Connect with us

Sukob u Ukrajini

Hoće li nuklearni bunker u Uralu spasiti Putina od Armagedona? ‘Ne može se skrivati vječno…‘

Published

prije 2 godine

on

Stručnjaci ističu da nuklearni rat nije ono što prvenstveno Putina brine…

Planinski lanci smatraju se najboljim skrovištem od nukleranog napada. Strme padine i doline planinskog područja pomažu u apsorpciji topline i svjetlosti vatrene kugle nuklearne eksplozije, kao i početne radijacije. Osim toga, samo tlo također apsorbira zračenje i eksploziju, tako da se pod zemljom zračenje može značajno smanjiti, u usporedbi s nadzemnim etažama.

Nekoliko zemalja ima vojna utočišta ukopana duboko ispod planina, uključujući SAD koji ima podzemne komplekse Cheyenne i Raven Rock u Coloradu i Pennsylvaniji.

I ruski predsjednik Vladimir Putin navodno ima svoj bunker, ukopan duboko u planinu Jamantau koja je dio uralskog lanca, kao i na vjerojatno još nekoliko nepoznatih lokacija.

Građenje vojne strukture u Uralu snimljeno je satelitom 1995., no Rusija je odbila objasniti što tamo rade kada ih je o tome upitao SAD.

‘Ne bi bilo iznenađujuće da Rusija ima takvo skrovište, kao što ima i SAD, a planine su logična mjesta za to‘, kazao je za Newsweek Seth Baum, izvršni direktor Instituta za procjenu rizika od globalnih katastrofa.

Nema skrivanja

“U slučaju interkontinentalnog nuklearnog rata – dok bi planinski teren nudio ograničenu ‘zaštitu od eksplozije‘, čak ni planinski lanac ne bi spasio ruskog predsjednika od dugoročnih posljedica nuklearnog uništenja. Nema skrivanja od planetarnog i ekološkog Armagedona koji bi izazvao nuklearni sukob velikih razmjera”, ističe pak Thom Davies, izvanredni profesor geografije na Sveučilištu Nottingham u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Naime, skrivanje ispod planine ne može trajati vječno, a vanjski svijet može biti neprepoznatljiv i nenastanjiv, ovisno o razmjerima nuklearnog rata.

Planinski kompleks Cheyenne, primjerice, izrađen je 600 metara ispod granita, s vratima koja mogu izdržati nukelarnu eksploziju od 30 megatona na udaljenosti od dva kilometra.

Ova vojna baza prije je bila dom Svemirskom zapovjedništvu Sjedinjenih Država i Zapovjedništvu obrambenog zrakoplovstva Sjeverne Amerike, a sada je pod jurisdikcijom Američkih svemirskih snaga.

Međutim, postoje neka druga mjesta na kojima bi se bilo bolje sakriti u slučaju nuklearnog rata punog opsega. Profesor Davies ističe kako su najsigurnija mjesta na svijetu izolirana zemljopisna područja poput Antarktike ili pacifičkih otoka, no kako se čak ni tamo ne bi mogla izbjeći ‘nuklearna zima‘. Tako je tijekom Hladnog rata ogromna američka nuklearna baza bila tajno zakopana daleko u arktičkom krugu, ispod Grenlanda, kao dio takozvanog projekta Iceworm.

Kištimska katastrofa

Davies naglašava kako Putin ima pristup ogromnoj infrastrukturi nuklearnih bunkera i vojnih objekata koji datiraju iz doba Hladnog rata.

“Vjerojatno je da je Ural jedno od takvih mjesta, a posebno su te planine dugo igrale stratešku geopolitičku ulogu za Rusiju, koja se proteže do Drugog svjetskog rata kada je industrija premještena istočno od Urala iz zapadnih dijelova Sovjetskog Saveza tijekom operacije Barbarossa. Regija Urala također je bila poprište katastrofe u Kištimu 1957., danas treće najgore nuklearne nesreće u povijesti, iza Černobila i Fukušime”, rekao je.

Kištimska katastrofa dogodila se 29. rujna 1957. u postrojenju za preradu nuklearnog goriva Majak u tadašnjem SSSR-u. Eksplodirao je podzemni spremnik tekućeg nuklearnog otpada, a eksplozija je odbacila u zrak betonski poklopac težak 160 tona.

U narednih 10 do 11 sati radioaktivni oblak kretao se prema sjeveroistoku otišavši 300 do 350 kilometara od mjesta eksplozije. Čestice oblaka na kraju su dugoročno kontamirnirale više od 20.000 četvornih kilometara zemlje na kojoj živi najmanje 270.000 ljudi.

Događaj je zataškala sovjetska vlada, a malo je ljudi čak i u Rusiji znalo za katastrofu sve do 1980-ih.

Narodni ustanak

Bez obzira na to hoće li navodni uralski bunker Putinu pružiti zaštitu u slučaju nuklearnog armagedona, Davies napominje kako to nije ono što ga prvenstveno brine.

