Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Sin poznatog HDZ-ovca iz BiH u Hrvatskoj primao stipendiju za siromašne! Evo koliko mu otac zarađuje…

Published

on

Sesar senior, suočen sa svim činjenicama, u početku je tvrdio da je njegov sin kao učenik generacije aplicirao za redovitu stipendiju

Kada je u lipnju izbila javna sramota s Tomislavom Kovačevićem, potomkom bogate duvanjske obitelji nadimka Ćićko, a za kojeg se ustanovilo da je cijelu akademsku godinu kao polaznik Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu primao stipendiju Republike Hrvatke za studente slabijeg socio-ekonomskog statusa od 200 eura mjesečno, govorilo se da on nije jedini.

Nije tako dugo trebalo da se otkrije novi slučaj. Sada je u glavnoj ulozi Luka Sesar, student je Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu i sin Darija Sesara, HDZ-ova ministra gospodarstva i dopredsjednika Vlade u Županiji zapadnohercegovačkoj, prenosi Slobodna Dalmacija.

Njegovo je ime na istoj listi kao i mladog Kovačevića, iako se tamo nikako nije smjelo naći. Aferu je i ovoga puta otkrio mostarski portal Hercegovina.info.

“Odmah je bilo jasno, s obzirom na to da iznos ministarske plaće u ovoj županiji nije manji od 3000 KM, da je Sesarova supruga zaposlena u Zavodu za javno zdravstvo ove županije, te da je ministar naknadu primao dok je obnašao dužnost predsjednika HŠK Posušje i predsjednika Komisije za vozačke ispite, da je nemoguće da su im mjesečna primanja toliko niska”, ustanovili su novinari ovog portala u svom istraživačkom radu, prije nego je sve objavljeno.

Sesar senior, suočen sa svim činjenicama, u početku je tvrdio da je njegov sin kao učenik generacije aplicirao za redovitu stipendiju, a da je zbog toga dobio i mjesto u studentskom domu.

Nemušta tatina obrana

– On uopće nije prijavljen u Republici Hrvatskoj, ima samo privremeno boravište i sigurno je neka greška, on je prijavljen u Posušju – uvjeravao je Sesar novinare, uz to dodajući da će “glat” dokazati da mu sin nema prebivalište u Hrvatskoj.

I onda samo za dan obrat: ministar Sesar javno priznaje da mu je sin ipak primao stipendiju namijenjenu studentima čija primanja po članu obitelji ne prelaze 1951,77 kuna, odnosno 263 eura.

“Kao osoba koja obnaša odgovornu političku i društvenu ulogu posljednjih deset godina, svoju politiku i svako djelovanje zasnivam na načelima transparentnosti i vjerodostojnosti. Prije nekoliko dana dobio sam upit od strane predstavnika medija o stipendiji koju navodno koristi moj sin kao student Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije. Naravno, kao i svaki roditelj nastojim voditi brigu o svojoj obitelji.

Ipak, nisam imao traženu informaciju, pa sam upitao sina i obavio razgovor s njim, na što mi je odgovorio kako se samim upisom na fakultet između studenata otvorila tema prijave za stipendiju, na što se on prijavio i prošao. Provjerom cjelokupne situacije i vrste stipendije došao sam do spoznaje kako je zbog njegova studiranja i prijave u Republici Hrvatskoj, gdje naravno kao student živi samostalno i nisu na kućnoj listi prijavljeni roditelji i ostali članovi obitelji, ostvario stipendiju u kategoriji slabijeg socio-ekonomskog stanja”, napisao je Sesar u priopćenju i, baš kao i Kovačevićev otac, odmah nakon saznanja kontaktirao Ministarstvo znanosti i obrazovanja u Zagrebu i obavio povrat stipendije (novca) u proračun Republike Hrvatske.

Koliko je vratio i je li, kao Ćićko, “malom istegnuo uši”, to nije naveo.

Hoće li biti nastavka?

Ovo je još jedna potvrda da je sustav stipendiranja studenata u Hrvatskoj pun rupa i da mu treba nadogradnja.

Samo Ministarstvo znanosti nakon izbijanja “slučaja Ćićko”, a kojemu je prethodio sličan u kojemu su se našla djeca Darinka Mihaljevića, bivšeg ministra unutarnjih poslova Hercegbosanske županije, na upit Slobodne Dalmacije priznalo je da oni u ovakvim slučajevima nemaju mogućnosti doznati ima li student i drugo državljanstvo, kao i prebivalište izvan Hrvatske, te da samo provjeravaju podatke koji su im dostupni u Republici Hrvatskoj.

Sesar je, kao i Kovačević, za sebe i članove svoga kućanstva koji imaju prebivalište izvan Republike Hrvatske kao prijavitelj bio dužan dostaviti potvrde o visini ukupno ostvarenih prihoda nadležnih ustanova izvan Hrvatske za prethodnu kalendarsku godinu, ali očito to nije učinio, jer se u tom slučaju ne bi mogao naći na listi stipendiranih.

