Connect with us

USK

Zašto su stopirane provjere diploma u USK? – Najveći broj lažnih diploma otkriven u zdravstvenim i pravosudnim institucijama

Published

prije 2 godine

on

Beskompromisna borba protiv štampanja diploma nastavlja se u USK-u, dok se u drugim dijelovima države i dalje o tome šuti

U Krajini su bili ohrabreni aktivnostima od prošle godine u Kantonu Sarajevo, gdje je konkretno Ured za borbu protiv korupcije KS-a poslužio kao inspiracija. U to vrijeme je sarajevski Ured, vršeći provjeru vjerodostojnosti diploma zaposlenih u javnom sektoru u KS-u, podnio 22 izvještaja Kantonalnom tužilaštvu zbog sumnje da se radi o krivotvorenim diplomama. Ovom provjerom je obuhvaćeno ukupno 22.360 osoba zaposlenih u javnom sektoru KS-a.

BIHAĆKA PRAKSA

Iz izvještaja o procesu provjere diploma u javnim institucijama USK-a jasno je da je proces počeo krajem 2020, ali i da se prilikom provjera pojavio problem. Trebalo je na svim javnim univerzitetima za provjeru pojedinačne diplome platiti 100 KM. Na Univerzitetu u Bihaću je takva odluka zbog procesa provjere stavljena van snage, a traženo je od Vlade USK-a da u budžetu planira sredstva za provjeru. Zatim, provjera nije mogla biti izvršena za diplome Koledža za industrijski menadžment u Ljusini jer je zatvoren, a njihov pravni sljedbenik je Visoka međunarodna škola u Cazinu koja je pod istragom.

Bihać: U USK-u je verifikacija započeta krajem 2020. godine, no još traju

Izvršena je provjera 50 institucija i utvrđeno da 35 diploma nije vjerodostojno. Uključujući one neprovjerljive iz Ljusine, Vite plus i Nezavisnog univerziteta iz Banje Luke, to je dodatnih 9 sumnjivih diploma.

Nevjerodostojne diplome nađene su po jedna u kantonalnoj inspekciji, Tužilaštvu, općinskim sudovima Bihać, Cazin, Sanski Most i Velika Kladuša, a šest u Kantonalnom sudu. U Zavodu zdravstvenog osiguranja jedna, u Domu zdravlja Ključ 2, Sanski Most 3, Bosanski Petrovac 5, socijalno-pedagoškoj zajednici 2, u Osnovnoj školi Vrnogreč 5, u vrtiću u Bihaću dvije, te u vrtiću Bosanska Krupa, Osnovnoj školi Brekovica i srednjoj mješovitoj Bosanski Petrovac po jedna.

Verifikacija diploma započeta je, ali još nije dovršena, i u školama Skokovi, Cazin 1, Gata, zatim RTV-u USK-a, Domu zdravlja Bihać, Bolnici u Sanskom Mostu, Službi za zapošljavanje USK-a, a na kraju i kod rekordera po broju uposlenih u Unsko-sanskim šumama sa 560 i MUP-u USK-a sa 1.040 uposlenika.

Provjereno je, dakle, samo oko 1.200 zaposlenih, a nije još oko 50 institucija sa značajno većim brojem zaposlenih. Koliko još ima nevjerodostojnih diploma, pita se profesorica Vildana Alibabić, koja nam je ustupila prikupljene podatke. Za sada najveći broj lažnih diploma ima u zdravstvenim institucijama, ukupno 13, a profesorica ističe i paradoks da je u pravosudnim institucijama bilo 11 nevjerodostojnih diploma.

Vildana Alibabić: Vlada je trebala insistirati da se provjere provedu

Samo su pravosudne institucije podnijele krivične prijave, o ostalim institucijama nema podataka. Doduše, zabilježen je jedan sporazumni prekid radnog odnosa, ali nijedan otkaz.

KRIVIČNE PRIJAVE

– Rečeno mi je da kod prijavljenih slučajeva lažnih diploma može doći do zastare i da treba mijenjati i zakone u tom smislu, međutim, to je samo jedan od razloga, prisjeća se profesorica Alibabić.

