Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović jutros je na bajramskoj hutbi u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu ocijenio kako se ponovo suočavamo s prijetnjama miru, čije gorivo su podjele i velikodržavni projekti.

„Kako to u stvarnosti izgleda, vidjeli smo devedesetih godina prošlog stoljeća. Memorijalni centar Srebrenica zorni je svjedok onoga što nas čeka ako za njima krenemo. Iskusili smo veliku patnju i nimalo ne sumnjamo da bi nas i danas pogodila“, kazao je reisul-ulema.

Poručio je kako polazište u onome što radimo i u što vjerujemo treba biti Božija riječ, a u Kurʼanu se kaže: „A dogovor je bolji“.

„Naša obaveza nije čekati priliku da se stvari same od sebe poprave. Naša obaveza je raditi da se ta prilika ukaže. Ništa neće doći samo od sebe. Raduje me da naš obični čovjek razmišlja svojom glavom i gleda svoj interes. A njegov interes su mir, red i poredak“, kazao je reisul-ulema.

Domovina kao zajednička kuća

Podsjetio je da je mnogo puta ponovljeno kako je domovina Bosna i Hercegovina naša zajednička kuća, prostrana za sve njene sinove i kćeri.

„Ne dozvolimo da oni koji pale vatre ovih dana razbuktaju ih i pretvore u plamen mržnje, u kojem ćemo svi stradati. Mir, pravda i stabilnost moraju biti suštinske vrijednosti iza kojih ćemo svi stati kao jedan. Sve drugo je manje važno, ako ove temelje pogubimo. Država ne smije biti pasivna u odnosu na one koji pozivaju na anarhiju, prijete i šire teror. Naprotiv! Za takve i postoji država i njen aparat, koji mora djelovati“, rekao je reisul-ulema.

On vjeruje da „u svim ljudima u Bosni i Hercegovini ima dovoljno razumnih i mudrih ljudi, koji imaju vjere, znanja i morala da grade mostove među nama“.

„Pozivam ih da budu glasniji, odvažniji i smjeliji. Moramo pobijediti strah koji nam se nameće i kojim se vlada. Naš put je put mira, zajedništva, solidarnosti i prihvatanja naših različitosti“, rekao je reisul-ulema.

Tokom hutbe je, također, podsjetio na kur'anske ajete u kojim Bog govori da je On Gospodar puno svjetova, a ne samo jednog.

„U Njegovom naumu ne postoje ekskluzivni svjetovi, koji bi isključivali druge. Zli ljudi takve svjetove zagovaraju i žele ih. Život, koji nam je darovan, moguć je jedino u različitostima. Takav je Božiji naum. Oni koji zagovaraju jednoumlje, koji podižu zidove i granice, koji dijele ljude, ustali su protiv Boga, ma koliko se na Njega pozivali. Oni svima donose zlo, a sebi ponajviše“, dodao je reisul-ulema.

Prema njegovim riječima, različitost je temelj života i princip najvišeg reda u kosmosu, te je u toj Božijoj mudrosti pouka za one koji su razumom obdareni.

„Put istinske vjere je put ljubavi, mira i inkluzije, a put lažne vjere je put mržnje, prijetnje i eksluzivnosti. Isključivost je stranputica za svakoga koji misli da će se time usrećiti. Na našu žalost, valja nam priznati da postoje i takvi ljudi među nama, koji nastoje izgraditi jedan, ekskluzivni, samo njima dopadljiv svijet. To su isključivi ljudi. Oni su prijetnja samom temelju života i zato im se ne smije povlađivati. Uspiju li u svojoj nakani, to zlo će se proširiti, patnja i stradanje će preplaviti Zemlju“, poručio je reisul-ulema.

Zahvalnost na ramazanu

U hutbi je, također, naglasio radost i zahvalnost za duhovno iskustvo ramazana, ističući da su poteškoće na životnom putu poput kišnih oblaka – prividno teške, ali nosioci blagoslova.

