Connect with us

BiH

Begić: ‘HDZ-ov prijedlog je rasistički, zahtjev za hapšenje Hadžifejzovića i Mijatovića prljava igra’ (VIDEO)

Published

on

Smatra da je izbor članova Predsjedništva pitanje vitalnog nacionalnog interesa.

“Svako treba da odgovara za ono za šta je odgovoran, ali mi se čini da ipak postoji jedna strategija izjednačavanja strana”, istakao je u Dnevniku D FTV-a Zlatan Begić, zastupnik u Parlamentu Bosne i Hercegovine i potpredsjednik Demokratske fronte.

“Ne samo u slučaju Mahmuljin nego u brojnim drugim oblastima života. Neko je valjda skontao, pogotovo iz međunarodne zajednice pošto oni guraju tu stvar, taj koncept, ali i pod pritiskom naših susjednih zemalja, da ta priča o izjednačavanju može predstavljati neki dobar temelj za pomirenje, izgradnju mira itd. Ja ne mislim da je to tako. Nismo mi svi bili isti u tim dešavanjima iz devedesetih godina. Jednima je bila politika genocid, etničko čiščenje, vođenje agresivnog rata, osnivanje paradržava, uništenje čitavih naroda. Drugima to sve nije bila politika nego su se branili od toga. Naravno, postojali su pojedinačni slučajevi i incidenti, ali to nije bila strategija.”

Smatra da je izbor članova Predsjedništva pitanje vitalnog nacionalnog interesa.

“S druge strane postavlja se pitanje sadržaja prijedloga koji je HDZ uputio u proceduru po hitnom postupku. Taj prijedlog je, prema mom mišljenju, suprotan članu 1 Ustava BiH i preambuli Ustava BiH, krši se i član 2 Ustava BiH koji upućuje na Evropsku konvenciju i njene protokole. Tim prijedlogom krši se i član 3 i 3b Ustava BiH koji upućuje na to da su ratifikovani međunarodni sporazumi iznad i samog Ustava. Tim prijedlogom povrijeđen je i član 10 Ustava BiH koji zabranjuje bilo kakvo umanjivanje prava koja su garantovana Ustavom. Tim prijedlogom povrijeđen je i Aneks na Ustav u dijelu u kojem se poziva na međunarodne instrumente koji garantuju zabranu diskriminacije, nejednakost glasa itd. Ovim prijedlogom za pokretanje postupka zaštite vitalnog interesa od bošnjačkih delegata u Domu naroda zapravo se na prvom mjestu štiti vitalni interes hrvatskog naroda jer ovaj prijedlog uvodi Hrvate prvog i drugog reda, odnosno Hrvate koji su legitimni ili pravi Hrvati i Hrvati drugog reda koji su nelegitimni. Dakle ovim prijedlogom koji je rasističke prirode ili autošovinističke prirode koji je ovaj put usmjeren na prvom mjestu protiv građana hrvatske nacionalnosti, a prijedlog dolazi od HDZ-a, a onda i protiv svih drugih građana BiH s obzirom na jednakost glasa.”

Svi se trebaju vratiti u granice vladavine prava

Begić smatra da sud neće reći da nema prepreka da taj prijedlog bude usvojen.

“Sud će prvenstveno odlučivati o vitalnom interesu. Ja ne vidim razloga da sud ne usvoji zahtjev bošnjačkih delegata.”

Na pitanje da li SDA legitimira blokadu kao politički akt odgovara: “Blokade svakako nisu dobre. Ja sam mišljenja da treba doći na svaku sjednicu i onda koristiti mehanizme koji su na raspolaganju. Kada imamo anticivilizacijski, diskriminatorski prijedlog koji nema veze sa provođenjem presuda Evropskog suda za ljudska prava. Nijedna od tih presuda se ne odnosi na diskriminaciju građana iz reda hrvatskog naroda. Kada dođete na jednu takvu sjednicu možete da koristite instrumente koje vam Ustav stavlja na raspolaganje. Možda je čitava parodija u tome što je ovim prijedlogom na prvom mjestu povrijeđen vitalni interes hrvatskog naroda jer se ovim prijedlogom zapravo prave Hrvati prvog i drugog reda. Siguran sam da je time povrijeđen i vitalni interes bošnjačkog naroda jer se jednako ne kvantificira niti glas bilo kojeg drugog građanina BiH. Dakle jedna diskriminatorski prijedlog koji apsolutno nema nikakve veze sa provođenjem presuda Evropskog suda.”

Naglašava da se svi trebaju vratiti u granice vladavine prava.