Svaki student koji ostvari pravo na državnu stipendiju, inače, pod kaznenom i materijalnom odgovornošću potvrđuje vjerodostojnost unesenih podataka prilikom prihvaćanja uvjeta stipendiranja, što ne isključuje mogućnost da će ova priča, kao i ona Kovačevićeva, možda imati svoj nastavak.

Kako su u lipnju pojasnili iz Zagreba, Ministarstvo znanosti svaku zaprimljenu prijavu prosljeđuje kolegama u Ministarstvu unutarnjih poslova i Poreznoj upravi radi daljnjeg postupanja, piše Slobodna Dalmacija.

Jedino je pitanje hoće li se prije toga pojaviti neki novi slučaj “siromašnog studenta” s druge strane granice?!

Svijet / Zanimljivosti

Vučić: Tražićemo rezoluciju o stradanju Srba od Nijemaca i od ustaša u Jasenovcu

Published

on

By

Vučić je naveo da je pitanje donošenja rezolucije o Srebrenici “teško” jer pokazuje i kakav je odnos prema Srbiji pojedinih u regionu, ali i nekih svjetskih sila

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će, zbog donošenja rezolucije o genocidu u Srebrenici, Srbija tražiti i donošenje rezolucija o Jasenovcu.

Vučić je danas priredio radni ručak za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, patrijarha srpskog Porfirija i članove Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve.

On smatra je da će usvajanjem rezolucije o Srebrenici biti otvorena Pandorina kutija jer će “Rusi uskoro pokrenuti zahtjev da se proglasi genocidom njemačko ubijanje ruskog i sovjetskog naroda tokom Drugog svjetskog rata”.

– I mi ćemo to isto tražiti za ono što su Nijemci činili u Srbiji i za to što su hrvatske ustaše radile u Jasenovcu. Ali da ne govorim da će to da otvori i mnoga druga pitanja i za Tursku i za neke druge zapadne sile, od starosjedalaca američkih do mnogih drugih, kazao je Vučić.

Vučić je naveo da je pitanje donošenja rezolucije o Srebrenici “teško” jer pokazuje i kakav je odnos prema Srbiji pojedinih u regionu, ali i nekih svjetskih sila.

Sve što mogu da vam kažem to je da smo se borili, da smo ogromnu energiju uložili, sve vrijeme ovoga svijeta sam i kao predsjednik Republike dao za to da im se suprotstavimo najjače i najsnažnije moguće. Čak sam iznenađen snagom kojim su se ljudi ujedinjeno borili za naše interese i hvala vam na tome, kazao je Vučić.

Naglasio je da će se političkim sredstvima suprotstaviti njihovim “protivpravnim i svim drugim aktima nasilja i činiti sve što se može za srpski narod na Kosovu”.

– I naravno ne moram da vam ponavljam da mi nikada nećemo prihvatiti nezavisno Kosovo kao završenu činjenicu. Svakoga dana na različite načine pokušavaju, ne samo iz duše i srca, već i fizički, da nam u potpunosti oduzmu Kosovo, rekao je on.

Ocijenio je kao pozitivnu stvar to što se Srbija i RS “ekonomski razvijaju dobro”.

– Međutim, ono što mene brine u ovom trenutku, što ne krijem, i ako se sjećate i posljednji put sam dao nekoliko nagovještaja po tom pitanju, a siguran sam da će predsjednik Dodik o tome govoriti više, što smatram ključnim za opstanak srpskog naroda, jeste nametanje rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-u, izjavio je Vučić.

On smatra da je ta rezolucija donošena tajno te da je notorna neistina to da je riječ o rezoluciji koja bi trebala samo da obilježi jedno stradanje i ništa više.

– Jer da je to tako, to ne bi morali ni da donose pošto već postoji odluka Generalne skupštine UN-a o svim genocidima koji su se dogodili širom svijeta. Ali, to za njih nije bilo važno, željeli su posebno da obilježe Srebrenicu, rekao je Vučić.

Ponovio je da će 8. juna biti održan veliki Svesrpski sabor, ističući da taj sabor ne bi bio svesrpski bez učešća Sabora SPC-a.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Razbijen klan švercera drogom u Austriji: Državljanin BiH (35) rukovodio narko bandom iz zatvora

Published

on

By

Austrijska policija je u akciji kodnog naziva “Samo jako” razbila međunarodnu mrežu švercera drogom koji su djelovali uglavnom u Koruškoj i Štajerskoj.

