Svijet / Zanimljivosti
Kritike iz susjedstva: Hrvatski vojnik u BiH “ni nacrtan” – Ali to je naše pravo!
Sudjelovanje Republike Hrvatske i njezinih vojnika u misiji Althea Snaga Europske unije (EUFOR) u Bosni i Hercegovini (p)ostalo je vruće pitanje na relaciji Sarajevo – Zagreb – Bruxelles piše Slobodna Dalmacija u svojoj analizi.
Zaiskrilo je još u septembru na vrhuncu predizborne kampanje u BiH kada je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović u Splitu izjavio da će inzistirati na tome da RH može poslati svoje oružane snage u tu misiju ako bude htjela, a nastavak dobilo najnovijim pismom što ga je šef naše diplomacije Goran Grlić Radman uputio glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu.
Iako pečatirano još prije više od dva tjedna, točnije 14. oktobra, za njega je šira javnost doznala tek prije dva dana objavom u medijima susjednih država. A u njemu se ministar poziva na načela Saveza, ali i upozorava njegovo čelništvo na moguće posljedice ako se Hrvatskoj uskrati nešto što joj pripada kao ravnopravnoj članici.
TO JE NAŠE PRAVO!
– Ostaje principijelan stav Hrvatske da sudjelovanje u takvoj misiji mora biti otvoreno za sve saveznice, jer je to naše inherentno pravo, što je navedeno u preambuli Sjevernoatlantskog sporazuma kroz odlučnost da ujedinimo napore za kolektivnu obranu te za očuvanje mira i sigurnosti. Tijekom diskusije s Alijansom omogućili smo relevantne činjenice i objašnjenja, zauzimajući konstruktivan i staložen pristup – piše među ostalim ministar Radman tajniku Stoltenbergu, napominjući kako ‘ne postoje pravne, kao i to da ne bi trebale postojati bilo kakve političke prepreke ili zabrinutosti za sudjelovanje Hrvatske u bilo kojoj misiji ili operaciji NATO-a‘.
– Takva diferencijacija mogla bi biti politički veoma štetna za savezničko jedinstvo i solidarnost, postavljajući štetan presedan za buduće napore našeg saveza. S obzirom na trenutačno pogoršanu sigurnosnu situaciju u Europi, koja je uzrokovana ruskom agresijom na Ukrajinu, te imajući u vidu destabilizirajuće djelovanje trećih strana na Zapadnom Balkanu općenito, a posebno u Bosni i Hercegovini, slanje poruke o razjedinjenosti saveznika bilo bi posebno opasno – poručio je Grlić Radman.
Kada je pak u pitanju odnos RH prema BiH, glavnog NATO-ova tajnika je podsjetio da je Hrvatska 90-ih godina bila ključna za osiguranje podrške, vojne i humanitarne pomoći te u konačnici za osiguranje i implementaciju mira u Bosni i Hercegovini, odnosno da je po pozivu bosanskohercegovačkih vlasti na osnovi Splitskog sporazuma iz 1995., pomoć Hrvatske bila ključna za oslobađanje velikih dijelova Bosne i Hercegovine, stvarajući pretpostavke za zaključivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir u Daytonu. Sastavni dio Grlić Radmanova pisma bila je i pravna analiza cijelog slučaja, piše SD.
– Mora se osigurati pravedna, poštena i razborita pravila o sudjelovanju svih saveznica u svim operacijama i misijama koje vodi NATO, uključujući i potencijalnu novu misiju NATO-a u Bosni i Hercegovini. Budući da Vlada Republike Hrvatske cijeni vaše vodstvo i posvećenost uspjehu našeg saveza, vjerujem da možemo računati na vašu podršku po ovom pitanju u korist savezničkog jedinstva, kao i stabilnosti i sigurnosti Bosne i Hercegovine – poručio je ne kraju Grlić Radman Stoltenbergu.
KOMŠIĆ JE, NARAVNO, SPREMAN!
