Upravitelj privremenog prihvatnog centra (PPC) Lipa u ime Službe za poslove sa strancima, Almin Imamović, zajedno sa osobljem Međunarodne organizacije za migracije u BiH (IOM): upraviteljem kampa
Kenanom Keserovićem i predstavnicima IOM-ove kancelarije u Bihaću, Jasminom Gacom i Bogdanom Runićem, te migrantima-volonterima iz Kreativnig kutka PPC Lipa, predali su jučer direktoru Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” dr. Hajrudinu Haviću ručno rađene sapune i komplete posteljina. Pomenute predmete izradili su migranti iz prihvatnog centra PPC Lipa, sa željom da daju svoj doprinos razvoju lokalnih zajednica u kojima
borave. Bolnici su uručena i dezinfekcijska sredstva.
Donacija je konkretno upućena na Odjel pedijatrije i dječije hirurgije Kantonalne bolnice, i prikladan je odgovor na njihove potrebe za higijenske i osnovne potrepštine. Navedena donacija bit će korisna za svakodnevni rad i
funkcioniranje pomenutih odjela.
Zadovoljstvo nam je primiti ovu vrijednu donaciju koja jača rad Odjela pedijatrije i Jedinice dječje hirurgije u okviru Kantonalne bolnice dr. Irfan Ljubijankić i vjerujem da je ovo pozitivan primjer kako migranti svojom
kreativnošću mogu doprinijeti lokalnim zajednicama, u ovom slučaju Kantonalnoj bolnici”, kazao je direktor Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić”, dr. Hajrudin Havić.
Svi donirani predmeti dio su kolekcije “Od nas-za vas” branda “No Nation Fashion” čiji rad finansijski podržava Služba za instrumente vanjske politike (FPI) Evropske unije u okviru Instrumenta koji doprinosi stabilnosti i miru
(IcSP), i to kroz projekat “Jačanje društvene kohezije u zajednicama u kojima borave ljudi u pokretu“ kojeg implementira Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u Bosni i Hercegovini.
Na temeljima kulturne razmjene, kreativne suradnje i međusobnog učenja, brand “No Nation Fashion” uspostavljen je u objektima za prihvat migranata u junu 2021. i proistekao je iz vizije da ljudska mobilnost donosi nove prilike i migrantima i zajednicama koje ih primaju. Također odražava potrebu ljudi u pokretu da uzvrate zajednicama u Kantonu Sarajevo i Unsko-sanskom kantonu koje su ih privremeno ugostile na njihovom migracionom putu.
“U saradnji sa Službom za poslove sa strancima dajemo priliku migrantima iz privremenog prihvatnog centra Lipa da uzvrate i doprinesu lokalnim zajednicama kroz kreativne radionice koje se nude u centru”, rekao je v.d. šefa
IOM kancelarije u Bihaću, g. Jasmin Gaco. Do sada su pregače, posteljina, torbe, sapuni i igračke iz kolekcije „Od nas-za vas“ volonterskim radom izradili migranti u privremenim prihvatnim centrima širom BiH, i ovi artikli su pronašli svoj dom kod mnogih građana i u institucijama BiH”.
Kroz aktivnosti socijalne kohezije, IOM u BiH će, zajedno sa Službom za poslove sa strancima, nastaviti podržavati aktivnosti usmjerene na jačanje veza između migranata i zajednica koje ih primaju, te nastaviti stvarati mogućnosti migrantima koji žele nekako da nešto korisno učine za lokalne zajednice širom BiH koje su im pružile gostoprimstvo.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona odlučno je u borbi za suzbijanje kršenja saobraćajnih propisa i osiguravanja sigurnosti za sve učesnike u saobraćaju.
Obavještavamo javnost da smo stavili u funkciju stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama sa mogućnošću optičkog prepoznavanja znakova.
Ovaj sistem registruje prekršaje prekoračenja brzine, sa mogućnošću prepoznavanja registarskih tablica, prati kretanje učesnika u saobraćaju kao i neregistrovana vozila.
Prilagodite brzinu kretanja u saobraćaju i poštujte ograničenja brzine kretanja, čuvajte svoj i tuđe živote.
U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.
Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.
Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.
Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.
Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.
Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.
Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.
Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.
Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.
-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.
Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.
– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.
Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.
-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.
Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.
FENA
Pokrenut apel za pomoć Naimu Muhiću, ocu dvoje djece koji boluje od raka
Ismail Barlov je prvak Evrope: Ostvario sam snove, ali ovo je tek početak
Na Ahiret preselio Nadarević (Selima) Esad
Na Ahiret preselila Rožić ( rođ. Skenderović) Razija
FOTO Nakon teške bolesti preminula Nejra Bešić (34), iza nje ostala devetogodišnja kćerka
Na Ahiret preselila Begić (rođ. Silić) Šejla
Na Ahiret preselila Kljajić (rođ. Harbaš Osmana) Hasiba
Na Ahiret preselio Mulalić (Bećira) Ibrahim
You must be logged in to post a comment Login