Tim povodom je u Klagenfurtu održana i pres konferencija visokih policijskih zvaničnika koji su detaljno opisali način na koji je ovaj narko-klan djelovao. Predstavnici iz Državne policije Štajerske i Koruške saopštili su da je riječ o međunarodnoj grupi koja je na ovom području djelovala više od godinu dana. Austrijski mediji javljaju da je droga u ovu zemlju stizala iz Slovenije

Tokom istražnih radnji u sklopu akcije “Operation Samo jako” otkrivena je mreža koja je imala striktnu hijerarhijsku raspodjelu posla. Kako navode, uhapšena su 23 pripadnika ovog klana – 16 Austrijanaca, tri Srbina, jedan Hrvat i tri Slovenca, pišu Nezavisne. Procjenjuje se da je vrijednost droge koju su tokom protekle godine stavili u promet 5,2 miliona eura.

Inače, cijelom mrežom su kooordinisali dva zatvorenika: državljanin BiH (35) i Austrijanac (31), koji trenuno služe kaznu u zatvoru Grac-Karlau, ali to nije bila prepreka da upravljaju ovim narko-klanom.

Kako je objašnjeno jučer, 16. maja, na pres konferenciji, do cijelog klana ih je, zapravo, doveo mali, ulični narko diler. Naime, prije izvjesnog vremena policija je počela da prati jednog dilera u Klagenfurtu, za kojeg se ispostavilo da je “sitna riba”, ali ih je on odveo do čitavog klana, koji je detaljnom istragom razotkriven i razbijen. Istraga je bila toliko detaljna da su uspjeli da otkriju i bunkere u kojima su krili novac, kurire, regrutere za nove dilere kao i njihovo obezbjeđenje.

“To je prosto nevjerovatno kako su profesionalno bili organizovani”, rečeno je na pres konferenciji.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Jeste li čuli za ovaj zastrašujući morski prolaz? Zovu ga “grobljem” brodova, a evo i zašto

Published

on

By

Drakeov prolaz prozvan je “grobljem brodova”, što je potaknulo mnoge ljude da se zapitaju zašto. Prolaz je otkriven 1525. godine i povezuje Tihi s Atlantskim okeanom, a ispod se nalazi Južni okean.

Impresivno je širok 1.000 km i veoma dubok. Prosječna dubina mu je viša od tri km, pa je sigurno reći da ako nešto ispustite s broda, vrlo je malo vjerojatno da ćete to dobiti nazad. Budući da je to spojna tačka između tri najveća okeana na svijetu u tako uskom prostoru, Drakeov prolaz može biti izložen atmosferskim ciklonima.

Ovi snažni vjetrovi dolaze iz Južnog okeana koji nije prekinut kopnom, pa njegovi moćni vjetrovi mogu prouzročiti haos bez susretanja s ikakvim preprekama. I s vjetrom dolaze valovi, s neki od najvećih valova Drakeovog prolaza navodno dostižu visinu čak 30 metara. Mnoge morske rute sada su povezane Panamskim kanalom, ali do njegovog otvaranja 1914. godine, brodovi su se oslanjali samo na Drakeov prolaz, što znači da su stotine brodova morali proći kroz najopasniju morsku rutu na svijetu.

Do danas se navodi da je 800 brodova potonulo u Drakeovom prolazu, odnoseći sa sobom stotine života. Ti gubici datiraju sve do 2022. godine nakon što je “rogue val” udario u kruzni brod Viking Polaris u Drakeovom prolazu, ubivši jednog putnika i ranivši osam drugih.

 

Vode Drakeovog prolaza bile su tako burne da su oni na brodovima koji su prolazili kroz njega morali jesti s tanjira koji su zalijepljeni. Karen Heywood, fizička okeanografkinja sa Univerziteta u East Angliji, rekla je National Geographicu u januaru ove godine dok je putovala kroz Drakeov prolaz: “Uvijek je zanimljivo kad idete na večeru i stavljaju ljepljive podloge na sve stolove kako biste osigurali da se tanjuri i ostale stvari ne kližu.”

Profesor Alberto Naveira Garabato, koji je također putovao brodom kroz Drakeov prolaz, rekao je o vremenu: “Odjednom ste u tom ledenom svijetu. To se događa baš tako – možete vidjeti prijelaz samo nekoliko sati”.

Ali Drakeov prolaz nije samo opasan i loš – poznata morska ruta navodno je dobra za planetu. Zašto, pitate se? Sve je u njegovoj moći hlađenja, što posebno koristi Antarktiku.

Bez kopnenog mosta koji povezuje kontinent s Južnom Amerikom, sjeverni zrak ne teče lako prema jugu, čime se održava hladnoća. Ako Drakeov prolaz ne bi razdvajao Antarktiku od Južne Amerike, postojala bi šansa da bi se 18 milijuna kvadratnih km leda oko Antarktike otopilo što bi, prema istraživanjima, uzrokovalo globalno podizanje nivoa mora za gotovo 60 m, javlj Klik.

Nastavi čitati

Najčitanije