Connect with us

BiH

Zašto su stranke u pregovorima za Izborni zakon podijeljene i da li se samo čeka da Izetbegović popusti

Published

prije 2 godine

on

U jeku novih, prijelomnih geopolitičkih momenata, koje je naglasio i novi američki ambasadoru u BiH Michael Murphy, u našoj zemlji se odvija jedan od posljednjih pokušaja za dogovor Izbornog zakona.

Iako su politički predstavnici nakon propalih pregovora u Neumu bili prilično skeptični da će se postići rješenje za Izborni zakon, i nakon globalnog haosa zbog rata u Ukrajini, izborna reforma se ponovo vraćena u fokus.

U Sarajevo više ne dolazi Matthew Palmer, američki izaslanik koji je imao mandat da vodi proces pregovora, ali je sada tu novi američki ambasador. Još jednom u glavni grad BiH stigla je i Angelina Eichhorst, direktorica ureda za vanjske poslove Evropske komisije kao prvo ime EU u priči o Izbornom zakonu.

Eichhorst je ranije dobila mnogo kritika zbog svog pristupa i vođenju cijelog procesa i to najviše od europarlamentaraca. Zamjera joj se što u nekim ključnim pitanjima drži stranu HDZ-a, za što je prema svjedočenju pojedinih parlamentaraca zaslužno višegodišnje lobiranje Hrvatske u Briselu.

U ovom, vjerovatno posljednjem trzaju za dogovor o izbornoj reformi na stolu je mnoštvo tema. Pored SDA, HDZ-a te stranaka iz RS-a, na sastanke u Delegaciju Evropske unije dolaze i stranke sa ljevičarskim predznakom (SDP, DF i Naša stranka). Dakle one stranke koje su ranije odbile učestvovati na pregovorima u Neumu.

Od nekadašnjih prioriteta, koje je naglašavala sama EU pa i Amerika, a to su minimalne izmjene Ustava te pojedinih odredbi Izbornog zakona kako bi se konačno implementirale presude suda u Strazburu, stranački apetiti su prošireni, a ni stranci ne mogu držati čvrsto sve konce. Tako se razgovara čak i o reformi sastava i imenovanja Centralne izborne komisije (CIK).

Dva pravca pregovora

Kada je riječ o samom Izbornom zakonu tu govorimo o dva pravca. Prvi se odnosi na tehničke izmjene, a drugi, onaj suštinski se odnosi na politički dogovor za način izbora članova Predsjedništva BiH te reduciranje Doma naroda FBiH. U tom kontekstu zanimljv je pristup Eichhorst, koja svojevrsnom klasifikacijom i grupisanjem stranaka pravi konfuziju i ostavlja sumnju u cijeli proces. Da je to tako bilo tokom jučerašnjih pregovora potvrđeno nam je iz dva izvora među samim pregovaračima. Zašto?

Sve stranke koje su parlamentarne na državnom nivou su veoma važne i sve bi trebale dati svoj stav o ključnim pitanjima, posebno onim političkim. Međutim, dosadašnji potezi ukazuju da stranci sa građanskim strankama pregovaraju i u fokus stavljaju tehničke izmjene Izbornog zakona. A u drugoj prostoriji pregovaraju sa drugim strankama o političkim pitanjima, odnosno o izboru Predsjedništva i reduciranju Doma naroda.

Sve stranke će svakako u Parlamentu BiH morati glasati i o jednom i o drugom aspektu reformi Izbornog zakona. Međutim, jasno je da su tehničke izmjene, bez obzira na njihovu važnost ipak sekundarno pitanje cijelog procesa. Suština od koje zavisi i put države je skrivena u ovom drugom dijelu priče o izbornoj reformi.

Svaki glas je važan

Stoga nije jasno zašto građanske stranke, koje imaju 11 zastupnika u Zastupničkom domu državnog parlamenta ne prate cijelu priču o političkom dijelu dogovora, već ih se gura u neke druge prostorije gdje su na stolu uslovno rečeno lakše teme.

