Polovinom marta 2022. u Kantonalnoj bolnici u Bihaću prilikom poroda preminula je 25-godišnja Azra Bećirspahić iz Bosanskog Petrovca, kao i njena tek rođena beba Merjem.
Od tada traje borba Azrine porodice, prvenstveno njenog supruga Anela Bećirspahića da sazna šta se tačno desilo kobne noći i zbog čega je u nekoliko sati izgubio suprugu i tek rođenu kćerku.
Anel Bećirspahić, kako saznaje
Faktor, ponovo se obratio Tužilaštvu Unsko-sanskog kantona sa zahtjevom za pokretanje istrage, a nakon što su oni već dva puta odlučili da istragu protiv ljekara u KB Bihać neće provoditi. Zahtjev je uputio i Ljekarskoj komori Unsko-sanskog kantona. Sve to nakon što je
pribavio nalaze vještačenja iz inostranstva koja su u potpunoj suprotnosti sa onim što se dosad tvrdilo u ovom slučaju.
Naime, nakon Azrine smrti Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona formiralo je predmet i saslušalo ljekare i medicinske sestre koji su učestvovali u porodu. Obavljena je obdukcija oba tijela i naloženo vještačenje po vještaku sudske medicine.
U nalazu obdukcije koja je obavljena u Kantonalnoj bolnici Bihać navedeno je da je Azra umrla prirodnom smrću i da je smrt nastupila zbog “rascijepa aneurizmatski izmijenjenog zida lijenalne arterije i njenih grana” (arterija koja opskrbljuje slezenu).
Obdukcijom tijela bebe utvrđeno je da je ona mrtvorođena (u otpusnom pismu bolnice, kao i tvrdnjama uposlenika bolnice, beba je rođena živa, a o čemu ćemo nešto detaljnije pisati u nastavku teksta). U obdukcionom zapisniku nije naveden neposredni uzrok smrti bebe. Tek kasnije, u dopuni izvještaja navedeno je da je uzrok smrti bebe hipovolemijsko-hemoragični šok od majke.
Prema dokumentaciji dobijenoj iz bolnice, a u koju je Faktor imao uvid, Azrina trudnoća sve do posljednjeg mjeseca bila je uredna i ona je bila zdrava trudnica.
Ulaskom u osmi mjesec trudnoća se komplikuje pojavom povišenog krvnog pritiska, koji se nakon uvođenja terapije stabilizira i trudnoća dalje teče uredno, sve do početka poroda 16. marta 2022. godine.
Prema dokumentima iz bolnice, trudovi su počeli u ranim večernjim satima 16. marta i sve je teklo bez komplikacija, sa urednim nalazima CTG-a.
Navodi se da kad je krenuo porođaj, otprilike u ponoć, porodilja se “slabo napinje”, “ne sarađuje u porodu” zbog čega se postavlja vakuum ekstraktor u trajanju od pet sekundi, nakon čega se u 00.17 sati porodi “živo žensko dijete” za koje se navodi da se “čuju tihi i usporeni otkucaji srca”.
Dijete je prebačeno na neonatologiju, gdje je utvrđeno da ne diše, srce ne kuca, te se pristupilo reanimaciji koja nije dala rezultat. Smrt novorođenčeta proglašena je u 1.50 sati.
U međuvremenu, u porođajnoj sali majka bebe borila se za život. Odmah nakon porođaja, prema dokumentima iz bolnice, Azrino stanje se pogoršava, ona navodi da se osjeća loše, da je guši u prsima i magli joj se pred očima, pritisak joj opada na 90/60. Ljekari i babice, pošto nisu uspijevali poroditi posteljicu, Azru prebacuju u operacionu salu, gdje joj se odstranjuje posteljica i utvrđuje da nema ginekološkog krvarenja.
Međutim, njeno stanje sve je gore i gore i naglo se pogoršava, u 1.40 dolazi do srčanog zastoja, ljekari je reanimiraju, ali i dalje ne znaju šta je uzrok pogoršanja njenog stanja.
Tada se poziva dežurni hirurg koji ustanovljava da Azra ima unutrašnje krvarenje koje potiče od slezene, sa otprilike dva litra svježe krvi. Podvrgava se operaciji, slezena se odstranjuje, zaustavlja krvarenje i pacijentica prebacuje u šok sobu u 4.30 sati. U 4.50 dolazi do srčanog zastoja, gdje se reanimacijom vraća srčani ritam, da bi u 6.10 ponovo došlo do zastoja srca, te uprkos reanimaciji koja je trajala otprilike sat vremenena, konstatuje se smrt 25-godišnje žene.