Ovo pismo u javnost je, po svemu sudeći, iscurilo već dobro uhodanim kanalima između nekih sarajevskih medija i (para)obavještajnih struktura pod kontrolom najjače bošnjačke stranke, SDA. Njezini prvaci, ali i drugi bošnjački član Predsjedništva BiH (Komšić je član Predsjedništva BiH u ime hrvatskog naroda u BiH), Željko Komšić, kao da su već imali unaprijed spremne reakcije. Po svom sadržaju i tonu niti najmanje se ne razlikuju od onih što su ih dali u rujnu kao odgovor na Milanovićevu spomenutu splitsku izjavu. Najveći ‘branitelj države‘ opet je Komšić, dok odlazeći-poraženi duo Džaferović – Izetbegović sve gleda iz prikrajka, naslađuje se i nada belaju koji bi mogao promijeniti tijek nekih stvari. U najkraćem, hrvatskog vojnika na teritoriju BiH oni ne mogu vidjeti niti ‘naštampanog‘ piše Slobodna Dalmacija.
– Institucije države Bosne i Hercegovine neće biti za to čak ni u slučaju da NATO savez pristane na ultimatume hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana.
Ne postoji nikakva argumentacija koja takav angažman može opravdati, a očita namjera vlasti Republike Hrvatske je destabilizacija Bosne i Hercegovine, namjera koja je evidentno posljedica popuštanja međunarodne zajednice pred agresivnom politikom Hrvatske – komentirao je Komšić, koji očito međunarodnoj zajednici ne može oprostiti odluke koje su barem djelomično spriječile (post) izborni inženjering njega i SDA.
– Grlić Radman iznosi neistine kada govori o nekadašnjem angažmanu Vojske Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, jer namjerno previđa dvije itekako važne okolnosti. Prvu, da je Republika Hrvatska bila sudionik međunarodnog sukoba, što je utvrđeno presudama Haaškog tribunala, i drugu okolnost da je kasniji angažman Vojske Republike Hrvatske, temeljem Splitskog sporazuma bio ostvaren tek nakon odobrenja institucija države Bosne i Hercegovine, a ne po zahtjevu međunarodnih vojnih snaga, pa ni samog NATO-a – kazao je Komšić.
Ovog puta izostala je reakcija vječne ministrice vanjskih poslova BiH, SDA-ovke Bisere Turković, navodi SD.
Ona je svoj stav o nepoželjnoj Hrvatskoj vojsci u BiH u rujnu argumentirala Milanovićevim navodnim negiranjem genocida u Srebrenici, izrečenim potkraj ljeta na jednom regionalnom skupu u Brdu kod Kranja.
Nakon što je s Pantovčaka poručeno da se radi o notornoj laži i podvali, ministrica je ustuknula, ali ne i do kraja se ispričala, već samo rekla kako je ‘dobro da do takve izjave nije došlo‘.
Isto tako ni Zoran Milanović se još nije oglasio oko cijelog slučaja, ali ne treba sumnjati da neće iskoristiti prvu iduću priliku.
ZAŠTO JE HRVATSKOJ TO BITNO?
A zašto je Hrvatskoj toliko važno naći se u misiji Althea? Radi se o najdužoj vojnoj operaciji EU-a, ujedno jedinoj kopnenoj te također jedinoj koja ima izvršni mandat za korištenje sile. EUFOR je 2004. godine u BiH zamijenio mirovne snage NATO-a. Zadaća mu je kroz ovih 18 godina bila obuka zajedničkih Oružanih snaga BiH, kao i pomoć međunarodnoj zajednici i njezinim institucijama na terenu u održavanju mira i sigurnosti.
U novembru, međutim, istječe mandat misiji i Vijeće sigurnosti UN-a je to koje bi trebalo donijeti odluku o produženju, ali sve je pod znakom pitanja zbog rata u Ukrajini, te kako će reagirati Putin i Rusija. Postoje tumačenja, ako se Moskva suprotstavi, da se NATO ponovno vrati u BiH, jer za to već od ranije ima mandat.
Rusija je već neko vrijeme puna kritika na račun EUFOR-a, ali još manje želi vidjeti da sadašnjih 1100 njegovih vojnika zamijene oni NATO-a, iako se u biti radi o istim članicama. Navodno je i Milorad Dodik za svog posljednjeg posjeta Kremlju nagovarao Putina da između dva ‘zla‘ izabere manje, odnosno ostavi snage EU-a još barem godinu dana.