Prema profesoru Slavi Kukiću, radi se upravo o sistemu kakav postoji svugdje u BiH, gdje su tako “obrazovani” i zaposleni zapravo armija političkih botova stranaka na vlasti. U Krajini je samo stvar posla očiglednija jer se nešto pokrenulo sa mrtve tačke. Ipak, postoji bojazan da će sve biti uzaludno.

– Zašto rukovodioci institucija USK-a nisu završili ovaj proces, zašto premijer nije novim odlukama insistirao da se proces provjere završi? Kakav je to odgovor da nisu predvidjeli sredstva u budžetima da plaćaju provjere? Da su htjeli, mogli su predvidjeti sredstva u nekom idućem budžetu. Kakav je to rukovodilac koji zna da ima takvog zaposlenika, a ne poduzme mjere da ga isključi iz radnog odnosa? To je rukovodilac koji je došao na isti ili sličan način i takvih se treba riješiti iz sistema. Dok je takvih, a puno ih je, bojim se da od provjera nema ništa, kazala nam je profesorica Alibabić.

oslobodjnje

Povezane teme:
Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

USK

Gordijev čvor u Agenciji za privatizaciju USK (ne)će biti riješen – “Ne znamo ni ko ima tamo”

Published

prije 3 sata

on

8. Maja 2024.

By

Ništa unosno u USK-u ne postoji da bi se privatiziralo, ali se Agencija spašava budžetom

Agencija za privatizaciju USK-a, koja je izvršila pretvorbu 81 preduzeća u državnom vlasništvu, u ukupnoj vrijednosti od 523 miliona maraka, danas se ne može ukinuti, ali ni nastaviti s radom.

Direktorica Fikreta Pehlivanović ostala je jedina uposlenica Agencije, te se u više navrata obraćala Vladi i Skupštini USK-a, jer, niti prima plaću niti se može penzionisati iako je prije šest godina za to stekla uslove. Skupština Kantona je konačno reagovala imenujući privremeni nadzorni odbor u kojem su Senad Tutić kao predsjednik, te Alen Mešić i Belmin Fajić kao članovi.

– Još nismo službeno dobili potvrdu o imenovanju. Prvo nas mora kontaktirati ta direktorica, moramo da vidimo kakvo je stanje generalno, u kojem pravcu ide Agencija, kakvi su njeni prijedlozi, govori Tutić.

Direktorica je na sjednici Skupštine USK-a jasno stavila do znanja da joj je najviše stalo do penzionisanja.

– Mi ne znamo ni ko ima tamo, tu je složena situacija. Sigurno je samo to da moramo biti krajnje oprezni i dobro proučiti to stanje, dodaje Tutić.

Federalna agencija za privatizaciju nema nikakvih ingerencija spram kantonalnih agencija, te su nam kazali da su nadležne vlade i skupštine kantona koje su donosile zakon o svojim agencijama. Nijedna agencija za privatizaciju nije u dobrom stanju, pa ni federalna, a kako su nam u neformalnom telefonskom razgovoru kazali, sarajevska i tuzlanska su u nešto boljoj poziciji, jer su ih njihove vlade podržale u budžetima, pridodajući im i nadležnost agencije za privatno-javno partnerstvo.

 

Senad Tutić nije bio siguran kako će se to u USK-u uređivati, ali je siguran da se Agencija za privatizaciju ne može ugasiti. Osim što nije završen proces revizije privatizacije, ni sam proces privatizacije nije priveden kraju. Sve ijedna prethodna vlada u USK-u neuspješno se bavila ovim pitanjem, piše Oslobodjenje.

Bivši premijer USK-a Mustafa Ružnić, analizirajući stanje po kojem u Agenciji nisu isplaćene plaće duži period, gdje su i računi blokirani od advokata koji potražuju više od milion maraka, a gdje su radnici sve do jednog napustili radna mjesta, prije tri godine je predlagao imenovanje novih upravljačkih struktura i izmjenu Odluke o Agenciji za privatizaciju, kojoj bi se obezbijedila sredstva u kantonalnom budžetu. Taj posao čeka aktuelnu vlast.

A Agenciju za privatizaciju čekaju i neprivatizovana javna preduzeća u USK-u. Na toj listi su i ona iz komunalne, veterinarske i zdravstvene djelatnosti.