“Nije sporno da postoje mehanizmi kolektivne ravnopravnosti i jednakosti konstitutivnih naroda. Ali ti mehanizmi moraju biti u skladu sa dmeokratskim standardima. Oni ne smiju narušiti poziciju građanina. Izvan građanina naprosto nema demokratije.”

 

Političke elite se dogovaraju da se ne dogovore

Pojašnjava da postoji više modela kako presude mogu da se provedu unutar granica vladavine prava.

“Međutim ove političke elite upravo opstaju na ovakvim rješenjima i oni se dogovaraju da se ne dogovore jer njima to naprosto odgovara. Da svako ima svoj komadić BiH i vidimo da svi oni od toga jako lijepo žive. Kada građani ove zemlje shvate konačno da nemaju razlog da se plaše na osnovu onoga što im se servira svih ovih godina i kada izaberu nove političke lidere siguran sam da se u okviru principa vladavine prava i demokratskih standarda može iznaći model koji dovoljno uvažava i etnička prava, ali i ono bez čega nema demokratije, a to je građanin pojedinac.”

Begić kaže da se nada da bi se u nekom periodu od pet do deset godina trebala promijeniti politička struktura i svijest građana.

“U ovom aktuelnom momentu mislim da mi imamo proces nacifikacije kako u političkim strankama, tako i unutar institucija, tako i čitavog društva. I sad je čitava mudrost u tome zaustaviti taj proces i preokrenuti ga u jedan demokratski proces.”

O ulozi međunarodne zajednice kaže da je ona vrlo nejasna.

“Postoje zvanične politike zemalja, postoji zvanična politika EU i onda imamo predstavnike tih subjekata ovdje koji, čini mi se, djeluju u poluprivatnom aranžmanu. Pa čak i guraju neke principe i neka rješenja koja su apsolutno suprotna principu vladavine prava i demokratskim standarima. Tokom tih pregovora iza zatvorenih vrata ja sam u jednom momentu imao osjećaj da ljudi iz EU nas ucjenjuju. Onda sam im to otvoreno i kazao. Presude Evropskog suda su nam vrlo jak argument da sačuvamo ono što je normalnost u ovoj zemlji. Ovdje je ustvari riječ o borbi između normalnosti i nenormalnosti.”

Nema demokratije izvan građanina

Smatra da Republika Hrvatska obilato koristi svoju trenutnu poziciju.

“Nažalost zvanična politika te države, jednako kao i zvanična politika Srbije, ma koliko to izgledalo maskirano, prikriveno, nikada nisu odustali od teritorijalnih pretenzija prema BiH i od svojih velikodržavnih projekata. Nekada se to provodilo oružjem, a danas se to ovako u rukavicama pokušava uraditi. Naše je da to ne damo.”

O izjavi Escobara da BiH može biti građanska tek kada uđe u EU kaže da to pokazuje koliko je površan pristup i koliko mi malo značimo bjelosvjetskim međunarodnim namjesnicima u BiH.

 

“Nema demokratije izvan građanina. Mi moramo uskladiti naš ustavni sistem sa Evropskom konvencijom, sa njenim protokolima, sa demokratskim standardima. To nam je obaveza pravne naravi. Naši političari misle da je politika bunar želja. Ne, politika se mora kretati u granicama prava. I to kad uradimo onda ćeo imati demokratiju. Mi sada ne živimo u demokratiji. Ovo je izrazito nedemokratska oligarhija koju neko naziva i partitokratija zahvaljujući tim silnim mehanizmima blokada i uticaja koji se na kraju svode na lične uticaje predsjednika stranaka.”

Pojašnjava da postoje formalno-pravni uvjeti za održavanje izbora.

“Treba obezbijediti njihovo finansiranje. Naravno još jedna od podvala u režiji HDZ-a od koje se pokušava napraviti tema.”

Dužni smo ukazati na nacifikaciju našeg društva

Navodi da je Željko Komšić više prisutan na terenu nego Dragan Čović.

Smatra da je to što je Asim Sarajlić dospio na američku crnu listu vrlo ozbiljna stvar.

“Američka administracija je vrlo ozbiljna administracija i smatram da onaj ko se nađe na crnoj listi bi trebao se povući dok se ta stvar ne raščisti.”

O sukobu sa Fahrudinom Radončićem Begić kaže da nema nikakav lični problem s njim, ali i da je ogorčeni protivnik njegovih političkih stavova.

Navodi da DF veoma malo razmišlja o predstojećim izborima.

“Bavimo se vrlo važnim pitanjima za ovu zemlju i još uvijek uopšte ne razmišljamo o izborima.”

