Connect with us

BiH

General HOS-a: Treći entitet bi bio katastrofa za Hrvate, to je rat! Za mene je najbolje rješenje cjelovita BiH

Published

on

Ko može Čovića spriječiti u startu prije nego bude kasno? Ima li kapacitet da krene putem secesije? Da li bi ti značilo rat? Gdje bi bio taj TREĆI, šta bi značio i ko će mu iscrtati granice? Hoće li se Čović i HDZ zbog prijetnji teritorijalnom i institucionalnom reorganizacijom naći pod sankcijama? Smije li zbog svog cilja staviti na kocku hrvatski narod? Na ova, ali i ostala pitanja, za Mrežu odgovarao Stanko Primorac, general HOS-a i bivši predsjednik HSP-a.

Kaže da raspisivanje izbora u BiH nije prijetnja po mir.

“Ali definitivno će biti još veći uzrok nego što je bio do sada velikih političkih sukoba, suprotstavljanja mišljenja i mislim da bi mogao imati puno ozbiljnije posljedice unutar društva BiH, pa i među odnosima naroda u BiH nedo do sada. Ne vjerujem da će dosegnuti tu razinu da bi bio prijetnja po mir. Mislim da su druge okolnosti puno ozbiljnije. Ova događanja u svijetu, odnosno u našem susjedstvu, u Ukrajini. Bojim se da je na pomolu preslagivanje svjetskog poretka, a to bi moglo značiti vrlo lako posljedice po mir i BiH, a nažalost i šire Evrope i svijeta.”

Smatra da političari, Dragan Čović, Bakir Izetbegović ili Milorad Dodik moraju imati toliko odgovornosti, sve i da izbori jesu moguća prijetnja po mir BiH.

“U smislu provođenja i presuda Evropskog suda u Strazburu, kao i masu presuda Ustavnog suda. Čovjek se mora upitati šta se to događa u BiH, kakvi to političari vode državu BiH na bilo kojim razinama i kakvo je društvo koje prihvaća činjenicu da preko stotinu presuda Ustavnog suda nije implementirano. To je jedan odnos nepoštovanja prema državi. Pogotovo je to primjetno kod ljudi koji se gotovo svakodnevno kunu u domoljublje.”

Primorac ističe da bi političarima bilo bolje da se dogovore oko implementacije presuda nego da jedni drugima prijete.

“Ja mislim da stvaranje trećeg entiteta treba spriječiti u startu. To je prijeki lijek da se ne ide do kraja, da se ne iskušava ta nekakva razina naprezanja društva u BiH i strpljenja bilo koga u BiH, sa bilo koje strane političke, narodne ili stranačke. Bilo bi bolje da sjednu za stol i da se dogovore. Ima vremena još 150 dana da se nekakav minimum koncenzusa dogodi, odnosno minimum kompromisa da naprave svi i da se usvoje izmjene Izbornog zakona.”

Dragan Čović nema kapaciteta da 2022. godine krene putem secesije

Pojašnjava da je bio jedan od sudionika stvaranja, odnosno osnivanja HNS-a 2000. godine.

“Tada je HDZ zaista predvodio taj proces, vjerovatno je to išlo u pravcu oživljavanja Herceg Bosne ili teritorijalno reorganiziranje BiH. Naravno to je zaustavljeno. Ipak politike i događanja u BiH su hrvatske stranke. Ja sebe nisam do unazad 5 godina mogao zamisliti da ću sjediti u HNS-u iako sam ga 2000. godine osnivao. Zbog politike HDZ-a, zbog pretvaranja HNS-a u instrument jedne stranke. I danas smatram da Hrvati i Bošnjaci su ostavili puno nedovršenog posla. Nije kažnjena politika koja je izvršila praktički teroristički čin, odnosno agresiju na BiH. Dapače, ona je nagrađena Republikom Srpskom, nagrađena je Dejtonskim okvirnim sporazumom za mir itd. To je međunarodni sporazum koji mi danas moramo poštivati. Po istom tom sporazumu određena prava pripadaju Hrvatima.”

Na pitanje da li podržava politiku Dragana Čovića i put kojim je krenuo, odgovara: “Nema Dragan Čović niti hrvatske stranke kapaciteta da krene 2022. godine putem secesije. To je rat. Ja u tu varijantu ne želim vjerovati, uopće je ne razmatram kao ozbiljnu. Mislim da hrvatski političari i bošnjački političari imaju posebnu odgovornost za državu BiH. Ta dva naroda su prvenstveno branili BiH. Naravno da ćete naći stotine i tisuće Srba koji će kazati da su stvarajući Republiku Srpsku ili radeći ono što su radili od ‘91. do ‘95. branili BiH. Pa nismo ludi, valjda se dobro sjećamo šta se događalo tada u BiH, ko je napao BiH.”

Primorac smatra da bošnjački i hrvatski političari nisu smjeli prokockati povjerenje.