Zašto je glas NiP-a, NES-a ili SBB-a, iako imaju samo po jednog državnog zastupnika važniji u pregovorima za Predsjedništvo ili Dom naroda FBiH? Svakako jedno obrazloženje može biti i činjenica da se sada samo nastavljaju pregovori koji su vođeni u Neumu, a gdje nije bilo ljevičarskih stranaka, pa se taj format drži i sada.

Jutros je i Delegacija EU u BiH demantovala da su stranke razdvojene u procesu pregovora, već da neke stranke kao i u Neumu jednostavno nisu željele učestvovati.

Međutim, ukoliko će sve doći u Parlament BiH na odlučivanje, onda je glas svake stranke važan, a naročito kod politočkog segmenta pregovora. S druge strane ne treba odbaciti ni intenciju stranaca da se ključna pitanja prelome isključivo na relaciji SDA -HDZ, a da druge stranke budu u igri samo za glasanje o tome hoće li se u proces uvesti skeneri il neka druga tehnička pomagala.

Zašto sve stranke ne učestvuju u raspravi o tome šta se predlaže za listu vitalnih nacionalnih interesa u paketu za reduciranje Doma naroda FBiH? Hoće li to reduciranje biti samo kozmetičko ili i suštinsko? Kakav je stav stranaca na ideju da odluku o vitalnom nacionalnom interesu ne donosi Ustavni sud FBiH već klub određenog naroda u Domu naroda i tako dalje? Sve su ovo pitanja za koja odgovornost moraju preuzeti sve stranke, a Eichhorst, koja vodi medijaciju bi u startu trebala otkloniti svaku sumnju.

Jer kako smo od početnih ideja za minimalne izmjene Ustava i reformu pojedinih odredaba Iubornog zakona došli do promjene u načinu biranja članova CIK-a, ali i u broju tih članova, tako bismo u bliskoj budućnosti vrlo izgledno mogli na dnevnom redu dobiti i neka druga pitanja i neke druge zahtjeve koji će cementirati etničku vagu i etničku blokadu države.

I u konačnici ključno pitanje je zašto građanske stranke poput SDP-a DF-a i Naše stranke uopšte pristaju na tu vrstu političke segregacije, da ih se odvaja u posebne prostorije i raspravlja o različitim aspektima reforme, osim ako ne navijaju da lider SDA Bakir Izetbegović popusti pred evidentnim pritiscima i stranaca i silnom lobiranju da se Izborni zakon prelomi između dvije stranke.

klix

Povezane teme:
Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

BiH

Isak svečano dočekao Munjića i Selmanovića: Postrojen policijski vod, uposlenici aplaudirali

Published

prije 53 minute

on

25. Aprila 2024.

By

Nakon što je Sud Bosne i Hercegovine (BiH) odlučio da ne postoji osnovana sumnja Tužilaštva BiH da su prvi čovjek FUP-a Vahidin Munjić i šef specijalne jedinice FUP-a Mustafa Selmanović počinili krivična djela zbog kojih bi im bio određen pritvor, upriličen je svečani doček za njih dvojicu.

Međutim, treba naglasiti da nepostojanje osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo ujedno ne znači da krivično djelo zaista ne postoji, nego da tužilac nije uspio uvjeriti sudije u svoje sumnje i dokaze. To ne mora značiti da je istraga u njihovom slučaju završena, niti da je nastavljena, a o svemu se treba očitovati Tužilaštvo BiH.

Prilikom dolaska u prostorije FUP-a Munjića i Selmanovića je dočekao federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak.

Video pogledajte OVDJE.

U njihovu čast su postrojeni vodovi specijalne policijske jedinice i jedinice za podršku.

Njih su također dočekali načelnici odjeljenja, a službenici i namještenici su im aplaudirali na hodnicima prilikom ulaska u zgradu.

Podsjetimo, Munjić i Selmanović su uhapšeni u sklopu akcije “Black Tie 2”, a u rješenju se navodi kako su tvrdnje protiv njih zasnovane na indicijama i posrednim saznanjima trojice policijskih službenika, a koja se ne mogu koristiti kao dokazi.