“Trebamo upozoriti javnost na jednu prijavu igru koja je jako prisutna, kako u našem društvu, tako i u državnim institucijama. Ono je naročito došlo do izražaja na posljednjoj sjednici Parlamenta. Imate prijedlog da se hapse novinari, konkretno Senad Hadžifejzović i Vojin Mijatović, zbog svojih stavova iznijetih u nekoj emisiji. Onda ide prijedlog da se u lične karte unosi nacionalnost građana BiH. Možda ja ne bih imao ništa protiv da se u lične karte pojedinaca koji predlažu takve prijedloge unese ‘opasan papak’ ili ‘politička bitanga’. Opasno šire mržnju među ljudima ove zemlje sa svojim rasisitičkim nastupima, nacionalističkim nastupima, sa nacističkim prijedlozima raznoraznih zakona i mislim da smo dužni ukazati na tu nacifikaciju našeg društva”, zaključio je Begić.

BiH

Ambasador Izraela u Srbiji negirao genocid u Srebrenici: “Taj pojam rezervirati samo za najteže zločine”

Published

on

By

Ambasador Izraela u Srbiji, Yahel Vilan, izjavio je danas da “Izrael nikada nije prihvatio nazivanje zločina u Srebrenici genocidom”.

Vilan je istakao da je “pogrešno koristiti termin genocid za Srebrenicu”, navodeći da takvo označavanje “stvara iskrivljenu sliku o događajima”.

“Ne tvrdim da je holokaust jedini genocid, bilo je i drugih slučajeva širom svijeta. Ali, nazivajući Srebrenicu genocidom, po mom mišljenju, umanjujemo važnost tog pojma, koji bi se trebao rezervirati samo za najteže zločine”, istao je Vilan u intervjuu za srbijansko izdanje Sputnjika.

Govoreći o predstojećem glasanju o rezoluciji o Srebrenici, ambasador je rekao da Izrael “razumije težinu pitanja”.

“Zemlje koje su više politički motivisane nego privržene historijskoj istini trebale bi razmotriti uticaj svojih odluka na region i stabilnost Bosne i Hercegovine”, naglasilo je.

Ambasador je zaključio da “politizacija ovakvih pitanja nije korisna te da bi ih trebalo rješavati na moralnom i pravnom nivou, bez miješanja politike”.

 

Nastavi čitati

BiH

Sa četničkom kokardom na glavi prijeti Bošnjacima: “Turci”, čekamo 2. maj. Ne bih vam bio u koži

Published

on

By

Mladić pod imenom Aco, koji je prošle godine na društvenim mrežama vrijeđao i upućavao prijetnje bošnjačkom stanovništvu u Bijeljini, ponovo je isto uradio.

Sa četničkom kokardom na glavi poručio je “Turcima”:

“Čekamo drugi maj, Boga mi, ne bih vam bio u koži. Spremni smo, živjela Srbija”.

Podsjećamo, on je prošle godine provocirao srpskom i ruskom zastavom prolazeći kroz povratnička naselja.

“Evo Ace i u najvećem muslimanskom naselju u Bijeljini. Ne mislim na Janju nego ovaj ovdje dio gdje su sami muslimani. Ja molim da me neko napadne. Ja se okrećem naravno ko me bude napao ja mu napravim javnu dženazu. Samo bih želio da vas upozorim da Aco ima čime da se brani. Uvijek uz njega, uvijek je tu. Živjela Republika Srpska i Srbija”, kazao je tada.

Nastavi čitati

BiH

U sistemu debelo škripi: Policajci drže kafane, rade kao tjelohranitelji, mimo zakona, tako se “zalomio” slučaj Gačanin

