Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

U Njemačkoj se od augusta mijenjaju ugovori o radu: Evo što je sve poslodavac dužan napraviti

Published

on

Prema nacrtu prijedloga Zakona o provedbi direktive EU o uvjetima rada, kompanije postaju obvezne u pogledu dokazivanja i transparentnosti osnovnih uvjeta rada, piše Fenix-magazin.

Za provedbu EU Direktive (EU) 2019/1152 (Direktiva o radnim uvjetima), njemački parlament (Bundestag) donio je odgovarajući nacrt zakona 24. juna 2022., za koji se očekuje da će stupiti na snagu 1. augusta 2022.

 

Taj prijedlog zakona predviđa značajne promjene, posebice u Zakonu o dokazivanju uvjeta za radni odnos (Nachweisgesetz, NachwG). Volker Serth, odvjetnik specijalist za radno pravo u frankfurtskom odvjetničkom uredu FPS objašnjava da je riječ o implementaciji direktive EU, na koju s političke strane treba očekivati malo primjedbi.

Konkretno, riječ je o EU Direktivi 2019/1152 o transparentnim i predvidljivim uvjetima rada koja se donosi već dvije godine. Obvezuje države članice na stvaranje novih propisa kako bi se zajamčilo transparentno i predvidljivije zapošljavanje, a time i bolji uvjeti rada. Rok za implementaciju direktive istieče 1. augusta 2022. godine.

 

U aprilu ove godine Savezno ministarstvo rada (BMAS) predstavilo je zakonski prijedlog za izmjenu ili proširenje Zakona o ovrsi na radnom mjestu. U fokusu reforme su obvezni podaci u ugovorima o radu.

Zakon o dokazima: Prvi put donesena je novčana kazna za ignoriranje obveza Poslodavcima se time proširuju obveze informiranja. Bitne uvjete rada moraju se pismeno formulirati, potpisati i predati zaposleniku.

 

Ne budu li se pridržavali te obveze, prvi put je zaprijećeno novčanom kaznom. Odvjetnik Volker Serth tu činjenicu smatra ključnom inovacijom. Poslodavci se ubuduće mogu suočiti i do 2.000 eura novčane kazne, ako ne poštuju svoje obveze, objašnjava pravni stručnjak.

To nepoštivanje klasificira se kao upravni prekršaj. A uz obvezne podatke, od kolovoza treba dodati da sadašnje ili prethodne informacije moraju biti preciznije i konkretnije: Sastav i razina plaće: to također uključuje naknadu za prekovremeni rad, dodatke, bonuse i posebne isplate kao i druge komponente plaće, od kojih se svaka mora zasebno navesti, te njihov datum dospijeća i vrsta isplate.

Dogovoreno radno vrijeme: to uključuje dogovorene stanke za odmor i razdoblje odmora, kao i sustav smjena, ritam smjena i zahtjeve za promjenama smjena u slučaju dogovorenog rada u smjenama.

Mogućnost dogovaranja prekovremenog rada i njegovih zahtjeva – po dogovoru. Duljina probnog rada, ako je ugovoren. Dogovori o mjestu rada i je li se to slobodno bira. Točni propisi za rad s nepunim radnim vremenom: Između ostalog, to uključuje minimalni broj sati koji se moraju platiti i vrijeme kada se oni moraju odraditi.

Uvjeti u slučaju prestanka radnog odnosa: to uključuje postupke koje poslodavac i zaposlenik trebaju slijediti, barem zahtjev u pisanom obliku i rokove za prestanak radnog odnosa, kao i rok za podnošenje tužbe za zaštitu od neopravednih otkaza. Ugovori o stjecanju prava na daljnje usavršavanje.

Dogovori o tome kako poslodavac ispunjava svoju obvezu da ponudi mirovinski sustav tvrtke. Ugovori o upućivanju radnika na rad u inozemstvo: tu se moraju pismeno navesti i glavni uvjeti rada ako boravak u inozemstvu traje duže od četiri sedmice.

Zakon o dokazima: Novi oblici rada čine reformu nužnom Sve ove informacije moraju biti zabilježene u pisanom obliku u ugovoru o radu ako se stvarno odnose na dotičnog zaposlenika.

Zakon o dokazivanju ugovora o radu do sada predviđa samo nekoliko obveznih pojedinosti – a one su neprezicno.

To uključuje: adresu ugovornih strana, početak rada i trajanje u slučaju ugovora na određeno vrijeme, mjesto rada, radno vrijeme i koliko dana godišnjeg odmora zaposlenik ima pravo.

Uz to, bio je dovoljan i kratak opis posla koji će zaposlenik obavljati. „Osnovni propisi u zakonu o dokazima potječu iz 1991. godine i od tada se puno toga promijenilo u pogledu zakona o radu, a prije svega u oblicima rada koji se već danas prakticiraju“, objašnjava Volker Serth pozadinu reforme.

Samo za Njemačku spominje zakon o radu na nepuno radno vrijeme i na određeno vrijeme, koji zaposlenicima daje nova prava da prijeđu s nepunog radnog vremena natrag na puno radno vrijeme.