Odlukama Suda BiH je utvrđeno da za ukupno 15 osoba postoji osnov sumnje da su počinili krivična djela, dok za preostalih osam ne postoji.

Nastavi čitati

BiH

Šokantne tvrdnje Miletića: Najmanje 25 sarajevskih policajaca drži ugostiteljske objekte u kojima se rasparčava droga

Published

prije 2 sata

on

25. Aprila 2024.

By

Bivši premijer Federacije BiH, Fadil Novalić, je u zatvoru. Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, je na sudu. Predsjednik državnog suda, Ranko Debevec, uhapšen, suspendiran pa pušten da se uz mjere zabrane brani sa slobode. Bivši šef obavještajne službe, Osman Mehmedagić uhapšen, pa nakon pritvora pušten. Direktor Federalne uprave policije u ponedjeljak uhapšen u istoj akciji kao i komandant specijalne jedinice, s njima i niz policajaca, biznismena, doktora i influensera. Dok se svi pitaju koga će to akcija ‘Crna kravata’ svezati, nekadašnji prvi čovjek FUP-a, a sada državni delegat, Zlatko Miletić, upozorava na sve ono što se odvija iza kulisa naizgled mirnog života u Sarajevu.

Na današnjem ročištu uhapšenim u akciji ‘Black tie 2’ mogli su se čuti šokantni detalji, između ostalog, i njihovi “planovi” o preuzimanju države. Večerašnjeg gosta Pressinga, akcija raduje, ali istovremeno, skreće pažnju i na sve nedaće koje će čekati tužitelje.

“Nadam se da je ovo početak borbe protiv organizovanog kriminala u državi koja je po tome šampion”, započinje razgovor na ovu temu Miletić, no ističe još jedan stav: Tužilaštvo BiH je u ovom slučaju sebi dalo težak zadatak.

Onda se postavlja pitanje – šta je sve potrebno za uspješno procesuiranje?

“To su djela koja se jako teško dokazuju, radi se o jako velikoj grupi. Zato će morati raditi najmanje po dva ili tri tužitelja da bi se to dokumentovalo kako treba”, pojasnio je.

S obzirom na prirodu slučaja i niz uhapšenih, Miletić priznaje da na sve gleda poprilično emotivno, naročito jer je ravnatelj policije bio osam godina.

“Jedan dio ljudi ja znam, neke sam čak ja i zaposlio. To je takva bruka i sramota da sam sebi ne mogu da objasnim šta se desilo u Federalnoj upravi policije”, rekao je.

No, šta se, zapravo, desilo?

“Kada sam došao FUP ništa nije imao. Za osam godina od njega smo napravili brend. Od 2010. godine, toliki je bio uticaj politike na instituciju da se ona počela ruinirati, i to traje već 15 godina. Ko zna gdje će to završiti. Političari su postavljali nesposobne kadrove, a vremenom su im trebali podobni i poslušni – tako smo došli do ovoga do čega smo došli. Sve politike žele ovladati policijskim agencijama, po mojoj pretpostavci zato što se može desiti da njih treba procesuirati, pa da budu pošteđeni. Uticaj su, nažalost, protegnuli i na tužiteljstva i sudove, to je toliko duboko ukorijenjeno, da bez razloga nismo jedna od najgorih zemalja po pitanju korupcije”, pojašnjava.

Posebno ga zabrinjava pitanje – otkud policija u društvu takve bande, takvih kriminalaca?

“Ako vam par mafijaša vodi državu i odlučuje o našim životima, ovo će biti posljedica ukupnog stanja”, rekao je podsjećajući i na izvještaj Tužilaštva BiH iz prošle godine gdje glavni tužitelj tvrdi da nije moglo biti boljih rezultata zbog involviranosti kriminala u policijske agencije.

“Ovo je sve privid”, dodaje.

Zbog aktuelne situacije treba podsjetiti da su lideri Trojke ne tako davno slavodobitno govorili o aplikacijama Sky i ANOM. Sada, više nego ikada prije, vrijedi postaviti pitanje, gdje nas one sve mogu odvesti?