Kroz primjer života poslanika Muhammeda, a. s., pozvao je na ustrajnost u vjeri i služenju Božijem, ističući da istinska snaga i inspiracija dolaze iz Božijeg nepresušnog izvora i njegovih uputa.

Na kraju je poželio da bajramski praznici budu vrijeme susretanja i zajedničke radosti: po našim selima, mahalama i gradovima.

„Neka takav bude i ovaj Bajram! Pokažimo jedni drugima koliko nam je stalo do naših dobrih komšija i našeg komšiluka. Ojačajmo svoj komšiluk i pretvorimo to u novu šansu. Izgradimo ga još jačim i još otpornijim na izazove. Razmišljajmo o sebi svojim glavama i vodimo računa o našim interesima i našim životima“, poručio je reisul-ulema.

N1

Sutra (30.3.2025.) je ako Bog da prvi dan Ramzanskog bajrama.

Nakon mjeseca posta, Kur'ana, ibadetam dobrih djela dolazi blagodat Bajrama

Sabah-namaz će se za područje  Medžlisa Cazin klanjati u 6 sati i 10 minuta.

Bajram-namaz će se klanjati u 7 sati i 22 miniute.

Molimo Allaha da primi naš post i sva dobra djela, da budemo bolji nakon ramazana i da ustrajemo u ibadetu.

Molimo Ga da pomogne muslimane na svakom mjestu i da nas ne iskušava sa iskušenjima koja nećemo moći podnijeti. Amin

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović danas je muslimanima u Bosni i Hercegovini, domovinskim zemljama i dijaspori uputio poruku povodom nastupajućeg Ramazanskog bajrama.

“Draga braćo i sestre, danas završavamo ramazanski post i opraštamo se s ramazanom, svojim najdražim gostom. Ispraćamo ga sa sjetom, ali i s radošću – jer smo ga dočekali otvorenog srca, srdačno i ozarenog lica i radovali se njegovim darovima; i proveli ga u postu, namazu i čuvanju od svega ružnog i nevaljalog. Ramazan će nam biti svjedok da smo to činili iz uvjerenja i s nadom da ćemo za to biti nagrađeni kod Gospodara svjetova. Molim Uzvišenog Allaha, dž.š., da nam primi sve naše ibadete, naša ramazanska nastojanja i sačuva nam ih za Dan obračuna.

Sutra je, braćo i sestre, Bajram, blagdan radosti i sreće.

Provedimo ga veselog lica i otvorenog srca sa svojim porodicama, rodbinom, prijateljima i komšijama. Neka bajramskom radošću budu obuhvaćeni svi, a dovom se i ovog puta sjetimo i braće i sestara u Gazi i svugdje u svijetu, koji trpe užasno nasilje i suočavaju se s nezamislivim bolom i patnjom”, kazao je Kavazović.

Pozvao je na na očuvanje dostojanstva i svetost Bajrama.

“Nemojmo činiti ništa što mu ne pripada. Svim muslimanima i muslimankama u Bosni i Hercegovini čestitam nastupajuće dane Ramazanskog bajrama.

Posebne čestitke upućujem braći i sestrama u Sandžaku, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, na Kosovu, u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i u bošnjačkoj dijaspori te svim muslimanima i muslimankama u svijetu. Bajram šerif mubarek olsun!“, poručio je reis Kavazović.

Muslimani širom svijeta i u BiH će noć sa srijede na četvrtak obilježiti kao Lejletul-kadr. Nju još nazivaju Noć želja, zatim noć u kojoj se određuje sudbina ili najjednostavnije 27. noć ramazana. Oni koji praktikuju islam, provode je u ritualnom obredu, upućujući molitve Bogu cijele noći do zore ili u zajedničkom obredu u džamiji, gdje 27. noć ramazana ima poseban program i najdužu teraviju.

