-igricu, družile se s drugim curama iz klubova širom BiH i razmijenile ideje:

“Kad vidite da niste jedini koji se tim bave, da imate nešto zajedničko sa drugim gradovima u državi, kad vidite da toliko puno djevojčica žele ono što i mi, jednostavno je sve odmah lakše. Stvori se i dosta prijateljstava, još uvijek se čujemo s nekim curama koje smo upoznala tad, a prošlo je godinu dana”.

Nastavnik je u OŠ Cazin II vodio IT Girls klub, i kada je kako master edukator za Unsko-sanski kanton došao u posjetu Gimnaziji Cazin bio je sretan da vidi kako djevojke iz kluba i dalje aktivno rade:

“Razgovarao sam s njihovom profesoricom, u početku nije imala predstavu koliko one znaju, ali je vrlo brzo shvatila da ima naprednu grupu djevojaka sa solidnim znanjem u programiranju”, kaže, dodjaući kako IT Girls klub koji vodi u osnovnoj školi i dalje funkcioniše:

“Kroz IT Girs klubove djevojke mogu naučiti mnogo toga, vidjeti na sajmovima kako druge cure rade i to im može biti motivacijski faktor. Kad poslije osnovne dođu u srednju školu da mogu pokazati znanje kao što su to pokazale Lea, Erna i Meldina, a to im svakako može biti bitno i za upis na fakultet.”

Direktor Gimnazije Cazin Enes Škrgić kaže da je ranije predavao informatiku, i da je oduševljen idejom i funkcionisanjem IT Girls kluba, dodajući kako u školi razmatraju proširenje kapaciteta kako bi cure mogle raditi što bolje i kvalitetnije:

“Sada nam je novi izazov da moramo pripremiti i prostor da one mogu raditi, i potrudićemo se da imamo neku svoju radionu koja će im biti dostupna i opremljena – od lemilice pa do raznh instrumenata, tako da mogu kompletne projekte završiti. Bilo bi dobro da u dogledno vrijeme imamo i 3D printer koji bi mogao na kraju zaokružiti projekat koji kreiraju. Imaju mnogo interesantne ideje, bile su na sajmovima i gledale druge projekte iz drugih škola, i fascinantno mi je šta sve predlažu i šta bi sve voljele raditi”, kaže, dodajući kako nastavni plan i program za informatiku sada sve to mora pratiti.

Ističe kako je kao profesor informatike imao generaciju u kojoj su radili Arduino, grupu učenika koji su bili entuzijasti, ali ističe da su to ugavnom bili dječaci:

“Fasinantno mi je što sada dolaze cure, i moram reći da je čitav ovaj projekat pohvalan, upravo da se razbije taj jedan stereotip i da se pokaže da se cure ravnopravno mogu naći u prostoru IT-a. Drago mi je da su nam iz osnovne škole došle cure koje imaju dobre i kvalitetne osnove u programiranju”.

Lea kaže da ju je za početak rada na programiranju motivisalo upravo to što je primijetila da je malo, ili skoro nimalo ženske populacije koja se bavi programiranjem, te je željela biti dio tima koji će privući više žena IT sektoru, a Erna kaže da iako su joj na početku mnogi govorili kako programiranje nije za cure, nije ni pomišljala o odustajanju:

“Da sam tada stala kad su mi govorili da prestanem, vjerovatno sad ne bih bila ovdje gdje jesam!”.

Meldina zaključuje kako žene u IT sektoru moraju biti prisutnije i glasnije:

“Inače sam jako oštra po pitanju feminizma, i obzirom na broj problema s kojima se susreću žene u IT sektoru i općenito u svim aktivnostima, mislim da trebamo biti glasne, izboriti se za svoja prava, i da mi svi trebamo raditi na tome. Ženama je definitivno mjesto u IT industriji, svima je mjesto, i definitivno bolje radimo kad smo zajedno. Bez obzira na predrasude – samo dalje!”, kaže Meldina koja se nada da će u programiranju ostati i u budućnosti i vjerovatno upisati elektrotehnički fakultet.

Erna je već sa starijim bratom obišla elektrotehnički fakultet kada je on išao da se upiše, ali kaže da su pred njom još četiri godine pa će vidjeti, dok Lea planira upisati medicinu:

“Ako i upišem medicinu, mislim da ću se svakako nastaviti baviti programiranjem, voljela bih držati obuke mladima, posebno djevojkama, ohrabrivati ih. Zanimaju me i mogućnosti upotrebe IT-a u medicini”.

Profesorica Jasmina Jusić smatra kako je izuzetno bitno da djevojčice imaju ovakav klub:

“Cilj Inicijative jeste jačanje samopouzdanja kada je u pitanju IT sektor. Predrasude su bile takve da se IT sektor povezivao samo sa muškarcima, bez obzira što je na primjer prva programerka bila djevojka, a s tim dijelom istorije mnogi nisu upoznati”, kaže, dodajući kako bi voljela da je nešto poput IT Girls kluba postojalo u vrijeme dok je ona išla u školu:

“Da sam imala klub i priliku da radim na ovakvoj opremi, mislim da bih se vjerovatno više ‘bacila’ u ove vode, nego u matematiku, bez obzira što imam ljubav i za jedan i za drugi sektor.  Informatika, odnosno programiranje je na ovaj način puno privlačnije nego klasično programiranje koje mi prezentiramo u drugom razredu po nastavnom planu i programu. Bilo bi dobro da se ovaj model adaptira u formalni plan i program jer reforma informatike u okviru nastavnog plana i programa to zahtijeva”.

IT Girls inicijativa je zajednička inicijativa agencija Ujedinjenih nacija (UNICEF, UNDP i UN Women) koja se bavi prevazilaženjem ograničenja i prepreka s kojima se suočavaju djevojke i žene u sektoru informacionio komunikacionih tehnologija (IKT) u BiH. Više od 400 djevojčica u osnovnim i srednjim školama u BiH trenutno učestvuje u IT Girls klubovima kao vannastavnim aktivnostima.

Nastavi čitati

Cazin

FOTO Teška saobraćajna nesreća u Cazinu, više osoba povrijeđeno

Published

on

By

U teškoj saobraćajnoj nesreći na Maloj Lisi u Cazinu sudjelovala su dva motorna vozila.

Na vozilima je pričinjena veća materijalna šteta, dok je više osoba povrijeđeno.

Navedenom dionicom saobraćaj se odvija usporeno.

U toku je uviđaj nakon kojeg ćemo imati više informacija.

Foto: Novosti iz Cazina

Nastavi čitati

Najčitanije