Piše: SENAD AVDIĆ

Tačno prije godinu dana, u prvoj polovini jula prošle godine predsjednik Hrvatske Zoran Milanović zaputio se na još jednu u nizu svojih posjeta Bosni i Hercegovini, preciznije, onim njenim dijelovima u kojima većinski žive Hrvati. Bila je to svjervrsna Moilaovićeva tradicoinalna turneja „četiri skakaonice“, tokom koje je posjetio Vitez, Livno, Tomislavgrad i, naravno, Mostar.

Ni po čemu se ovaj njegov ljetni izlet nije ostao upamćen, osim po prkosnoj, svađalačkoj poruci da nema namjeru posjećivati Sarajevo, “dok se neke stvari ne riješe“. Neke stvari su izmjene Izbornog zakona BiH.

EVO ZORE, EVO ZORANA

Bio je to povod da komentator hrvatskog portala „Index“ Vladimir Matijanić napiše sljedeće: „Ne postoji analogija sa drugim hrvatskim diplomatskim iskustvom, niti bi se hrvatsko državno vodstvo usudilo ni jednoj državi bilo šta uvjetovati, a teško da bi se bez zaglušujuće političko-medijske dreke podnijelo da šef neke druge države obilazi samo one krajeve u Hrvatskoj gdje je njegov narod većinski.“

Matijanić navješćuje, da bi se u slučaju da se takav neki nezvan gost, državnik- (zlo)namjernik, ukaže u Hrvatskoj „digla kuka i motika… Plenković, Milanović. HRT i Večernji, danima bismo slušali o separatizmu, maksimalističkim pretenzijama i tome
slično…“ I još: „Kada Milanović ide u posjetu Herceg-Bosni, šuti se o velikohrvatskim opsesijama njegovog političkog uzora Franje Tuđmana Bosnom i Hercegovinom.“

Godinu dana kasnije, 17. jula 2022, današnjeg dakle dana, zaista se desilo ono što kolumnista „Indexa“ naziva
nemogućom, ili hipotetičkom „analogijom“: predsjednik Srbije Aleksandar Vučić namjerio je skoknuti do Hrvatske i pri tom „obići samo one krajeve gdje je njegov narod većinski“. Reakcije su bile upravo onakve kakve je anticipirao novinar Matijanić: „digla se kuka i motika… Plenković, Milanović, HRT, Večernji..“ …orkestrirano trube o „separatizmu, maksimalističkim pretenzijama i tome slično“.

Posjete Zorana Milanovića Bosni i Hercegovini, još od onog davnog februara 2014. godine kada je u funkciji predsjednika Vlade Hrvatske poput furije dofurao u Mostar da spriječi nerede uzrokovane građanskim nemirima pomiješanim sa vandalizmom, su bez ijednog izuzetka bile privatne, unilateralne. O njima je i tom prigodom, kao i svim drugim koje su uslijedile nakon što je izabran za predsjednika Hrvatske Milanovićev protokol isključivo i jedino informirao državnu Direkciju za koordiniranje polIcijskih tijela zaduženu za njegovu sigurnost .

DIPLOMATSKI POUČAK VUČIĆU VRIJEDI I ZA MILANOVIĆA

„Podsjećamo da prigodom svakog posjeta stranih dužnosnika vrijeme, prigoda i dan posjeta trebaju biti dio dogovora dviju strana. Hrvatska nije informirana, to je za Hrvatsku neprihvatljivo i smtramo to nedobronamjernim“, kazao je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman na današnjoj konferenciji za tisak objašnjavajući formalne razloge za odbijanje gostoprimstva Aleksandru Vučiću od strane hrvatskih vlasti, piše SB.

„Gospodine“, poručio je Grlić Radman predsjedniku Srbije, „ovo nije odlazak na more. Predsjednik države je štićena
osoba, takav dolazak zahtijeva angažman hrvatskih vlasti. Mi uvijek najavljujemo dolazak, to je ovdje izostalo. Ne može se tek tako prelaziti granica.“

Novinari su propustili pitati hrvatskog ministra vanjskih poslova kome u Bosni i Hercegovini svoj dolazak najavljuje Zoran Milanović i njegov protokol?

Možda je razlog taj što su unaprijed znali odgovor kojeg bi dobili: „Draganu Čoviću, lideru HDZ-a BiH.“ A ko je i šta
je Dragan Čović? Isto ono, ni manje ni više, što je u u Hrvatskoj Milorad Pupovac, čovjek kojem je dolazak najavio Aleksandar Vučić: i jedan i drugi su zastupnici u državnom parlementu i lideri stranaka koje su dio parlamentarne većine i čiji ministri
sudjeluju u Vladi Bosne i Hercegovine i Vladi Hrvatske.

Hrvatska je vlast, dakle, imala puno formalno pravo da zabrani ulazak srbijanskog predsjednika na svoju teritoriju, jer nisu ispoštovane sve procedure predviđene za to. To, na diskretan način priznaju i nadležne institucije u Srbiji kada kažu da komunikacija između dvije države nije bila adekvatna i pravovremena.

Sve što važi za posjetu Vučića Hrvatskoj, važi i za brojne privatno- prijateljske izlete Zorana Milanovića u Bosnu i Hercegovinu. O tome trebaju povesti računa odgovarajuće državne institucije (Predsjedništvo BiH, Ministarstvo vanjskih poslova“) jer, pozivajući se na ministra Gordana Grlića Radmana, uoči svakog sljedećeg njegovog posjeta Bosni i Hercegovini predsjednika Hrvatske treba podsjetiti: „Gospodine Milanoviću, ovo nije odlazak na Panonska jezera u Tuzli. Predsjednik države je štićena osoba, takav dolazak zahtijeva angažman