Published

on

By

Iako sve policijske agencije u imaju jedinice za profesionalne standarde koje se bave unutrašnjim funkcioniranjem institucije i provjerama svojih pripadnika, dok sigurnosne provjere rade SIPA i OSA, evidentno je da u cijelom sistemu negdje debelo škripi
Hapšenje 23 osobe u akciji kodnog naziva “Black tie 2”, a potom i puštanje na slobodu većeg broja njih sa ili bez mjera zabrane, a nakon maratonskog ročišta u Sudu Bosne i Hercegovine na kojem se moglo čuti sve i svašta, čini se samo je pokrenulo nova pitanja o funkcioniranju policijskih agencija prvenstveno u Federaciji BiH, piše Faktor.
Među uhapšenima, kao što je poznato, bila su i trojica pripadnika Federalne uprave policije – Adin Ćatić, Senad Kadić i Emir Druškić, komandant Specijalne jedinice FUP-a Mustafa Selmanović, ali i vršilac dužnosti direktora FUP-a Vahidin Munjić.
Njihov “grijeh” ogleda se u tome što su u septembru 2016. godine trojica tadašnjih pripadnika Specijalne policijske jedinice FUP-a osiguravali vođu međunarodnog narkokartela “Tito i Dino” Edina Gačanina dok je boravio u Sarajevu. Za to vrijeme koristili su odsustvo sa posla na osnovu otvorenog bolovanja.
Selmanović im je to, kako smatra Tužilaštvo, kao njihov tada direktni nadređeni, navodno omogućio, dok je Munjić propustio da protiv njih pokrene disciplinski postupak. Nakon što im je vanrednim provjerama ipak utvrđena sigurnosna smetnja i oduzet pristup tajnim podacima, Munjić je promijenio pravilnik o radnim mjestima za koja nije potreban pristup tajnim podacima kako bi i dalje mogli raditi u FUP-u.
Sudska odluka kojom je ovih pet osumnjičenih pušteno da se brani sa slobode pokazuje da tužilac (barem zasad) nije dokazao dovoljan stepen osnovane sumnje da bi im sud odredio pritvor.
Ono što je, međutim, sasvim jasno nakon svega što se moglu čuti i što je i dokumentovano tokom dosadašnjeg toka istrage je da spomenuta trojica policajaca jesu počinila težu povredu službenu dužnosti, prekršivši Zakon o policijskim službenicima FBiH, odnosno odredbe člana 107 istog zakona (Obavljanje djelatnosti koje nisu u skladu s interesima policijskoga organa ili bez prethodnog odobrenja starješine; ponašanje koje narušava ugled policijskoga organa; zloupotreba bolovanja;).
Osim toga, članom 38. Zakona o policijskim službenicima FBiH, propisano je da policijski službenik ne može obavljati nikakvu dodatnu djelatnost uz naknadu, osim uz odobrenje rukovodioca, koje po svemu sudeći nisu imali. Barem ne u pisanoj formi.
Ovim članoma zakona, kako nam je pojašnjeno iz policijskih agencija, podrazumijeva se da policijski službenik ne smije u svom vlasništvu imati, naprimjer, ni ugostiteljski objekat. Po tome je za njih dodatno otežavajuće ako su, a kako se to tvrdi na osnovu operativnih saznanja, navodno novac zarađen za usluge osiguranja narkobosa ulagali u otvaranje ugostiteljskih objekata, koje su, navodno, registrirali na imena drugih osoba.
Na spomenutom ročištu na kojem je raspravljan prijedlog Tužilaštva da im se odredi pritvor, odbrana se svojski trudila da dokaže da “niko u BiH, pa tako ni oni u to vrijeme nisu znali da je Edin Gačanin sigurnosno interesantna osoba”, te da su mislili da se radi o “biznismenu iz Dubaija”. U ovom slučaju to uopće nije ni bitno, jer bi, sudeći prema zakonskim odredbama, povredu dužnosti počinili da su u privatnom aranžmanu osiguravali bilo koga.
Kada je u pitanju ulaganje novca u otvaranje ugostiteljskih objekata, javna je tajna u Sarajevu da u glavnom gradu egzistira veći broj njih čiji su stvarni vlasnici pojedini policijski službenici, iako se formalno-pravno vode na drugim imenima.
Takve tvrdnje bez imalo uvijanja iznio je i državni delegat i nekadašnji direktor Federalne uprave policije Zlatko Miletić, koji je gostujući na N1 kazao kako “najmanje 25 policijskih službenika u Sarajevu drži ugostiteljske objekte u kojima se rasparčava droga”, kao i da to “zna pola Sarajeva”.
Iako prema Miletićevim riječima to “zna pola Sarajeva”, očigledno je da o tome nije obaviješten ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica, koji je danas saopćio kako se radi o “vrlo ozbiljnim tvrdnjama koje moraju biti detaljno provjerene”.
– MUP Kantona Sarajevo, Uprava policije, tim povodom će izvršiti adekvatne provjere ovih navoda – naveo je Katica.
Mi bismo tome dodali i: “Ako nije zastupila zastara”.
Iako sve policijske agencije u državi imaju svoje jedinice za profesionalne standarde koje se bave unutrašnjim funkcioniranjem institucije i provjerama svojih pripadnika, dok sigurnosne provjere rade SIPA i OSA, evidentno je da u cijelom sistemu negdje debelo škripi.
Svjedoci smo da se s provjerama najčešće krene tek nakon što neko od medija “provali” neku aferu ili nezakonitost.
Tako je bilo kod čuvanja Tita, tako je bilo kod izostanka sistematskih ljekarskih pregleda policajaca, tako je i s kafanama koje drže policajci…
Da ne bude zabune, ništa bolja situacija nije ni u entitetu RS, gdje je isto tako javna tajna da brojni pripadnici MUP-a u slobodno vrijeme privatno rade kao osiguranje nekih ugostiteljskih objekata.
Nastavi čitati

Najčitanije