Mnogim roditeljima je već dosta 15-godišnjaka koji ne znaju složiti krevet za sobom, koji ne peru suđe, koji ne posuđuju sami knjige za lektire već čekaju da sve to obave njihovi roditelji. Roditelji, sada već srednjovječni, koji su sve to činili u tih 15 godina sada žele malo odmora i vremena za sebe i smatraju da je red na njihovoj djeci. No pitanje je kako?
Piše: Kristina Bačkonja, dipl. psiholog
U svojoj praksi često se srećem s vrlo sličnim pitanjima i problemima roditelja. Jedno od njih, koje se opetovano ponavlja jest kako da njihova djeca – koja su sada već dovoljno odrasla – počnu konačno preuzimati odgovornost za kućne poslove i postanu samostalnija.
Mnogim roditeljima je već dosta 15-godišnjaka koji ne znaju složiti krevet za sobom, koji ne peru suđe, koji ne posuđuju sami knjige za lektire već čekaju da sve to obave njihovi roditelji. Roditelji, sada već srednjovječni, koji su sve to činili u tih 15 godina sada žele malo odmora i vremena za sebe i smatraju da je red na njihovoj djeci. No pitanje je kako? – prenosi ordinacija.vecernji.hr
Iako bi bilo idealno da dolaskom kod stručnjaka možemo dobiti recept nakon čije primjene stvari funkcioniraju bez problema, to je gotovo nemoguće. Taj “kako“ ne stane u jedan savjet i jednu pilulu koju je dovoljno jednom popiti da bi došlo do promjene. Taj “kako“ se gradi godinama, puno prije nego do problema uopće dođe.
Ako ste ikada pokušali promijeniti neku svoju naviku koja egzistira već godinama, sigurno ste primjetili da to baš i nije jednostavno. Ako već godinama imamo običaj popiti kafu prije doručka, trebat će nam neko vrijeme da se naviknemo na promjenu u kojoj ćemo prvo doručkovati a tek potom popiti kafu. Nije nemoguće, no isto tako je i prilično nerealno za očekivati da ćemo nakon prvog puta odmah usvojiti novi obrazac.
Navike se usvajaju od najranije dobi
Iz navike radimo puno stvari: zaključavamo vrata po izlasku iz stana, palimo svjetla na automobilu, zatvaramo vodu kada operemo ruke… Ali isto tako navika je i spremiti tanjir za sobom, oprati posuđe, složiti krevet, brinuti o svojim obavezama. Navika koja se usvaja od najranije dobi.
Kako to da onda nemaju svi 15-godišnjaci te navike? Odgovor na to pitanje imaju roditelji koji tih 15 godina sve čine umjesto djece.
Mogu razumjeti roditelje koji su sami imali teško djetinjstvo i stroge roditelje i koji su željeli svoju djecu osloboditi obaveza, dopustiti im da uživaju kako oni nikada nisu mogli. Mogu razumjeti roditelje u procesu rastave braka ili samohrane roditelje koji pokušavaju djetetu smanjiti stres i pritom čine sve kako bi ono bilo sretno. Međutim, ako dijete godinama nije imalo obaveze, ako nikada nije moralo pospremiti krevet, oprati suđe ili posuditi knjigu za lektiru (neovisno o razlozima) zašto bi ono odjednom to htjelo (ili znalo) u starijoj dobi?
Sa sigurnošću mogu reći da se nijedno dijete neće samoinicijativno uhvatiti posla u starijoj dobi ako do tada nije steklo radne navike i ako su do tada roditelji sve radili za njega. Godine same po sebi ne znače ništa ako tokom njih nismo ništa naučili. Drugim riječima, same godine ne garantiraju da će 20-godišnjak znati oprati posuđe a 10-godišnjak neće. To ovisi o njegovom prijašnjem iskustvu i stavu roditelja.
