Za sanaciju šteta nastalih u nedavnim poplavama Vlada USK-a odvojila je po 50.000 KM za Bihać i Sanski Most te 12.000 KM za Bosansku Krupu
Na prijedlog Kantonalne komisije za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća, Vlada USK-a donijela je Odluku o dodjeli jednokratne novčane pomoći za hitne intervencije gradovima Bihać i Bosanska Krupa i Općini Sanski Most.
Sredstva su iz budžeta za 2022. godinu i radi se o ukupnom iznosu od 112.000 KM. Za Bihać ide 50.000 KM, za Bosansku Krupu 12.000 i za Općinu Sanski Most 50.000 KM.
Nakon poplava koje su početkom decembra pogodile Krajinu, komisije koje rade procjenu štete na terenu još uvijek imaju puno posla.
– Pored glavne komisije za procjenu štete, formirali smo još pet timova, ali kako je pristiglo 287 zahtjeva za saniranje štete od naših sugrađana, formirali smo i dodatna tri tima kako bismo u što kraćem roku imali procjenu štete na terenu, kazala je v. d. gradonačelnica Bihaća Jasmina Ćoralić.
Osam timova na terenu, kako se procjenjuje, posao bi moglo završiti za maksimalno 10 dana, nakon čega će biti objavljen poziv građanima da kompletiraju dokumentaciju, građevinske dozvole za objekte i druge detalje kako bi se ispoštovala procedura.
– Procijenjena vrijednost štete će biti izračunata, ali mi ćemo kao Grad Bihać po zakonu izdvojiti 40 posto sredstava iz posebne namjene. Podnijeli smo zahtjev i Vladi USK-a da izdvoji dio sredstava (što je i učinila; op. a), od ostalih smo dobili obećanja, od gradonačelnice Sarajeva i od v. d. gradonačelnika Tuzle i ta sredstva za sada nisu uplaćena. Od gradonačelnika Banjaluke smo dobili tehničku podršku koja nam na kraju nije ni trebala i od načelnika Centra Sarajevo također smo dobili obećanje, pa nakon što se procijeni šteta, oni će nam od namjenskih sredstava Civilne zaštite doznačiti 30.000 maraka. To su iznosi na koje računamo pa ćemo ih onda raspodijeliti oštećenim, pobrojala je gradonačelnica Ćoralić.
Kritičari u Gradskom vijeću Bihaća su na posljednjoj sjednici postavljali pitanje zašto nadležni nisu obišli teren, međutim, za razliku od ranijih gradonačelnika, aktualna gradonačelnica Bihaća ne vodi fotografa niti medije sa sobom, piše Oslobodjenje.
– Službenici Civilne zaštite su sve vrijeme bili na terenu, kao i predsjednici mjesnih zajednica koji jesu predstavnici Gradske uprave, kao i sve druge jedinice, a ja sam svojim privatnim autom obišla sve lokacije i prije odluke o proglašenju vanrednog stanja, istaknula je gradonačelnica koja podsjeća da je ona službeni vršilac dužnosti te da populizam i njena lična promocija nemaju mjesta u ozbiljnom poslu kao što je sanacija poplava.
Također, najavljene pomoći od kolege gradonačelnika biće spomenute uz zahvalnicu, ali onda kada budu i realizovane.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona odlučno je u borbi za suzbijanje kršenja saobraćajnih propisa i osiguravanja sigurnosti za sve učesnike u saobraćaju.
Obavještavamo javnost da smo stavili u funkciju stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama sa mogućnošću optičkog prepoznavanja znakova.
Ovaj sistem registruje prekršaje prekoračenja brzine, sa mogućnošću prepoznavanja registarskih tablica, prati kretanje učesnika u saobraćaju kao i neregistrovana vozila.
Prilagodite brzinu kretanja u saobraćaju i poštujte ograničenja brzine kretanja, čuvajte svoj i tuđe živote.
U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.
Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.
Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.
Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.
Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.
Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.
Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.
Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.
Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.
-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.
Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.
– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.
Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.
-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.
Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.
FENA
Pokrenut apel za pomoć Naimu Muhiću, ocu dvoje djece koji boluje od raka
Ismail Barlov je prvak Evrope: Ostvario sam snove, ali ovo je tek početak
Na Ahiret preselio Nadarević (Selima) Esad
Na Ahiret preselila Begić (rođ. Silić) Šejla
Na Ahiret preselila Rožić ( rođ. Skenderović) Razija
FOTO Nakon teške bolesti preminula Nejra Bešić (34), iza nje ostala devetogodišnja kćerka
Na Ahiret preselila Kljajić (rođ. Harbaš Osmana) Hasiba
Na Ahiret preselio Mulalić (Bećira) Ibrahim
You must be logged in to post a comment Login