“Doći će to i do pojedinih političara, tu nema nikakve dileme. Ako su policijski službenici radili ono o čemu se piše, nisu to mogli raditi da niko ne zna”, stava je Miletić.

A piše se, između ostalog, da su oni obezbjeđivali narko bosa prilikom njegovog posjeta Sarajevu, a zauzvrat dobili uniforme.

“Oprema je najmanji problem. Veći problem je to kako ti spavaš u istom hotelu sa dilerom, kako isfingiraš svoje odsustvo i sa službenim vatrenim oružjem pređeš granicu, odeš s njim dok obavlja posao i vratiš se, a zauzvrat uzmeš sedam hiljada eura. Ako ja to znam, kako je moguće da oni koji s njim rade to ne znaju? Svi rade na tome da se to prikrije”, pojasnio je Miletić.

Prao se novac, kupovale su se nekretnine, no ni djelić svega onoga što se u ovom krugu odvijalo još nije rasvjetljen, kaže Miletić.

“Vidjet ćete vi do čega će to sve dovesti. Ja znam za jedno lice koje je kupilo na desetine nekretnina u Sarajevu. Tri momka iz ovih policijskih struktura imaju svoje ugostiteljske objekte, to je zakonom zabranjeno dok se radi kao policajac. Po tvrdnjama mojih kolega najmanje 25 policijskih službenika u Sarajevu drži svoje ugostiteljske objekte koje oni koriste za rasparčavanje narkotičkih sredstava”, tvrdi.

Kaže da se radi o službenicima raznih policijskih agencija, piše N1.

“Kriminalci im pomognu da ih kupe ili zakupe i u njima su zaštićeni. Droga se valja u takvim ugostiteljskim objektima. To pola Sarajeva zna i svi šute na to”, naglasio je.

 

Nastavi čitati

BiH

Senad Pećanin Objavio slike Sabine Ćudić i Sanje Vulić i poručio – “pronađite razliku”

Published

prije 3 sata

on

25. Aprila 2024.

By

On je na svom Twitter profilu Sabinu Ćudić uporedio sa zvaničnicom SNSD-a Sanjom Vulić uz poruku “pronađi razliku”.

Stranka za BiH pozvala je u jučerašnjem saopštenju Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH da započnu operativne pripreme za odbranu države od prijetnje koja dolazi od rukovodstva entiteta RS, čiji predsjednik Milorad Dodik iznosi otvorene prijetnje teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH.

Na sadržaj ovog saopštenja otvoreno je negodovala visoka zvaničnika i državna parlamentarna Naše stranke Sabina Ćudić koja je optužila predsjednika Stranke za BiH da “poziva na rat”.

“Evo, imali ste poziv od strane predsjednika Stranke za BiH… izuzetno neodgovorno gdje se poziva Oružane snage da se pripremaju za nešto. Pa znate li koliko je degutantno u ovoj se zemlji igrati sa tim traumama, pozivati na rat, pozivati na oružane sukobe”, poručila je Ćudić.

 

Ovakva reakcija Sabine Ćudić naiša je na žestoku osudu uglednog bh. novinara i advokata Senada Pećanina. On je na svom Twitter profilu Sabinu Ćudić uporedio sa zvaničnicom SNSD-a Sanjom Vulić uz poruku “pronađi razliku”.

“Vjerovali ili ne: Dodikova poslanica Sanja Vulić optužila Semira Efendića da ‘poziva na rat’! Pardon, ne radi se o Sanji Vulić, već o Sabini Ćudić, koalicionoj partnerki ‘evropskog Dodika’.

Istom poslanicom koja se u medijima hvalila da je presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu ‘Slaven Kovačević protiv BiH’ donešena zahvaljujući njenom ‘lobiranju u Strasbourgu’, što je bio glavni adut njene partnerke u vlasti Borjani Krišto da zatraži (i dobije) preispitivanje presude kojom se ukazuje na neprihvatljivost etničke diskriminacije građana BiH”, poručio je Pećanin.

 

Nastavi čitati

Najčitanije

✕