U medicinskoj dokumentaciji u koju smo imali uvid naročito se ističe jedan podatak.
Naime, u bolničkoj evidenciji sa neonatologije za bebu, za koju je rečeno da je živorođena, upisano je da je “cijelo vrijeme vilica ukočena, nisu se mogla otvoriti usta”, te da je proglašena smrt u 01.15 sati.
Tužilaštvo USK tokom predistražnih radnji, na osnovu bolničke dokumentacije i nalaza obdukcije obavljene u KB Bihać, zatražilo je nalaz i mišljenje vještaka sudske medicine. Prvo vještačenje je povjereno dr. Željku Karanu iz Zavoda za sudsku medicinu RS-a u Banjoj Luci.
Karan je u svom nalazu naveo da je uzrok smrti unutrašnje krvarenje zbog prskanja arterije, te je na određeni način “amnestirao” ljekare tako što je naveo da je “alarmantna situacija nastupila tek nakon porođaja i kada je nastupilo veoma intenzivno unutrašnje krvarenje koje je dovelo do teškog hemoragičnog šoka”. Također je naveo da se “iz raspoloživih podataka ne može zaključiti da je bilo nesavjesnog postupanja ljekara ili drugog medicinskog osoblja”.
Na osnovu ovog nalaza, Tužilaštvo USK donijelo je naredbu o nesprovođenju istrage o smrti Azre i njene bebe. Međutim, Azrini suprug i otac uložili su prigovor na ovakvu odluku Tužilaštva, te je naloženo novo vještačenje, koje je ovoga puta povjereno vještacima u Tuzli – dr. Zlatanu Fatušiću i dr. Zdenku Cihlaržu. Njihovi zaključci bili su gotovo indentični kao i zaključci dr. Željka Karana. Azrin suprug potom je uložio pritužbu i Federalnom tužilaštvu, koje je tu pritužbu odbilo kao neutemeljenu.
Nakon što je Tužilaštvo USK obustavilo istragu, Bećirspahić i njegovi pravni zastupnici pribavili su sve dokumente iz spisa Tužilaštva, a na osnovu kojih su onda zatražili vještačenja stručnjaka iz inostranstva.
Vještačenja u Srbiji i Hrvatkoj
Vještačenja su provedena u Zagrebu (prof. dr. Vesna Elveđi-Gašparović i dr. sc. Pero Bubalo) te u Zavodu za sudsku medicinu u Nišu. Vještačenje u Nišu provela su četiri vještaka od kojih su prof. dr. Lidija Kostić-Banović i doc. dr. Miroslav Milić specijalisti sudske medicine, prof. dr. Vesna Marjanović – spec. anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine te mr. dr. Dragan Matijašević – specijalist ginekologije i akušerstva.
Oba ova vještačenja bacaju potpuno novo svjetlo na slučaj te otvaraju brojna pitanja i umnogome se razlikuju od onoga što su u svojim nalazima naveli vještaci koje je angažovalo Tužilaštvo USK.
Prema mišljenju vještaka iz Zagreba, iako se u obdukcionom zapisniku navodi da je do rupture aneurizme došlo spontano zbog pritiska u abdomenu izazvanim tiskanjem, isto tako je do toga moglo doći zbog neprimjerenog izvođenja Kristellovog hvata (pritiska na trbuh porodilje) od ljekara ili sestara, a što proizilazi iz zapisnika o saslušanju svjedoka.
Također navode da su se štetne posljedice po porodilju mogle izbjeći na tri načina:
– ranijim donošenjem odluke o potrebi dovršenja trudnoće zbog prijetećeg ugušenja fetusa, a na osnovu zapisa CTG-a;
– izbjegavanjem Kristellerovog hvata;
– pravovremenim prepoznavanjem hemoragičnog šoka i njegovog uzroka.
Za vještake je također diskutabilan zaključak da se kod Azre uopće radilo o aneurizmi. Naime, kako navode, ona nije makroskopski viđena, zaključak se temelji na histološkom nalazu te da je zaključak da se radilo o dijelovima aneurizme pretenciozan. Zaključak da se radi o spontanoj rupturi vještaci iz Zagreba ocijenili su još pretencioznijim, te naveli kako je veća vjerovatnoća da razdor nastane usljed Kristellerovog zahvata nego spontano. U prilog toj činjenici navode fotodokumentaciju na kojoj se vide krvni podljevi u području rebara i dijafragme preminule žene.