Nastavi čitati

BiH

Vještaci utvrdili kako je došlo do nesreće u kojoj su poginule doktorice Azra i Alma

Published

prije 3 sata

on

8. Maja 2024.

By

Vozač je upravljao automobilom bez položenog vozačkog ispita, pod utjecajem alkohola, amfetamina i drugih lijekova

Saslušanjem vještaka saobraćajne struke Nedima Kamenjaševića i Muamera Smajlovića jučer je nastavljeno suđenje Arminu Berberoviću, optuženom za stravičnu nesreću u kojoj je 26. maja prošle godine na Marindvoru automobilom usmrtio doktorice Azru Spahić i Almu Suljić.

Kamenjašević je, zajedno sa Smajlovićem koji je bio na licu mjesta, napravio nalaz na osnovu zapisnika s uviđaja i fotodokumentacije te pregleda videonadzora s mjesta nesreće, piše Avaz.

Vozilo ispravno

Vještak Kamenjašević je kazao da se, na osnovu tragova s lica mjesta, Mercedes kojim je upravljao Berberović kretao ulicom Maršala Tita iz pravca Baščaršije prema Marindvoru. Bilo mu je zeleno svjetlo, kao i pješakinjama koje su prelazile Dolinu ulicu na pješačkom prijelazu. Vještaci mašinske struke utvrdili su da je vozilo bilo potpuno ispravno.

Uzrok nesreće je vožnja pri brzini od 76,3 kilometra na sat na mjestu gdje je dozvoljeno 50 kilometara na sat, te zakašnjela reakcija vozača u opasnom trenutku, a što mu nije omogućavalo da se sigurno zaustavi ispred pješačkog prijelaza kada je ugledao pješake.

Poduzimanje radnje udesno pri spomenutoj brzini nije mu omogućilo da se sigurno zaustavi. Također, vozač je upravljao automobilom bez položenog vozačkog ispita, pod utjecajem alkohola, amfetamina i drugih lijekova.

Vještak je pojasnio da je Berberović vozio desnom trakom, gdje su tramvajske šine, nakon čega se prestrojio u prvu lijevu traku. Na semaforu je bilo zaustavljeno sivo vozilo koje se u trenutku paljenja zelenog svjetla na semaforu nije uspjelo odmah pokrenuti, dok je Berberović, bez zaustavljanja i usporavanja, pokušavao da prođe.

Pretpostavlja se, kazao je Kamenjašević, da se vozač Mercedesa prestrojio ponovo u krajnu desnu traku, izbjegavajući sudar sa zaustavljenim sivim vozilom, nakon čega skreće u Dolinu ulicu.

-Da je vozio dozvoljenom brzinom od 50 kilometara na sat, mogao se zaustaviti neposredno prije mjesta naleta na pješake – kazao je Kamenjašević.

On je, odgovarajući na pitanja advokata Rusmira Karkina koji zastupa Berberovića, kazao da su dvije nastradale pješakinje udarene prednjim branikom vozila, dok je treća udarena lijevim bočnim retrovizorom.

Stravičan prizor

Odgovarajući na dodatna pitanja tužiteljice Ive Kurilić, kazao je da je jedina pravilna radnja vozača Mercedesa bila skretanje u Dolinu ulicu iz krajnje desne trake.

Vještak je naveo da se na snimku videonadzora ne vidi trenutak udara, ali se vidi trenutak leta pješakinje koja je nabačena na vjetrobransko staklo Mercedesa, te odbačena prema zidu pekare. Silina udara je bila toliko velika da bi odbačaj pješakinje bio veći da nije bilo zida.

Muamer Smajlović je prisustvovao uviđaju ove stravične nesreće.

-Zatječem stravičan prizor od kojeg se ledi krv, tijelo u ulici Dolina i Mercedes. Ostali učesnici bili su na ukazivanju ljekarske pomoći. Mi ne možemo tumačiti namjere vozača. Ovo je neprilagođena vožnja uvjetima i stanju na kolovozu – kazao je Smajlović.

Osim u dijelu koji se odnosi na pješakinje, advokat Rusmir Karkin je prigovorio nalazu vještaka, kao i konstataciji o namjeri skretanja vozila u Dolinu ulicu. Naveo je da osporava nalaz uz tvrdnju da je netačan i neprecizan.

Nastavak suđenja zakazan je za 24. maj.

