Miroslav Nedimović je ispričao da je od oktobra 1991. godine postao pripadnik rezervnog sastava policije u Donjem Duboviku, te da je dužio poluatomatsku pušku. Prema njegovim riječima, jedinica je bila pod komandom Stanice javne bezbjednosti (SJB) Bosanska Krupa, a prilikom njegovog dolaska bilo je oko četiri ili pet rezervnih policajaca, dok se kasnije taj broj povećao.
Nedimović je izjavio kako se optuženi Dušan Ćulibrk tokom 1992. godine priključio rezervnom sastavu, dok je Milorad Kotur bio pripadnik ovog sastava prije nego se svjedok angažovao. Dodao je kako su u rezervnom sastavu bili i zaštićeni svjedoci S-1 i S-2, dok je S-4 bio aktivni policajac.
Na ratište su odlazili i pripadnici aktivnog i rezervnog sastava “po potrebi službe”, rekao je svjedok, dodavši kako mu nije poznato ko je bio na području Johovice.
Svjedok je kazao kako je Ćulibrk bio u istoj jedinici kao i on, te da je bio prisutan kad je optuženi ranjen, te da ga je on izvukao iz rova. Kako je rekao, optuženi je imao pancir i radilo se o prostrelnoj povredi u predjelu grudnog koša.
Objasnio je kako je optuženi odveden u bolnicu, te naveo kako misli da se ranjavanje desilo poslije aprila 1992. godine. Dodao je kako ga je nakon ranjavanja viđao u selu.
“Nije mi izgledao da je neko ko ne može hodati, djelovao mi je da se djelimično oporavio”, kazao je on.
Nedimović je rekao da je ranije dao izjavu u vezi sa ubistvima logoraša, te da je prošao poligrafsko testiranje. Ispričao je da je radio na obezbjeđivanju terena prilikom ekshumacije.
Na upit tužioca Ahmeda Mešića da li je Milorad Kotur bio komandir voda rezervnog sastava policije, svjedok je kazao da nije.
“Možda se on negdje predstavljao, međutim meni nikad nije bio nadređeni”, rekao je svjedok.
Ćulibrk je optužen da je, u svojstvu pripadnika rezervnog sastava policije Stanice javne bezbjednosti (SJB) Bosanska Krupa, u julu 1992. učestvovao u odvođenju, a potom i ubistvima 44 zatočenika iz logora “Omarska” počinjenim na lokalitetu Donji Dubovik. On se tereti i za ubistva sedam civila bošnjačke nacionalnosti koji su se iz pravca Prijedora kretali prema Bihaću.
Optuženi Kotur se na ročištu za izjašnjenje krivnje u novembru nije pojavio, a Državni sud je donio rješenje kojim se razdvaja postupak u odnosu na optuženog Ćulibrka,
Drugi svjedok Branko Nedimović objasnio je kako je početkom rata bio angažovan u policiji, dodavši kako misli da je na početku bio u rezervnom sastavu, dok je 1. aprila 1993. godine postao aktivni policajac.
Kako je kazao, u rezervnom sastavu policije bili su Dušan Ćulibrk, Milorad Kotur, Miroslav Nedimović, te S-1 i S-2.
Dodao je kako je zapovjednik bio “neko od aktivnih, starijih policajaca, ko je u policiji bio prije rata”.
Svjedok je objasnio kako je tokom njegovog boravka na punktu najvjerovatnije imao automatsku pušku, te da se na linijama borio protiv Armije Bosne i Hercegovine (ABiH).
Ćulibrk je povremeno zajedno s njim išao na ratišta, rekao je svjedok, dodavši kako mu je poznato da je optuženi ranjen na brdu Humu, ali da on nije bio tu u trenutku dešavanja.
Svjedok je kazao kako je čuo za jamu “Lisac”, međutim da nije nikad imao službene radove niti je ikad bio u blizini ovog područja. Nedimović je objasnio da je ranije davao izjave u vezi sa ubijenim logorašima, te da je bio podvrgnut poligrafskom testiranju.
Nastavak suđenja je zakazan za 16. maj, kada će zaštićeni svjedok S-1 biti saslušan videolinkom iz Beograda.
(Detektor)
U preporukama između ostalog naređuje da u svim školama u USK ulazna vrata moraju biti zaključana tokom cijelog radnog vremena, te ukoliko već nije mora biti stavljena sigurnosna brava, interfon, razglas i videonadzor.
Prema instrukcijama poslove dežurstva u školama u USK-a će obavljati pomoćno-tehničko osoblje.
Instrukcijom je regulisano i ulazak drugih osoba i roditelja u školu. Osobe koje ulaze u školu moraju se najaviti putem telefona ili maila. Detaljno je regulisan i put za ulazak roditelja u školu i organizovanje roditeljskih sastanaka.