Navode i da klinička slika znatno više upućuje da je izvor krvarenja razdor slezene, a ne ruptura aneurizme arterije.
Kada je u pitanju smrt bebe, navode da patohistološki nalaz obdukcije nije medicinski logičan i ne poklapa se sa CTG zapisom.
– Navedeni uzrok smrti nije u skladu sa fotografijama mrtvorođenog djeteta (…), one govore u prilog tome da je uzrok smrti djeteta asfiksija (ugušenje, op. a.) tokom poroda – navode u nalazu i mišljenju.
Vještaci iz Zagreba zaključuju da se uočava dosta kontradiktornosti koje nisu medicinski logične.
Vještaci iz Niša u svom nalazu i mišljenju bili su još direktniji.
– Prema našem mišljenju odgovornost za katastrofalan ishod za plod snosi mlađi akušer, a za život porodilje, sada pokojne Azre Bećirspahić obojica akušera, pogotovo stariji dežurni (“starija služba”). Ostali članovi dežurnog tima pri porođaju su korektno obavljali dio posla – zaključak je iz njihovog nalaza, napisanog na 42 stranice.
U ovom nalazu detaljno je citirana sva medicinska dokumentacija, nalaz obdukcije, iskazi svjedoka, te su dovedeni u međusobnu korelaciju.
U nalazu se, između ostalog, navodi da nije rađen kontinuirani CTG monitoring i da nadzor stanja ploda nije odgovarajući, što nije u skladu s pravilima medicinske struke. Također, navode kako reakcija ljekara, nakon što se pogoršalo stanje pacijentice, nije bila odgovarajuća i pravovremena.
– Postupci su bili nepravovremeni. U suprotnom, šanse za preživljavanje bi bile veće, a zbog oklijevanja ona je neprekidno krvarila sve do druge operacije u 2.20 sati. Od porođaja (00.15 h) do te operacije stalno je i mnogo gubila krv na šta su ukazivale kliničke manifestacije zbog čega nije trebalo oklijevati i toliko dugo čekati na drugu operaciju – navode vještaci iz Niša.
Navode i da se kasnilo sa nadomještanjem krvi koja je uključena tek pred drugu operaciju. (Najprije je operativno uklonjena posteljica, a tek onda, nakon što se stanje pogoršavalo, otvoren je abdomen i utvrđeno unutrašnje krvarenje, te je izvađena slezena).
Pojašnjavaju da je sve ukazivalo na hemoragični šok, te da se u tim trenucima neopravdano insistiralo na uklanjanju posteljice, iako za to nije postojala indikacija.
– Umjesto toga trebalo je odmah otvoriti trbuh porodilje. Mada je sve ukazivalo na teško unutrašnje krvarenje, s laparatomijom se oklijeva do 2.20 i to 40-50 minuta nakon prvog zastoja srca porodilje – pojašnjava se u nalazu.
Kada su u pitanju nalazi za bebu, u mišljenju vještaka navodi se da je dijete rođeno vjerovatno mrtvo, mada se kroz medicinsku dokumentaciju tvrdi da je bilo bradikardično, ali je jasno da novorođenče nije ni pokušalo disati.
Vještaci navode i da zadnji dostavljeni CTG zapis nije u skladu s ishodom porođaja – stanja novorođenčeta (…) Ovaj CTG zapis, kako navode, isključuje katastrofični ishod za plod.
– Da je bilo bradikardije, na CTG zapisu bi ona bila sigurno registrovana, što dovodi pod ozbiljnu sumnju posljednji CTG zapis – porod naponi (čiji je, kada je, i gdje je snimljen) – navodi se u nalazu i mišljenju vještaka.
Šta će uraditi Tužilaštvo USK
Faktor se obratio i Tužilaštvu Unsko-sanskog kantona sa upitom da li su zaprimili zahtjev za pokretanje istrage od Azrinog supruga, uz dostavljene nove nalaze i vještačenja, te da li je eventualno odlučeno po njegovom zahtjevu.
Do zaključenja ovog teksta iz Tužilaštva nismo dobili odgovor.
S obzirom na brojne nelogičnosti i nepoklapanja između nalaza i mišljenja vještaka, ostaje da se vidi da li će Tužilaštvo konačno pokrenuti istragu u ovom slučaju i otkloniti brojne nedoumice koje se pojavljuju u ovom slučaju.
You must be logged in to post a comment Login