Rasvjeta bila adekvatna

Nedim Kamenjašević je kazao da je u vrijeme nesreće kolovoz bio mokar, da nije padala kiša te da nije bilo ulaznih rupa. Vidljivost je bila dobra te nije bilo fizičkih i drugih prepreka. Rasvjeta je bila adekvatna, sijalice su imale dovoljnu jačinu za normalne uvjete vožnje. Utvrđeno je da su semafori bili ispravni i u funkciji.

Vještak Kamenjašević je, odgovarajući na pitanja tužiteljice, kazao da nisu evidentirani tragovi kočenja.

Nastavi čitati

BiH

Ratni zločinci se (više) ne mogu kandidovati na izborima: Kako će to izgledati u praksi?

Published

prije 3 sata

on

8. Maja 2024.

By

Kada se Fikret Abdić, kao osuđenik zbog osnivanja sabirnih logora, maltretiranja i korištenja zarobljenika kandidovao, a zatim i pobijedio na izborima za načelnika Velike Kladuše, javnost je burno reagovala. I to sasvim opravdano.
Kako državni parlamentarci nisu to učinili, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona. One podrazumijevaju i da osuđenici za ratne zločine više neće imati priliku kandidovati se na izborima te imenovati na javne funkcije.Ali, kako to često viđamo: zakon je jedno, a primjena nešto sasvim drugo. Pitanje se postavlja kako će Centralna izborna komisija BiH postupiti te na koji način registrovati ko su osuđenici prije lokalnih izbora.

Naša država nema jedinstvenu bazu osuđenih osoba koja bi se mogla koristiti u ovu svrhu. A na zvaničnim stranicama Haškog tribunala ne postoji dovoljno ličnih podataka koji bi se mogli iskoristiti.

Prema informacijama Klix.ba, zato će kandidati, uz dokumentaciju, predati potpisanu i ovjerenu izjavu da nisu osuđenici. Tačnije, radi se o izjavi koja se potpisuje pod krivičnom i materijalnom odgovornošću.

U ovu svrhu će zato biti bitne preliminarne liste kandidata za izbore. One će biti javno dostupne pa, ukoliko se ustanove napravilnosti, bit će dovoljno vremena za reakciju.

Ako je neki kandidat prekršio neki član, poput ovoga, pokrenut će se postupak.

Šta tačno kažu izmjene zakona?

Podsjetimo, visoki predstavnik je rekao kako se ove izmjene uvode zbog budućnosti društva i civilizacijskih vrijednosti.

“Ne postoji nikakav razlog da ti ljudi opterećuju javnost svojim prisustvom u organima vlasti. Takvu sam najavu dao 11. jula u Srebrenici. Ovo je nešto za nove generacije”, poručio je Schmidt tada.

U izmjenama se, između ostalog, navodi:

“Nijedna osoba, koja je osuđena od strane bilo kojeg međunarodnog ili domaćeg suda za zločin genocida, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine ne može se kandidirati na izborima niti obavljati bilo koju izbornu, imenovanu ili drugu funkciju”.

Presude Međunarodnog suda još uvijek nisu upisane u krivičnu evidenciju iako je Memorandum o saradnji rezidualnog mehanizma za krivične sudove i Ministarstva pravde BiH potpisan.

Više ratnih zločinaca bilo na javnim funkcijama

Abdić je, podsjetimo, odgovoran za zločine na području Krajine tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

U julu 2002. godine Sudsko vijeće Županijskog suda u Karlovcu osudilo ga je nepravomoćnom prvostepenom presudom na kaznu od 20 godina zatvora zbog ratnog zločina, što je najteža moguća zatvorska kazna u Republici Hrvatskoj.

Hrvatski vrhovni sud promijenio je kaznu u 15 godina zatvora. Na slobodu je izašao nakon odslužene dvije trećine kazne, piše Klix.

Ali, nije jedini. Preminuli Simo Zarić je nekadašnji zamjenik načelnik Bosanskog Šamca i također je na ovom spisku. On je bio osuđen na šest godina zatvora zbog teških ratnih zločina protiv čovječnosti, a pušten je na slobodu 2004. godine nakon odslužene dvije trećine kazne.

Porazne su u ovim slučajevima dvije činjenice: da su ovakvi ljudi imali priliku kandidovati se na izborima, ali i da su, zaista, izabrani na te pozicije glasovima većine građana.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