Određeno je i formiranje Kriznog tima kojeg čine direktor, pedagog, psiholog, socijalni radnik, predsjednik Školskog odbora i predsjednik Vijeća roditelja. Mandat kriznog tima je dvije godine.
Dalje je regulisano i da učenicima na malom odmoru nije dopušteno napuštanje škole, dok na velikom odmoru nije dozvoljeno napuštanje dvorišta škole. U školama koje nemaju kuhinju ili organizovanu prodaju užine, roditelji su dužni obezbijediti užinu za učenike koji će je donijeti u školu.
Preporuke u Hercegovačko-neretvanskom kantonu
Preporuke koje su uvedene u HNK uključuju i zaključavanje ulaznih vrata (vrata škole treba zaključavati s iznimkama prije i nakon nastave, 30 minuta prije početka i 15 minuta nakon završetka) pri čemu zaključavanje, otključavanje i nadzor ulaza treba povjeriti zaduženim odraslim osobama, zaposlenicima te organizovanje pojačanog dežurstva aktiviranjem nenastavnog osoblja i obilaska vanjskih dijelova škole.
Dežurstvo u školama, kako je navedeno, treba povjeriti samo učenicima starijih razreda (najmanje dva učenika), a ulazak ostalih građana (roditelja, vanjskih saradnika) bit će moguć samo uz najavu i u tačno određeno vrijeme.
Prilikom roditeljskog sastanka razrednik će prisutne roditelje dočekati na ulazu školske ustanove i voditi do učionice, a nakon završetka pratit će ih do izlaza.
Uz ostalo se navodi kako je svaka stranka koja dođe u školu dužna pokazati identifikacijski dokument koji će dežurni učenik u školi zabilježiti u svesku dežurstva, kao i svrhu dolaska, a posebno pojačan nadzor preporučen je tokom velikog i malog odmora (unutar i izvan škole) te prilikom početka i završetka nastave u prvoj i drugoj smjeni.
Iz Ministarstva su istakli i kako je potrebno naložiti pedagozima i psiholozima da intenziviraju rad sa roditeljima i djecom kod koji su uočene određene promjene u ponašanju, a preporučeno je i ažuriranje kućnog reda u školama.
Uz saglasnost Ministarstva, direktor može uvesti i ostale mjere shodno situaciji i okruženju u kojem se škola nalazi, navodi se u saopćenju.
Klix
Današnjom zajedničkom akcijom i koordinacijom pripadnika Odsjeka kriminalističke policije, Sektora kriminalističke policije, Policijske stanice Bihać i Jedinice za specijalističku podršku MUP-a Unsko-sanskog kantona, u popodnevnim satima uhapšena su tri lica – jedna žena i dva muškarca.
BIHAĆ, 21. januara – Ove osobe se terete za više krivičnih djela, okarakterisanih kao teške krađe i razbojništva, objavljeno je na službenoj Facebook stranici MUP-a USK. U objavi se navodi da je akcija rezultat detaljne i zahtjevne istrage policijskih službenika, provedene s ciljem pronalaska počinilaca koji su ugrožavali sigurnost i imovinu građana.
Video pogledajte OVDJE
Načelnik općine Velika Kladuša Boris Horvat primio je danas u prvu službenu posjetu delegaciju Grada Cazina predvođenu gradonačelnikom Nerminom Ogreševićem.
Dvojica čelnih ljudi ove dvije susjedne lokalne zajednice i njihovi savjetnici i saradnici, te vijećnici Kluba 4 u Općinskom vijeću Velika Kladuša razgovarali su o nekoliko važnih tema, a fokus je bio infrastrukturnim projektima, ekonomskom razvoju, te mogućnostima međusobne saradnje.
Gradonačelnik Ogrešević je naglasio važnost njegovanja uspostavljanja dvosmjerne komunikacije i njegovanja dobrosusjedskih odnosa, te podsjetio da Cazin i Velika Kladuša imaju dosta zajedničkih interesa koji se mogu ostvariti kroz projekte koji će biti od obostranog značaja, a doprinijeće sveukupnom razvoju i poboljšanju uslova života građana ove dvije lokalne zajednice. Koliko nam je važan razvoj Cazina, isto tako nam je važno da se razvijaju i nama susjedne općine, naglasio je gradonačelnik Ogrešević.
Primjeri dobre prakse Grada Cazina koji su ovu lokalnu zajednicu učinili prepoznatljivom po intenzivnom razvoju i atraktivnom lokacijom za investitore mogu biti vodilja i Velikoj Kladuši, naglasio je načelnik Horvat izrazivši nadu da je ova posjeta početak gradnje novih odnosa sa prvim komšijama. Velika Kladuša jeste i biće otvorena za saradnju sa svima i u svim segmentima koji će doprinijeti napretku, naglasio je načelnik Horvat i dodao da je dobrodošla svaka pomoć i sugestija u pravcu dobrog upravljanja i vođenja, piše RVK.
