Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović obratio se Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope u Strazburu povodom nadolazeće 25. godišnjice članstva zemlje u ovoj instituciji, naglasivši neraskidivu vezu Bosne i Hercegovine s evropskim sistemom zaštite ljudskih prava i demokratskog upravljanja.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković, obratio se nakon sjednice Vijeća ministara BiH na kojoj, zbog SNSD-a, nije usvojen dnevni red. “SNSD će platiti cijenu i neka će”, poručio je Konaković.

Darko Mladić, sin presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, izjavio je da će danas podnijeti zahtjev za privremeno puštanje njegovog oca.

Mladić je nedavno imao moždani udar nakon čega je njegovo stanje navodno kritično.

Danas bi ga trebali pregledati ljekari iz Srbije u zatvoru.

“Situacija je dramatična. Ljekari će danas oko 10 sati ući da ga pregledaju. Јa očekujem nakon toga da oni vrlo brzo napišu izvještaje i nakon toga ćemo mi odmah podneti zahtjev za privremeno puštanje. Mi smo stalno dobijali nekako nekompletne izvještaje, ovaj put smo dobili dosta dokumentacije vezano za konkretno ovu situaciju i naši ljekari su već prošli kroz sve dokumente”, rekao je Darko Mladić za TV Prva.

Ukazao je da je sada najvažnije da sud prihvati ono što je zatraženo, a to je da bude pušten.

“Činjenica je da je moj otac na kraju života i da umire, bilo bi humano, a i po pravilima tribunala da ga puste u Srbiju. Čak i Ujedinjene nacije imaju pravila i za ovu situaciju, ona se zovu Mandela pravila, odnose se na prava pritvorenika i osuđenih osoba, i u odnosu na ta pravila moj otac je odavno trebalo već da bude pušten”, rekao je Mladić.

Govoreći o zdravstvenom stanju svog oca, Mladić je rekao zatvorski ljekari nisu uspjeli jasno da utvrde uzrok ove najnovije krize.

Dodao je da se nada da će se danas razjasniti zbog čega ne prima infuziju, budući da jako teško guta i da vodu uspijevaju da mu daju samo gutljaj po gutljaj.

“Ograničeno pije, za dva sata posjete nije popio pola male čaše vode. Јuče je pojeo bananu, a prekjuče nije ništa”, rekao je Darko Mladić.

Za doktora u Brčkom koji je u svom dvorištu sakrio kosti ubijenih Srebreničana, pa sve krio podizanjem fontane iznad skeleta, i koji je sve a najmanje doktor, nema istrage. Tužilaštva zakazala.

Ekipa Federalne TV je razgovarala s doktorom Nebojšom Mraovićem. Na insistiranje novinara stao je pred kamere.

“Te su kosti pomagale ljudima. Nisam od njih supu pravio. Radin naroda sam to donio nekad iz lova”. “, bila je prva reakcija Mraovića.

Prijavila ga bivša supruga

Policiji i Tužilaštvu ga je prijavila bivša supruga. Nakon toga su iz fontane ekshumirani posmrtni ostaci dvije žrtve genocida u Srebrenici. Kaže da je sve saznala nakon porodične svađe.

“Rekao je da pazim šta pričam, da i ja ne završim u fontani. Tom rečenicom je podstakao djecu na razmišljanje šta je u fontani. I onda im je prošlo kroz glavu. Sam je radio fontanu, šta je mama u fontani. Onda sam im ja ispričala sav taj događaj iz 1997-98. godine. kada je donio iz lova te kosti”, kazala je Neda Mraović.

Kosti pronašli u lovu

Doktor Mraović je tokom saslušanja pripadnicima SIPA-e rekao da je 1996. godine boravio sa grupom lovaca na području Cerske, kada mu je osoba pod nadimkom “Mraz” predala ljudske kosti među kojima je bila i lobanja, a koje je tada domnio u Brčko. Čak 15 godina ih je držao u staklenoj vitrini u brčanskoj bolnici gdje je radio.