“Ako se Putin nečega boji, to vjerojatno nije nuklearni rat. Uostalom, on je jedina osoba koja bi aktivirala lanac događaja koji bi doveli do nuklearnog sukoba – i iako je javno prijetio time (u rujnu nakon pripajanja četiri regije Ukrajine), takav događaj ostaje gotovo nevjerojatan. Ono čega se ruski predsjednik daleko više boji, i toga se boji već godinama, jest narodni ustanak u Rusiji, čemu smo svjedočili u drugim bivšim sovjetskim zemljama posljednjih desetljeća.”

Međutim, Davies tvrdi da glasine o tajnom nuklearnom bunkeru služe da učine Putina moćnijim na svjetskoj pozornici, u strahu da će pokrenuti nukelarni sukob, piše Jutarnji.

“Izvještaji o Putinovom bunkeru za njega imaju korisnu geopolitičku svrhu; u njegovom je interesu da članice NATO-a misle da bi on doista mogao upotrijebiti nuklearno oružje”, zaključio je.

Povezane teme:
Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

BiH

Dariov put od sportiste do ruskog dobrovoljca, njegov otac: Više mu nije bitna ni RS

Published

prije 2 sedmice

on

14. Maja 2024.

By

Dario Ristić ponovo je otišao na put u inostranstvo samo nekoliko sedmica nakon što se vratio kući u Modriču iz višegodišnjeg izbivanja u Švicarskoj. Njegov otac kaže da je tamo bio u zatvoru. Danas se pribojava hoće li se Dario ovoga puta vratiti.

Dok reporteri Detektora stoje na ulaznim vratima kuće bez fasade u prigradskom naselju Mladićevo sa širokim ulicama i razmaknutim kućama, Ljubomir Ristić kaže da svakog trenutka očekuje ružne vijesti o sinu.

“Osjećam da svakog trena… nešto očekujem ružno [da će mu se desiti]”, kaže on.

U naselju iz kojeg je otišao čini se da komšije znaju da je Dario otišao u Rusiju. Ljubomir je od drugog sina saznao da je Dario već dobio rusko državljanstvo, ali i da uskoro planira doći u Modriču.

Borba za “srpske svetinje”

Ali objave iz Rusije i Ukrajine govore o drugačijem povratku od onoga kakvom se nada Ljubomir.

U videima koji su objavljeni na aplikaciji Telegram često se spominje Modriča. U jednom od videa koji je podijelio, Dariov saborac iz Srbije iznosi planove o povratku u svoju domovinu.

“Kada budemo ovdje završili s ovim NATO fašistima, da ćemo doći lično tamo da vratimo one naše svetinje i ono što je naše. Pozdravljamo narod i djecu iz Zvečana, iz Gračanice i svih naših srpskih svetinja. Mi smo uz vas. Budite sigurni u nas. Slava Bogu, slava majci Rusiji – do pobjede”, kaže ovaj vojnik dok sjedi u rovu pored Darija.

Ovaj video jedan je od nekoliko koji su objavljeni u martu ove godine na Telegram kanalu “Permski medvjedi” prije nego što je on u aprilu ugašen. Detektor je nekoliko sedmica pratio objave i put Darija Ristića i sada, uz njegove druge profile i razgovore s porodicom, novinari mogu rekonstruisati njegov put do prve linije fronta u Ukrajini gdje krši zakone Bosne i Hercegovine koji zabranjuju odlazak na strano ratište. Od kada je počela invazija Rusije na Ukrajinu, prije duže od dvije godine, ovo ostaje jedan od izuzetno rijetkih slučajeva u kojem je moguće otkriti identitet dobrovoljaca koji ratuju na ruskoj strani.

Prva objava koja je privukla pažnju novinara Detektora koji prate ruske i proruske kanale na Telegramu bila je ona početkom marta 2024. na kanalu “Permski medvjedi“, u kojoj maskirani muškarac u rovu, dok drži automatsko oružje, pozdravlja “Modriču od srpskih dobrovoljaca“.

Dok pozdravlja svoje naselje “PD”, muškarcu s kapom se vide samo oči. Ali ranije objave na ovom kanalu i Ristićevi privatni profili, uz razgovore s porodicom i sigurnosnim izvorima, otkrivaju njegov identitet i put od aerodroma u Sarajevu u novembru 2023. do rovova u Ukrajini u martu 2024. godine.

Fotografije i druge objave na Telegramu i mreži Vkontakte, uz pomoć kojih su ga novinari Detektora uspjeli identifikovati, pokazuju da je Ristić bio u okupiranom dijelu Ukrajine krajem 2023. godine, a sredinom februara 2024. u Rusiji.

Iz Sarajeva za Rusiju

Detektoru je to potvrdio i Dariov brat Danijel. U telefonskom razgovoru na koji je pristao i nakon kojeg se prestao javljati novinarima, on je rekao da se Dario u Rusiju uputio avionom preko Sarajeva, da s bratom komunicira telefonom i preko interneta, te da se s njim posljednji put čuo nekada u martu.