Jedna od važnijih tema je bila i modernizacija putne infrastrukture koja povezuje Cazin i Veliku Kladušu, kao i mogućnosti saradnje u oblasti privrede i turizma.
Posjeta delegacije Cazina Velikoj Kladuši predstavlja početak intenzivnijeg dijaloga između ove dvije lokalne zajednice, a naredni koraci uključivaće konkretne projekte i inicijative koje će doprinijeti intenzivnijem razvoju Unsko-sanskog kantona.
Općinski sud u Bihaću potvrdio je optužnicu protiv Belmina Čauševića (26) iz Bihaća zbog sumnje da je pretukao dvojicu maloljetnika starosti 11 i 13 godina.
Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona Dana, tereti ga da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju prema dvoje djece.
Prema navodima optužnice sve se desilo 20. decembra prošle godine, u večernjim satima u Bihaću.
Kako se navodi, prišao je jedanaestogodišnjaku i trinaestogodišnjaku koji su šetali, te ih upitao da li oni bacaju petarde.
Kada mu je jedan od njih rekao da su bacali petarde, ali ne u njegovo dvorište, Čaušević ga je udario zatvorenom šakom u predjelu glave i to lijeve strane lica i usne.
Dječak je pao na tlo i nakratko izgubio svijest, da bi optuženi potom zatvorenom šakom u potiljačnom predjelu glave udario i drugog maloljetnika istovremeno obojici psujući majku.
Govorio im je kako im poznaje očeve, da zna gdje žive, pri tom prijeteći da će im ubiti očeve.
Kako se dodaje, Čaušević je kod jednog maloljetnika izazvao strah uslijed kojeg se pomokrio, istovremeno mu nanijevši povrede glave u vidu otoka i krvnog podliva lijeve očne regije sa manjom oguljotinom gornjeg očnog kapka i otoka donje usne.
Drugom maloljetniku je nanio povrede stražnje strane glave u vidu dvije paralelne oguljotine poglavine, a kod oba lica u pitanju su lake povrede.
Čaušević je uhapšen 20. decembra uhapšen i tada mu je na prijedlog Tužilaštva određen jednomjesečni pritvor zbog postojanja naročitih okolnosti koje opravdavaju bojazan da će ponoviti krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora od tri godine ili teža.
Tužilaštvo je iz istog razloga predložilo produženje pritvora nakon podizanja optužnice, što je Opštinski sud u Bihaću prihvatio i optuženom Čauševiću produžio pritvor nakon potvrđivanja optužnice.
Po tom rješenju pritvor može trajati najduže godinu, s tim da će Sud kontrolu opravdanosti pritvora vršiti po isteku svaka 2 mjeseca od dana donošenja posljednjeg rješenja o pritvoru.
“Obzirom da se radi o djelu počinjenom na štetu dvoje djece Tužilaštvo je s naročitom hitnošću provelo istragu, te će u postupku osnovanost optužnice dokazivati iskazima svjedoka, vještaka i materijalnim dokazima”, navode iz Tužilaštva.
U blizini Graničnog prijelaza Izačić jutros je pronađen mrtav migrant.
– U 5 sati su pripadnici Granične policije BiH obavijestili su MUP USK da su u blizini Graničnog prijelaza Izačić na kolovoznoj traci pronašli beživotno tijelo sa vidnim povredama. Policija je izašla na teren i obezbijedila lice mjesta, a nakon toga je formirana uviđajna ekipa – kazao je za portal “Avaza” portparol MUP-a USK Abdulah Keranović.
Uviđajnu ekipu su činili dežurni tužilac Tužilaštva USK i istražitelj PS Bihać.
– Nakon toga je tijelo unesrećenog prebačeno na Odjel patologije Kantonalne bolnice Irfan Ljubijankić, gdje će se izvršiti obdukcija, koja će pokazati uzrok smrti stradalog. Intenzivno se radi na utvrđivanju činjeničnog stanja i okolnostima samog događaja. Trenutno možemo potvrditi da je stradali strani državljanin, odnosno migrant, kako se to kolokvijalno kaže. Ostale informacije će biti naknadno saopćene – poručio je Keranović za “Avaz”.
Delegacija Grada Cazina u službenoj posjeti Velikoj Kladuši: Podrška zajedničkim projektima i saradnji
Bišćanin pretukao dvojicu dječaka jer su bacali petarde
VIDEO Drama kod Graničnog prijelaza Izačić: Pronađeno tijelo migranta, imao vidne povrede
Ministar Rimac u Bihaću predstavio projekat unaprjeđenja zdravstvenog sistema u FBiH
Na ahiret preselio Dukić ( Ismeta) Senad
Rastu plate federalnim državnim službenicima, sudskoj vlasti i zaposlenima u javnim ustanovama
You must be logged in to post a comment Login