Osim toga, otvorile bi se nove mogućnosti fleksibilizacije poslova – bilo u kućnom uredu, kao pokretni oblik rada ili slobodno po radnom vremenu, tako da se radi ovisno o opterećenju. Osim toga, postoje zakonska prava kao što su daljnje usavršavanje i mirovinski program tvrtke.

Sve to također mora biti – ako se primjenjuje ili koristi u pojedinačnim slučajevima – ugovorno evidentirano.

Zakon o dokazima: to se odnosi na stare i nove ugovore Međutim, potrebno je razlikovati stare i nove ugovore. Načelno, novi će se propisi – ako stupe na snagu – u početku primjenjivati na sve ugovore o radu koje poslodavci i zaposlenici sklope od 1. kolovoza 2022. godine.

No, poslodavci moraju i postojeće ugovore o radu na zahtjev radnika dovesti u novi, detaljniji obrazac. To vrijedi i ako dođe do promjena u radnom odnosu koje zahtijevaju novi ugovor o radu. Ako zaposlenik zatraži novu verziju, poslodavac se mora pridržavati sljedećih rokova: Za osobito važne podatke dužan je u roku od sedam dana dostaviti pismenu suglasnost.

Cijeli ugovor o radu s preostalim podacima mora se zatim revidirati u roku od mjesec dana. Iako zakon doslovno ne govori o ugovorima o radu, on samo propisuje da je obvezan osnovni pismeni dokaz o navedenim podacima i da je isti potvrđen potpisom poslodavca i radnika.

No, najočitiji oblik je ugovor o radu, a ne komplicirani dodatni ugovor. Volker Serth savjetuje poslodavce da se što prije obrate Obrtničkoj komori ili odvjetniku s revizijom postojećih ugovora ili predlošcima za nove ugovore. Iako 1. augusta 2022. još nije pravno dogovoren, nema puno prepreka na političkom putu. Osim toga, Njemačka ima obveze koje mora ispuniti kao rezultat odluke EU-a.

 

Radiosarajevo.ba

Svijet / Zanimljivosti

Kamera snimila trenutak potresa kod Slunja: Oštećene crkva i zgrada općine

Published

on

By

POTRES magnitude 4.3 po Richteru, koji je jutros zatresao Rakovicu i Slunj, snimila je nadzorna kamera. Na snimci koju je objavio portal Lika Club vidi se trenutak potresa u mjestu Irinovac u općini Rakovica.

Načelnik općine Rakovica Mihovil Bićanić rekao je za Lika Club da je u potresu oštećena crkva u Rakovici.

“Treslo je 10-15 sekundi oko 20 do šest. Zasad nema prijavljenih šteta, osim u crkvi u Rakovici, gdje je pala žbuka i napukao je strop na par mjesta. Ministar Tomo Medved se javio i rekao da će poslati hrvatsko potresno inženjerstvo u Rakovicu da pregledaju teren”, rekao je načelnik.

“Prema zaprimljenim informacijama u vezi potresa kod Slunja, zabilježena je manja materijalna šteta. Služba civilne zaštite Karlovac je od načelnika općine Rakovica zaprimila informaciju o oštećenju stropa u crkvi sv. Jelene i dimnjaka na zgradi stare općine u Rakovici. Na teren su upućeni statičari Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo. Za sada nije bilo drugih dojava o štetama”, priopćilo je Ravnateljstvo civilne zaštite.

Potres  se jako osjetio i u Bosni i Hercegovini.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Autobus sa Vučićem i Dodikom se zaglavio u blatu, morali su izaći (VIDEO)

Published

on

By

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić polaže danas kamen temeljac povodom početka izgradnje Nacionalnog stadiona. Uz propratni komleks i akvatik centar, Nacionalni stadion koštaće 1,2 milijarde eura.

Prisutni su i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, ambasador Kine u Srbiji Li Ming, predsjednik Fudbalskog saveza Srbije Dragan Džajić, ministar finansija Srbije Siniša Mali, građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić, ministar sporta Zoran Gajić, ministarka nauke Jelena Begović, ministar turizma Husein Memić, selektor fudbalske reprezentacije Srbija Dragan Stojković Piksi, nekadašnji fudbaler Nenad Bjeković, potpredsednik FSS Bratislav Nedimović, direktor JP Koridori Srbije Aleksandar Antić itd.

Na putu do mjesta izgradnje, autobus u kojem su se nalazili Vučić, Dodik i delegacija je zaglavio u blatu. Nakon što su stajali nekoliko minuta, morali su se prebaciti u drugi.

„Moramo u drugi autobus, pošto se ovaj zaglavio u blatu. Teški smo, Dragane, šta da ti kažem.. Ja po kilaži, Dragan ovako kao čovjek, ali svakako smo teški. Znaš li koliko smo vode bacili i ne vrijedi opet i mi se zaglavimo“, rekao je Vučić.