Izvor Detektora iz sigurnosnih službi potvrdio je da je Ristić napustio BiH iz Sarajeva 17. novembra 2023. godine letom za Istanbul. Takvu rutu – umjesto leta iz Beograda direktno za Moskvu ili putovanja preko Moldavije – koriste dobrovoljci koji žele zavarati trag domaćim policijskim agencijama, pojašnjava vojni komentator i novinar Dean Džebić.

“Najveći problem za dobrovoljce je postao kako se prebaciti do Moskve“, kaže on.

Ristić nije objavljivao detalje o svom putovanju, ali već u decembru može se vidjeti u Ukrajini u društvu nekoliko muškarca. Na VK profilu drugog vojnika objavljena je fotografija Ristića u Luganjsku 31. decembra. Ranije je Ristić na istoj mreži objavio fotografiju na kojoj stoji s oružjem u maskirnoj uniformi, a iza njega su i ruska i zastava Republike Srbije.

Sredinom februara 2024. godine Ristić je postao administrator Telegram kanala “Permski medvjedi”. Njegov otac kaže da je Dario “uvijek bio problematičan” i da mu više nije bila bitna ni Republika Srpska, ni Bosna i Hercegovina ni Evropa kada je odlazio u Rusiju.

Opširnije na portalu Detektor.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Srpski plaćenik: Oslobađao sam Mariupolj, bio ranjen, a sad me Rusi žele protjerati

Published

prije 1 mjesec

on

25. Aprila 2024.

By

SRPSKI plaćenik Aleksandar Jokić, koji se borio na ruskoj strani u Ukrajini, snimio je videoporuku upućenu ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Požalio se kako nema rusko državljanstvo, zbog čega bi mogao biti protjeran u svoju matičnu zemlju, piše Lenta.ru.

Ako bude protjeran u Srbiju, prijeti mu 25 godina zatvora jer je sudjelovao u ratu u stranoj državi. Jokić je naveo da je zbog svojih ratnih zasluga dobio niz odlikovanja, uključujući medalju za oslobođenje Mariupolja. Tvrdi da je bio i ranjen.

Kazao je kako je postrojba u kojoj se borio rasformirana i da su druge jedinice odbile potpisati ugovor s njim. Poručio je da bi želio ostati u Rusiji i nastaviti braniti ruske interese u zoni “specijalne vojne operacije”.

Srpski plaćenik: Oslobađao sam Mariupolj

Političar obećao pomoć

Zastupnik iz Državne dume Aleksandar Hinštajn obećao je da će se pronaći rješenje. “Kolege iz ministarstva unutarnjih poslova već rade na rješavanju problema. Srbinu će se izdati privremeni azil. Situacija je malo složenija jer on nije sklopio ugovore s ministarstvom obrane, već s dobrovoljačkim formacijama Donjecke Narodne Republike (DNR)”, kazao je.

Dodao je da je već stupio u kontakt sa šefom DNR-a Denisom Pušilinom i da će uskoro predsjedniku poslati peticiju da Jokiću dodijeli rusko državljanstvo. Potvrdio je da je Rusija u četiri navrata odbila dodijeliti državljanstvo Jokiću, piše Index.hr.

Početkom siječnja predsjednik Vladimir Putin potpisao je dekret o dodjeli ruskog državljanstva strancima koji su potpisali ugovor o služenju u ruskim oružanim snagama i članovima njihovih obitelji.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Kusturica se sastao s Putinom: Ukrajinu nazvao “historijskom pravdom”, tražio mu novac za tri filma

Published

prije 2 mjeseca

on

3. Aprila 2024.

By

Reditelj Emir Kusturica jučer je razgovarao u Moskvi sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, uz skandalozno opravdavanje ruske agresije na Ukrajinu.

Tom prilikom Kusturica je, između ostalog, zahvalio Putinu na navodnoj “historijskoj pravdi” u Ukrajini kazavši kako je to “početak novog svijeta”.

Na početku razgovora sagovornici su se prisjetili da su se posljednji put vidjeli na Kulturnom forumu u Sankt Petersburgu 17. novembra prošle godine.

Također, Kusturica je informisao Putina da želi da snimi “ruski triptih” od tri filma po piscima Fjodoru Dostojevskom, Nikolaju Gogolju i Lavu Tolstoju te je zatražio podršku.

“Imam ideju da napravim triptih u novom svetu, ruski triptih, tri filma. Prvi se zove ‘Inženjer lakih šetnji’ – to je moja savremena verzija Dostojevskog. Zatim moja verzija Gogolja ‘Kako se Ivan Ivanovič naljutio na Ivana Nikiforoviča’ – veoma smiješna i mislim da je važno da se to sada uradi. I treći film ‘Kozaci’ Lava Nikolajeviča Tolstoja”, naveo je Kusturica.Rekao je da planira završiti karijeru nakon rada na “ruskom triptihu” i filmu “Lovor” po djelu Jevgenija Vodolazkina, piše Klix.

Putin je ideje Kusturice nazvao “veoma zanimljivim” kazavši kako Kusturicino obraćanje historiji može da bude “vrlo zanimljivo i produktivno”.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