“S obzirom da politika o kojoj smo govorili i danas živi i ona je, po meni, razlog velike smutnje, velikih problema u BiH i dok god to bude tako događat će nam se slične stvari kao što se događaju. Ja sam uvijek Draganu Čoviću zamjerao odlazak u Banja Luku, 9. siječanj, Dan RS-a neustavan itd. Ja recimo nikad ne bih izgovorio čuvajte Republiku Srpsku i nikad ne bih otišao 9. siječnja u Banja Luku, ali evo postoje ljudi koji su iskoristili taj kritični momenat i napravili to. Te politike su prokockale ovo povjerenje koje, po meni, nije kasno povratiti. Postoje druge političke stranke u BiH koje malo drugačije gledaju, imaju malo drugačiju viziju, ali sve to opet ne opravdava ovu situaciju. Hrvatima se mora dati taj minimum prava konstitutivnog naroda, ustavotvornog naroda u BiH. Posebnu odgovornost tu imau Bošnjaci i Hrvati. Neću kazati z aSrbe ništa loše osim za pojedicne i one koji su provodili ovu politiku. Dakle Srbi su činjenica, nezaobilazan su faktor i politički gledano i kao narod i kao dio društva. Ali mislim da postoje političke snage koje ne bi za 20 godina prokockale ovo povjerenje, koje bi sigurno ojačale državne institucije i BiH bi sigurno sasvim drugačije izgledala.”

Trebalo je tražiti kompromis

Kaže da se ne smije nijedna hrvatska stranka odreći nijednog Hrvata bilo gdje u BiH i van nje.

“Ne znam zašto to HDZ radi, kakav je njegova politika iza kulisa, međutim napravite intervju sa Draganom Čovićem i on će sigurno reći da se ne odriče niti jednoga Hrvata. Međutim, nije isto govoriti i provoditi politiku. Zato ja nekad možda i pristrano previše ponavljam da su bošnjačke stranke toliko odgovorne zašto se HNS pretvorio u alat HDZ-a. Natjerale su nas okolnosti i između ostalog Izbornim zakonom. Alu upravo te okolnosti daju gospodinu Čoviću i HDZ-u pravo da on govori ovako kako govori i postavlja se ovako kako se postavlja. Zato što je okupio sve unutar HNS-a. Pluralizam i demokracija među Hrvatima kao narodom mora ojačati, mora zaživjeti, a da bi se to dogodilo mi moramo imati zajamčena ustavna prava.”

Naglašava da je Izborni zakon bio predmet pregovora i da je trebalo tražiti kompromis.

“Između tog nekog maksimalističkog zahtjeva i nekog realnog i onog bošnjačkog stava, mislim da je tu trebalo tražiti sredinu. Treći entitet je, po meni, nemoguća misija u BiH. Ko će iscrtati taj treći entitet? Nije HNS govorio o trećem, bar na ovom zadnjem zasjedanju gdje sam ja bio.”

O eventualnim sankcijama Draganu Čoviću, HDZ-u i HNS-u Primorac kaže da ta mogućnost postoji.

“Samo kolike će to polučiti efekte i da li će imati učinak? Evo na primjeru gospodina Dodika, barem dosad, ja ih ne vidim. Čović se ne bi smio kockati sa hrvatskim narodom. Ne vjerujem da je itko ko je proživio rat u BiH spreman kockati se sa mirom. ali vrag nikad ne spava. ko je mogao prije tri mjeseca vjerovati da će se dogoditi početak trećeg svjetskog rata, tu nama pred nosom. Tako da nije isključeno čak ni miješanje tih nekakvih svjetskih moćnika, da iskoristi i unese nemir eventualno u BiH da bi ostvario neke isključivo svoje nacionalne ciljeve.”

Velika većina hrvatskog naroda je alergična na spomen bilo čega u vezi sa Rusijom

Smatra da je Dodik sigurno ruski igrač.

“Koliko je Čović tu uvučen ne znam, a očito da jeste. Naivan sigurno nije, ali očito da tu ima taj odnos Dodika i Čovića. Velika većina hrvatskog naroda je alergična na spomen bilo čega u tom smislu vezanog sa Rusijom. To nam je u genima tako. Ja sam uvjeren da bi treći entitet, i kad bi se dogodio, bio katastrofa za hrvatski narod. Odnosno, ako je treći entitet od Livna do Neuma, to je katastrofa za hrvatski narod i ja bih bio na svaki način protiv takvog entiteta. Treći entitet za mene je Bosna i Hercegovina. Od Bužima do  Drine i od Drine do Dinare prema Splitu. Dakle cijela, cjelovita BiH. Bošnjaci se ne moraju bojati dati Hrvatima možda i malo više nego što im pripada. Nas je 15% po popisu, a ja sam siguran da nas nema ni 12%.”

Primorac ističe da ne zna čime se vodio visoki predstavnik kada je locirao krivce za stanje u BiH.

“Nadam se da je imao dobre informacije i da je locirao prave krivce i da ćemo sankcioniranjem istih doći do određenog poboljšanja situacije, deblokada itd.”

“Ne znam šta Dragan Čović misli kad kaže da je ovo kraj BiH, to zvuči vrlo ozbiljno, dosta zastrašujuće. Politika koja pokušava biti nametnuta, dominantna, a mislim na bošnjačku politiku, je Hrvate zarobila činjenicom da se Dragan Čović Hrvatima dogodio kao predstavnik HDZ-a i HNS-a. Mi nemamo izbora, nije nam ostavljen izbor. Bosne i Hercegovine je bilo i biće je, ali nije svejedno nikome kakva će ona biti”, zaključio je Primorac.

Ovo je intervju iz političkog magazina Mreža, cijelu emisiju pogledajte OVDJE.

federalna.ba

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

on

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Nastavi čitati

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Nastavi čitati

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

on

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Nastavi čitati

Najčitanije