Vučić će postavljanjem lopte sa potpisima legendarnih igrača, ali i sa svojim potpisom simbolično označiti početak izgradnje Nacionalnog stadiona u Surčinu, javlja Tanjug.

O Nacionalnom stadionu

Srbija će, prema ranijim najavama Aleksandra Vučića, do 2027. u EXPO, Nacionalni stadion, ali i niz drugih infrastrukturnih projekata po cijeloj zemlji, poput akvatika, izgradnje puteva, pruga, obnove fasada, škola, rekonstrukcija luka, domova zdravlja, ali i hotela i stambenih zgrada, uložiti nevjerovatnih 18 milijardi evra. Samo će na paviljone, hotelski i stambeni kompleks, akvatik centar i Nacionalni stadion „otpasti“ oko 1,2 milijarde eura.

Inače, krajem godine je iz tekuće budžetske rezerve za stadion izdvojeno više od 13 miliona evra. Kako je saopštio Fiskalni savjet, samo u 2023. godini na planiranu izgradnju potrošeno je 65 miliona evra.

Predsjednik Srbije je prilikom današnjeg obilaska pripremnih radova na izgradnji kompleksa EXPO 2027 i novog stadiona rekao da se stadion nalazi na 121 hektar zemljišta i da će za njega biti potrebno 2.400 šipova da se pobode.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Vučić odgovorio State Departmentu: Evo, ja se jednom nedeljno družim i pijem sa Dodikom koji je pod sankcijama…

Published

on

By

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić reagovao je danas povodom poruke iz State departmenta u kojoj se navodi da su Sjedinjene Američke Države razočarane usljed činjenice da su Aleksandar Vulin i Nenad Popović, funkcioneri koji se nalaze pod sankcijama SAD, dio nove Vlade Srbije. On je rekao da “Vladu Srbije biraju građani”, a potom je iskoristio priliku da pomene i slučaj Milorada Dodika koji se nalazio s njim u društvu, navodeći da se redovno viđaju i da piju zajedno, uprkos tome što je predsjednik Republike Srpske pod sankcijama Amerike.

“Pa dobro, i Milorad Dodik je pod sankcijama SAD i evo ga pored mene. Evo, družimo se. Jednom nedjeljno popijemo, on čašu rakije, ja čašu vina i šta s tim? To za nas nije lijepa vijest, ja se nadam da ćemo imati dobre odnose sa našim američkim partnerima. Izuzetno je važno da imamo da imamo dobre odnose. Nisam srećan zbog njihove reakcije, ali Vladu Srbije biraju građani Srbije. Šta to znači? Kad protiv nekog uvedu sankcije mi treba da ponizno pokunjimo glavu i da kažemo: ‘Da, hvala vam što ste nas obavijestili ko ne smije da bude ništa’. Pa, predsjednika Dodika je birao narod i ja poštujem volju naroda kao što i ovdje poštujem volju onih koji su izabrani“, naveo je Vučić reagujući na raniju poruku iz State departmenta.

Predsjednik Srbije je potom dodao da je bilo kritika i zbog toga što se u Vladi nalaze i „evrofanatični ministri“.

„Čuo sam ja i s druge strane primjedbe, ali su ti bili toliko pristojni da o tome ne govore javno. Važno je da je Vlada srpska i da će da sprovodi interese Srbije“, kaže Vučić.

Prema najavama mandatara Miloša Vučevića, nova vlada Srbije imaće i dva člana koji su pod sankcijama SAD – Aleksandra Vulina, koji je predložen za potpredsjednika vlade, i Nenada Popovića, predloženog za ministra bez portfelja.

„Naš stav o gospodinu Vulinu je dobro poznat. On ostaje pod američkim sankcijama“, navodi se u izjavi portparola State departmenta, piše VoA. Takođe se ističe da Sjedinjene Države ne igraju nikakvu ulogu u kadrovskim odlukama srpske vlade.

Čitajući imena sastava budućeg kabineta Vučević je, između ostalog, kao budućeg potpredsjednika vlade naveo i Aleksandra Vulina – jednog od najkontroverznijih aktera na srpskoj političkoj sceni – za koga se smatra da je čovjek sa snažnim ruskim vezama i koji se od 11. jula prošle godine nalazi na listi sankcija Sekretarijata za finansije Sjedinjenih Država zbog „koruptivnih i destabilizujućih djela“, zarad unaprijeđivanja sopstvenih političkih agendi i ličnih interesa, a na štetu mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu.

„Sankcionisanje Aleksandra Vulina pokazuje riješenost Sjedinjenih Država da pozovu na odgovornost osobe koje se bave koruptivnim poslovima čime unapređuju sopstvene političke agende i lične interese na štetu mira i stabilnosti u području Zapadnog Balkana. Ti koruptivni poslovi olakšavaju širenje ruskih zlonamjeinih aktivnosti u Srbiji i regionu“, navedeno je u saopštenju Kancelarije za kontrolu strane imovine američkog Sekretarijata za finansije (OFAC) kada su sankcije uvedene u julu 2023.

Nastavi čitati

Najčitanije