Bivša supruga se sjeća kada je Mraović donio kosti i da joj je, navosno, zaprijetio da o tome mora šutjeti. Mraović o prijetnjama kaže:

“NIkada ja nikome u životu nisam prijetio ništa. A te kosti su otišle u fontanu, jer je njoj smetalo štu su u špajzu. Kaže kad god dođem u špajz trznem se”, rekao je Mraović.

“Te su kosti bile u službi naroda”

Priznaje grešku i otkriva da je svjesno koristio kosti žrtava genocida u svom ljekarskom radu. Na pitanje osjećali ljudsku odgovornost i kako je to mogao raditi kao ljekar, rekao je:

“Te su kosti bile u službi naroda”, izjavio je, a na pitanje da li je to normalno rekao ” s jedne strane jeste, s druge nije”.

Šta je još izjavio Mraović pogledajte u prilogu Federalne TV:

Je li petorka ozbiljno potresla HDZ Dragana Čovića? Šta je uzrok nestanka jedinstva među hrvatskim političkim strankama? Može li osoba iz sjene Darijanu Filipović zaustaviti na ulazu u Predsjedništvo BiH? Šta je na stolu – Izborni zakon, treći entitet ili samo muzika za uši glasača? Gost Plenuma bio je Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990.

Cvitanović na početku naglašava da će kandidat uskoro biti poznat, ali bez žurbe i uz fokus na kvalitet.

„Hrvatska petorka će vrlo brzo izaći s imenom kandidata, osobe s ozbiljnim političkim i diplomatskim iskustvom.”

Ističe i da je važno omogućiti stvarni izbor biračima.

„Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini imat će mogućnost izbora između dva kandidata. To je naša odgovornost, da ljudi mogu birati, a ne da im se nameće jedno rješenje.“

Govoreći o vlastitoj kandidaturi, ostavlja prostor dok proces ne bude završen.

„U ovom trenutku se možemo složiti da nisam ja kandidat, ali dajmo vremenu da završimo ovaj proces i postignemo maksimum kompromisa.“

Izbor kandidata i pluralizam

Cvitanović insistira da kandidat mora biti nezavisan i autentičan predstavnik birača.

„Osoba koja će biti kandidat ne može biti daljinski upravljač, ne može biti netko ko samostalno ne donosi odluke. Želimo neovisnog kandidata s kojim se cijeli hrvatski narod može identificirati.“

Upozorava da model jednog kandidata guši političku konkurenciju.

„Svaki put guramo priču o jednom kandidatu, ubijamo pluralizam kod Hrvata i jačamo jednu političku opciju, apsolutna vlast apsolutno kvari.“

Poziva na otvoreno političko nadmetanje.

„Dajte da se između sebe pobijemo da vidimo ko je bolji za Hrvate i ko će ih bolje predstavljati, nemojte nam uskraćivati to pravo. Ne bojmo se, imamo pravo natjecati se. Nema povlačenja, idemo do kraja, jer ljudi to od nas očekuju.“

Nestranački kandidati

Cvitanović potvrđuje da se razmatraju i nestranačke opcije, ali uz oprez.

„Razgovaramo o nestranačkim kandidatima, imamo nekoliko ozbiljnih imena, ali ne želim izlaziti s imenima jer svako prerano spominjanje nosi pritiske i probleme. Zdenko Lučić je ozbiljan kandidat, čovjek s diplomatskim i pravnim iskustvom, vrlo potentan kandidat i jedna od naših opcija.“

Izborni zakon i „izigrano povjerenje“

Kao ključni problem Cvitanović ističe dugogodišnje neispunjavanje obećanja:

„Ne možete stalno tražiti zajedništvo pred izbore i obećavati rješenje pitanja izbornog zakona, a poslije izbora ostaje ista politika i ista obećanja koja se ne ispune.“

Postavlja i lični politički ultimatum:

„Ako u četiri godine ne uspijemo završiti Izborni zakon, spreman sam prestati se baviti politikom.“

Naglašava da je upravo Izborni zakon temelj stabilnosti:

„Izborni zakon je apsolutni prioritet, bez njega nema stabilne Bosne i Hercegovine.“