Sjećam se posjeta prijateljici koja je sa svojom trogodišnjom kćerkicom spremala posuđe u mašinu za pranje suđa – ponos koji je u tom trenutku zasjao na malom licu ne može se ni opisati. Prijateljica mi je tada objasnila da se njezina kćerkica voli tako igrati s njom: kada je mama pospremala kuću, malena je imala svoju igračku metlu koju je vukla po podu; kada je mama slagala ormar i malena je s veseljem i ponosom pomagala. Je li dijete od tri godine pomelo pod? Nije. Je li to isto dijete dobro posložilo posuđe u stroj za pranje? Nije. Jesu li majice u ormaru bile dobro posložene? Nisu. No to nije ni bila poenta. Majčin cilj nije bio da njezino dijete odradi posao umjesto nje; cilj je bio da dijete kroz igru i druženje stiče radne navike koje ne možemo usaditi nabrzinu i odjednom. Za to je potreban dobar primjer nas odraslih i vrijeme.
Nikada nije kasno
Rekla bi da nikada nije prerano (a ni prekasno) da se bavimo djetetom i naučimo ga sve što želimo da usvoji. Dok će nam u mlađoj dobi biti jednostavnije (dijete će vjerojatno s guštom i ponosom učiti kako se slaže krevet i veseliti se malim ritualima čišćenja, kuhanja i slično), u starijoj dobi se stvari malo kompliciraju. Da bi privolili našeg adolescenta da se osamostali potrebno je osluškivati što je njemu važno, kakav je njegov tempo. Primjer, ako znamo da je naše dijete jako motivirano da se jednog dana odseli od nas, tada mu i obaveze kao što su kuhanje i pospremanje možemo prezentirati kao nešto u čemu će jednog dana uživati u vlastitom domu. Rečenica poput “Pa sigurno nećeš visiti kod mame na ručku svaki dan – to nije cool” itekako bi ga mogla nagnati da uzme stvari u svoje ruke. Naravno da se stvari neće promijeniti preko noći i da ih neće prihvatiti s oduševljenjem – no, ništa se ne usvaja preko noći.
Na kraju bih voljela reći svim roditeljima da ne vjerujem u greške – samo u povratne informacije koje dobivamo od okoline. Neka svoju djecu i godine do kojih su došli iskoriste kao povratnu informaciju koja će im dati odgovor na pitanje kako (ne) dalje.
akos.ba
Top pet navika za neurološki napredak. Ove navike će značajno smanjiti stres, povećati sive mase mozga, pomoći vam da iskoristie vašu podsvijest za rješavanje problema i da otkrijete nevjerovatani potencijal.
Napade sam počela dobivati u dobi od 5. godina. One napade kakve ste gledali u filmovima: padanje na tlo, tresenje kao da vas struja udara, kolutanje očima… Ovakvi napadi danas se nazivaju toničko-klonički napadi, a kad sam bila mala te napade su nazivali “grand mal” što znači “big bad” – veliki belaj.
Možda su promijenili ime iz razloga što kada nešto nazivate “big bad” pacijentu ne ostavlja baš puno nade. Niko još nije sa sigurnošću utvrdio zašto sam počela da dobivam te napade. Međutim, ta bolest me natjerala da već u ranoj dobi shvatim kako ta kašasta masa unutar naše lobanje funkcionira.
Počela sam da studiram i učim o nervima, nakon što sam uradila prvi EEG (snimak glave) u dobi od 11. godina. Na glavu su mi zalijepili masu nekih malih žica. Izgledala sam poput dijeteta vanzemaljaca iz naučno-fantastičnih filmova. To me nagnalo da se zapitam – Što oni s tim ispitivaju? Zašto? i Kako mogu kontrolirati te stvari koje nazivaju moždani valovi i električni impulsi? Strašno je imati takve napade koji su nalik na smrt i shvatiti kako ste bespomoćni. Kasnije
sam otkrila da bi ovi napadi možda mogali i biti pod kontrolom bez lijekova. Tada je nauka postala ustvari moj spasitelj. Kada sam imala 15. godina, bez znanja mog doktora i mojih roditelja, prestala sam uzimati lijekove i nisam ih od tada nikada više trošila.