Njeno utemeljene je u istoimenoj 97. suri/poglavlju Kur’ana.

Skriveno značenje

– Najvredniji dan/Nehar za muslimane je Dan arefata, a najvrednija noć/Lejl je Kader koja počinje sa akšamom i iftarom, a završava sa sabah-namazom. Ova noć je istaknuta, jer je u njoj poslat Kur’an, spušten je na zemaljsko nebo kao i sve ranije objave, odakle ih je melek Džibril prenosio poslaniku naredne 23 godine. Tako se potvrđivao kontekstualni značaj Kur’ana kroz stvarne životne prilike koje su se u tom periodu dešavale. Naprimjer, mi možemo djecu teorijski učiti o Starom mostu u Mostaru, ali tek kad ih odvedemo na mjesto događaja, ona najbolje nauče, kazao nam je profesor Nezir Halilović, voditelj Odjela za vjeronauku Rijaseta IZ-a BiH.

Nezir Halilović: Preispitajmo se šta želimo

Sura Lejletul-kadr navodi da je bolja od hiljadu mjeseci. Muslimani nemaju garancije da je 27. noć ramazana baš to, ta sveta noć, pa u samoj suri traže skriveno značenje. Naprimjer, sura ima 30 riječi, koliko je i dana u mjesecu, a riječ Hije (ovdje je ili u njoj je) dođe 27. u redoslijedu.

– Nije eksplicitno navedeno koja je to noć u ramazanu, osim da je u zadnjoj trećini mjeseca i neparan broj. Gospodar jedino zna, ali vjernici nastoje biti tačni koliko najbolje mogu na osnovu indicija. Naziv sure ima dvije riječi, a sedam harfova (arapskih slova), zatim među dokazima navodi se idžmaa, odnosno usaglašenost kolektivne svijesti muslimana u cijelom svijetu, a postoji hadis koji garantuje da se većina nikad neće složiti na zabludi. Ali, kao što je Hasan el-Basri kazao da je ramazan maraton, te da je najveća bitka na kraju pred ciljem, po toj filozofiji treba se iznimno truditi zadnju trećinu mjeseca ramazana, govori nam profesor Halilović.

U tradiciji muslimana praktikuju se itikafi, a to su osamljivanja zadnjih deset dana ramazana, najčešće konstantnim boravkom u mesdžidima. Tu su i mukabele, odnosno konstantna učenja Kur’ana. Hafizi uče svetu knjigu pred mentorima, a obični muslimani ili imami pred džematlijama, što je jako stara tradicija.

Slast vjere

– Tako je i Poslanik u mjesecu ramazanu učio Kur’an pod kontrolom samog meleka Džebraila, pa tako i mi čuvamo praksu iako nije propisano da se to mora. Ako se desi greška pri učenju, bilo ko u džematu može ispraviti učača, jer i hafiz može pogriješiti, tako da održavamo živom i tu duhovnu kontrolu, a sve zbog najbolje brige o Kur’anu. Imate hadise da meleci svojim krilima pokriju one koji se okupe oko Božije riječi, pa im Gospodar svima oprosti grijehe i spusti milost, čak i na one koji nisu imali namjeru doći tu. Tako su vrata naših džamija otvorena, pa sa ramazanom imamo više posjeta i ko god navrati, može osjetiti slast vjere, a to je upravo ta blagodat kojom Gospodar počasti sve prisutne, zaključuje profesor Nezir Halilović.

Tako noć Lejletul-kadr i mjesec ramazan na neki način pripadaju svim ljudima i narodima. Osjetno je to pogotovo u multietničkim podnebljima kao kod nas, gdje hiljadama godina zajedno koegzistiraju i međusobno se uvažavaju blagdani i svete noći.

Večeras je noć kada će najveći broj ljudi u toku jedne godine ući u džamiju. Halilović smatra da bivaju otklonjene mentalne blokade ljudima jer tada i najveći broj meleka boravi na zemlji.