I upozorava na moguće dalje korake:

„Ako se to ne riješi, ići ćemo ka izmjenama ustava i preustroju Bosne i Hercegovine.“

Kritika političkog sistema i odnosa

Vrlo otvoreno govori o stanju politike:

„U politici ima vrlo malo časti, sve se svodi na moć, mandate i kontrolu resursa.“

Cvitanović dodaje i širu ocjenu političkih odnosa:

„Ne postoji politička opcija koja bar deset puta nije prevarila neku drugu.“

Govori i o atmosferi među Hrvatima:

„Hrvatski narod živi u strahu, šapuće šta misli, to je nasljeđe koje moramo promijeniti.“

Energija, plin i „batina“

Govoreći o južnoj interkonekciji i energetici, Cvitanović ističe ulogu međunarodnog faktora:

„Kad Amerikanci kažu da nešto mora ići, onda nestaju svi silni autoriteti.“

Koristi i slikovit izraz za funkcionisanje sistema:

„Batina rješava sve u Bosni i Hercegovini.“

Naglašava značaj projekta:

„Važno nam je da diverzifikacija dobave plina zaživi jer oni koji ulažu neće dopustiti nestabilnost na tom prostoru.“

Evropski put i blokade

Skeptičan je prema stvarnim prioritetima vlasti:

„Mislite li da se neko sekira zbog gubitka evropskih miliona, jedini prioritet je zadržati vlast i kontrolu resursa.“

O radu Doma naroda Cvitanović kaže:

„Ako mjesecima nema sjednica i nema zakona, ne znam kako to drugačije nazvati nego blokada. U kolegiju Doma naroda vlada nenormalan nivo nepovjerenja. Napustit ću svaku dvoranu kad je ugrožen hrvatski interes, u suprotnom ništa ne blokiram.“

Dodaje i položaj opozicije:

„Jadan je onaj ko nije u vlasti u BiH, njega niko ne doživljava.“

Politički savezi

O odnosu HDZ-a i SNSD-a kaže:

„Te dvije stranke se godinama međusobno drže, ali mene zanimaju efekti tog saveza za narod.“

Ukazuje i na položaj Hrvata u RS-u:

„U institucijama Republike Srpske gotovo da nema Hrvata, to je poraz tih politika.“

Završna poruka o izborima

Na pitanje o mogućem odustajanju od kandidata i pritiscima, Cvitanović poručuje:

„Realno, mislim da nema prostora da mi odustanemo od kandidata. Nećemo odustati. Mi idemo sa svojim kandidatom, ja nemam pravo razočarati te ljude.“

Govoreći o legitimitetu izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, jasno postavlja granicu:

„Ne želim da presudno bošnjačkim glasovima naš kandidat bude izabran u Predsjedništvo. Osobno, kad ne bih bio izabran presudno hrvatskim glasovima, ne bih prihvatio taj mandat.“

Kandidatura, legitimitet i politički odnosi

Na pitanje o “fiksu” u postizbornim kombinacijama, Cvitanović odbacuje takve konstrukcije i vraća fokus na birače.

„Meni je fiks volja hrvatskog naroda. Prije formiranja zadnje vlade Federacije imao sam pozive da biram šest ministarstava… da izigram legitimnu volju hrvatskog naroda. Nismo je izigrali. Ostali smo dosljedni.“

Govoreći o budućem odnosu snaga, uvjeren je da će Petorka imati ključnu ulogu.

„Petorka će imati rezultat bez kojeg se neće moći formirati vlast ni na razini Federacije ni Bosne i Hercegovine.“

Kada je riječ o partnerima, ne isključuje ni SNSD.

„Ako SNSD nosi legitimitet srpskog naroda, on je nezaobilazan. Poanta je na volji ljudi koji žive u Bosni i Hercegovini.“

Ključnim uslovom ističe izmjene Izbornog zakona prije uspostave vlasti.

„Idemo prije formiranja vlasti promijeniti Izborni zakon, to je temeljni dogovor koji ćemo tražiti.“

federalna.ba