Uporedo sa sticanjem doktorske titule iz oblasti kliničke psihologije i aktivnog učešća u neuro-naučnim studijima, te rada na UCLA neuropsihijatrijskom Institutu, naučila sam kako možemo proširiti kapacitet našeg mozga, ne samo zbog našeg zdravlja, već i zbog napredovanja na način na koji to prije nismo mogli ni zamisliti.
Tako sam otkrila pet top navika za neurološki napredak. Ove navike su bile uzrok da napadi koje sam imala prestanu. U posljednjih 25. godina, imala sam samo dva toničko-klonična napada.
Za vas, ove navike će značajno smanjiti stres, povećati sive mase mozga, pomoći vam da iskoristite vašu podsvijest za rješavanje problema i da otkrijete nevjerovatani potencijal.
Evo pet dnevnih navika koje već danas možete započeti praktikovati u okviru vaših svakodnevnih navika:
1. Spavanje umanjuje stres
Da li ste se ikada zapitali šta se dešava sa svim tim stresom kojeg akumuliramo u toku jednog dana? To auto koje ste skoro udarili? Vaše dijete koje vrišti na vas? Postoji čak i nesvijesni stres u vidu samokritike i osude? Gdje to sve odlazi?
Vaš mozak to prikuplja i čuva za onaj period kada budete spavali, a zatim to dalje obrađuje. Da ponovim još jednom. Kada spavate, vi obrađujete stres i traume koje ste doživjeli. Dakle, jedna od najjednostavnijih i najefikasnijih stvari koje možete učiniti, jeste da u vremenskom periodu od punih sedam do devet sati zatvorite vaše oči i spavate.
2. Budite se sa prvim izlaskom sunca
Vaš mozak koristi splet nervnih ćelija koji se zove suprahijazmatska jezgra i nalazi u se vašem hipotalamusu, a služi za regulaciju nečeg što se zove “cirkadijski ritam.” to je neka vrsta “sata” u vašem mozgu koji sinhronizuje sve ostale “satove” (ritmove) vašeg tijela. Abnormalni cirkadijalni ritam je povezana sa gojaznosti, dijabetesom, depresijom, poremećajima sna, hormonskim poremećajima, bipolarnim poremećajima i sezonskim afektivnim poremećajima.
Drugim riječima, probudite se u vrijeme izlaska sunca i nemojte više spavati. Ako ste roditelj, ova navika će vam dobro doći, jer većina djece se budi u to vrijeme.
3. Konzumirajte riblje ulje
Riblje ulje ima pozitivne efekte na zdravlje mozga. Moja djeca su veliki ljubitelji fermentiranog (visoko kvalitetna i ekstra obrađena hrana) bakalara i jednostavno smo ih navikli tokom godina da to jedu svakodnevno, iako ukus nije baš prijatan. Uzimajte to po kašiku, ali možete ga koristiti i u obliku kapsula dostupne su na tržištu i imaju ugodan limunski ukus.
4. Budite koncentrisani i meditirajte
Meditacija je odmah ispod svijesti i ima bezbroj neuroloških prednosti. Ne znate kako to svakodnevno postići i kako da na najjednostavniji način meditirate? Ja volim “Headspace”(čisto razmišljati i biti slobodan od pristiska) to je za vaš um kao odlazak u teretanu. Putem meditiranja i tehnika za postizanje svijesti i sabranosti, možete istrenirati vaš um za sretniji, zdraviji i ugodniji život.
5. Kreirajte sebi neugodnosti
Vašem um su potrebe nove stvari kako bi napredovao. Kako znati da li je ono što radite dovoljno? Kada se osjeća nelagodno, neugodno, čudno ili vas nešto plaši. Radeći svakodnevno stvari koje zahtjevaju veći napor a samim tim uzrokuju i neugodnost, stvarate vašem umu podlogu za razvoj novih grana na neuronskom stablu, umjesto da uništavate to vaše stablo.
Da budem iskrena, mogla sam i knjigu napisati o ovome, jer cijeli moj život živim vrteći se oko ovoga. Iako ima još mnogo stvari, voljela bi za početak da počnete sa ovih pet. Na kraju, možete li samo zamisliti koliko bi čudesno bilo da svi živimo u okviru naših potencijala koje imamo?
Izvor: success.com
Autor: Jennifer Jones
Za Akos.ba preveo Fahrudin Vojić
Iako je roditeljstvo definitivno najodgovorniji posao koji ćete u životu raditi, ponekad je potrebno da se poslužite nekim zabavnim metodama da dijecu naučite pameti. Djeci je tokom zime kada ne mogu napolje stalno dosadno i od nas očekuju da ih zabavimo.
Iako je roditeljstvo definitivno najodgovorniji posao koji ćete u životu raditi, ponekad je potrebno da se poslužite nekim zabavnim metodama da dijecu naučite pameti. Djeci je tokom zime kada ne mogu napolje stalno dosadno i od nas očekuju da ih zabavimo. Slijedeći put kad se djeca požale da im je dosadno predložite im neke od slijedećih „zanimacija“.
Autor: Jelena Računica
Grlite se. Insistirajte na tome da se stalno grlite sa djecom. Kad god klinci zakukaju da im je dosadno vi ih zovite da se mazite. Ovo će biti posebno odbojno tinejdžerima.
Igrajte se k’o pisne… Ovo uvijek pali jer djeca ne mogu dugo da šute, a ne vole ni da gube zato kad god klinci požele da ih zabavljate predložite igru šutnje i veoma brzo će naći način da se zabave sami.
Gledajte najdosadnije i najdugotrajnije filmove. Iz arhive izvucite sve one stare, dosadne filmove koji traju duže od dva sata i predložite filmski maraton tokom hladnih večeri.
Igra skrivača, ali ne ona klasična igra skrivača, već vi sjedite na kauču, brojite do sto, a klinci treba da vas sakriju jastucima sa sofe i svim onim što nađu u dnevnom boravku, ako ne uspiju dok izbrojite do 100, igra prestaje.
Čitajte sastojke sa namirnica. Ako predložite djeci da razgovarate o zdravoj harni i kako bi bilo dobro da čitate sastojke sa omiljenih prehrambenih proizvoda sigurno će glavom bez obzira pobjeći u svoju sobi i naći neku zanimaciju.
Pričajte o tome kako nastaju bebe. Ako vaše dete tinejdžerskog uzrasta stalno kuka kako mu je dosadno, predložite da razgovarate o tome kako dijeca dolaze na svijet i kažite da imate i film koji baš o tome govori. Vjerujte nam na riječ, više vas neće gnjaviti.
Ovo su sve mali zabavni trikovi namenjeni za nešto stariju decu koja bi trebalo da znaju kako da se zabave sami bez pomoći roditelja i koji na kraju krajeva razumiju ironiju i šalu. I ne brinite zbog ovoga nećete biti loš roditelj, naprotiv.
akos.ba
Bol i patnja nas uče da budemo zahvalni kad smo dobro
O stavu roditelja ovisi hoće li dijete imati radne navike
Odlični rezultati za TKD BOSNA Cazin u Bugarskoj
5 navika za zdraviji um i život
Najava tribine – Kako ostvariti uspjeh u životu: Muhammedov alejhi selam primjer
Odlični rezultati za TKD BOSNA Cazin u Bugarskoj
Zabavni načini da djeci odagnate dosadu
Ljubav prema majci je ibadet, a ljubav prema ženi je sreća
Najava tribine – Kako ostvariti uspjeh u životu: Muhammedov alejhi selam primjer
5 navika za zdraviji um i život
-
Cazinprije 3 danaOdlični rezultati za TKD BOSNA Cazin u Bugarskoj
-
Svijet / Zanimljivostiprije 5 danaZabavni načini da djeci odagnate dosadu
-
Religijaprije 5 danaLjubav prema majci je ibadet, a ljubav prema ženi je sreća
-
Cazinprije 4 danaNajava tribine – Kako ostvariti uspjeh u životu: Muhammedov alejhi selam primjer
-
Svijet / Zanimljivostiprije 4 dana5 navika za zdraviji um i život
-
Svijet / Zanimljivostiprije 2 danaO stavu roditelja ovisi hoće li dijete imati radne navike
-
Religijaprije 3 sataBol i patnja nas uče da budemo zahvalni kad smo dobro
You must be logged in to post a comment Login