BiH
Borjana Krišto tvrdi da je jedini hrvatski kandidat: S potporom jednom kandidatu HNS-a već imamo jasnu volju Hrvata BiH
Kandidatkinja HDZ-a, ali i drugih stranaka okupljenih u HNS-u za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Borjana Krišto za Klix.ba je govorila o očekivanju od izbora, izbornom zakonu, formiranju vlasti, ali i tome šta ukoliko izgubi političku utrku.
Kako je došlo do odluke da vi budete kandidatkinja HDZ-a BIH, a ne lider stranke Dragan Čović?
Jednoglasno i bez puno premišljanja. Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine je prije svega moderna, narodna stranka, europski opredijeljena i orijentirana. Vodeća je stranka hrvatskoga naroda koji ima puno pravo uživati jednakopravnost i potpuni suverenitet u Bosni i Hercegovini. To je naše neotuđivo pravo i to jasno ističemo u svakoj prigodi. HDZ BiH omogućuje svakom hrvatskom čovjeku da uz potrebnu odgovornost bude politički angažiran i sudjeluje u političkom i društvenom životu. Jednaka takva načela provodimo i unutar samog rukovodstva stranke. Imamo veliki broj jednako kvalitetnih ljudi, sličnoga promišljanja s jednim zajedničkim ciljem, a to je ostvarenje prava koja nam kao konstitutivnom narodu pripadaju. Svakom zadatku pristupamo odgovorno s ciljem stvaranja bolje budućnosti. Kao i uvijek, HDZ BiH je i ovdje iskazao kako dugoročno planira ne samo politiku i interes svoga hrvatskoga naroda nego i odnos među svim drugim zajednicama u BiH. Potporom HDZ-a BiH, najveće stranke među Hrvatima, stožerne stranke, i svih stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH jednom zajedničkom kandidatu, šaljemo dobronamjerne, jednostavne i iskrene poruke našim glasačima i biračkom tijelu. Šaljemo poruku i međunarodnim institucijama, koje, sigurna sam, razumiju dugoročno naš politički plan, kao i budućnost zajedničke domovine Bosne i Hercegovine. Domovine isključivo triju jednakopravnih konstitutivnih naroda i svih drugih koji u njoj žive.
Što mislite šta je ono što pomaže vama u ovoj predizbornoj kampanji, ako uzmemo u obzir mnoga teška pitanja koja su se protezala posljednje četiri godine?
Slažem se da su posljednje četiri godine obilježila kako kažete teška pitanja. Kroz cijelo to vrijeme mogu reći da sam na dužnosti koju sam obavljala na čelu Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zajedno sa svojim kolegama iz kluba HDZ BiH-HNS uvijek djelovala odgovorno, konstruktivno i na korist cijele Bosne i Hercegovine. Shodno tome uspijevali smo određene stvari i zakone, da tako kažem, progurati unatoč otporu i pesimizmu većine drugih kolega. Ovdje ću samo spomenuti posljednji “zakon o plaćama“ kojim se povećala plaća najugroženijim kategorijama državnih službenika, namještenika, zaposlenika, vojnika i policijskih službenika. Ovakvi rezultati, kada su prepoznati kao istinska namjera da se nešto promjeni nabolje na razini cijele BiH bez nekog populizma, onda mogu biti vjetar u leđa i poticaj. Trenutno se suočavamo s teškim ekonomskim pitanjima te kroz naš plan i program imamo spremna određena rješenja kojima bi ublažili udar na ionako loš standard prosječnog BiH državljanina.
Pored teške situacije s kojom smo suočeni posljednjih godina u ekonomskom i zdravstvenom smislu također neizostavna je, a možda i ključna, politička kriza s kojom se suočavamo. Naime, pozicija hrvatskog člana Predsjedništva BiH je u tri navrata uzurpirana od strane Bošnjaka, te bi ukoliko se to ponovi posljedice mogle biti dalekosežne i katastrofalne. Svi smo svjesni kako je to promašena politika koju razumije i ne podupire većina ljudi u BiH. Međunarodni predstavnici do kraja razumiju njihove težnje, ali i posljedice po BiH. Mislim da se i kod Bošnjaka pojavio dovoljan broj „kritičara“ takvih retrogradnih politika koje najviše štete donose Bosni i Hercegovini. Prava konstitutivnih naroda po Ustavu i zakonu se moraju poštivati, naravno kao i prava svakog pojedinca. Samo dogovorom našu domovinu BiH možemo graditi i voditi na europskom putu, što je naš glavni cilj, uz potpuno uvažavanje kako kolektivnih tako i individualnih prava.
Koji broj glasova očekujete, koliko se procjenjuje da je dovoljno za izbornu pobjedu?
Kroz cijelu kampanju ističemo težnju da BiH bude bolja i prosperitetnija za sve njene narode i građane. Prije svega naglasak stavljamo na jačanje odnosa između Hrvata i Bošnjaka kako bi dogovorili i uspostavili stabilnu izvršnu vlast na svim razinama u BiH, i to odmah nakon listopadskih izbora, kako je predvidio i Ustav.
O konkretnom broju glasova ne mogu govoriti, ali ono što sam sigurna jest da će hrvatski narod pokazati odgovornost i podržati svoga kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Jednako tako očekujem da druga dva naroda izaberu svoje legitimne političke predstavnike i onda je to rezultat koji jamči pobjedu i budućnost za Bosnu i Hercegovinu.
Šta ako, ipak, izgubite izbore?
Kao jedini hrvatski kandidat, s jednoglasnom potporom svih hrvatskih stranaka okupljenih u Hrvatski narodni sabor BiH već imamo na jedan način iskazanu volju Hrvata u BiH. Tako da u ovoj specifičnoj situaciji zapravo ne možemo ni govoriti o gubitku izbora kao gubitku pojedinca-kandidata nego o gubitku kolektivnih prava jednog cijelog konstitutivnog i državotvornog naroda. Pitanje koje Vi mene u biti pitate je hoće li opet bošnjačka politika izabrati dva člana Predsjedništva BiH. Ako to učine pokazati će kako njima nije stalo do Bosne i Hercegovine u koju se toliku “kunu” te da su politiku tj. političku stranku i ideologiju stavili ispred funkcionalne BiH.
Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine nastoji osigurati legitimne političke predstavnike Hrvatima, posebno na pozicijama koje su odraz nacionalnog predstavljanja, a to su Predsjedništvo BiH i domovi naroda. Bošnjački narod izborom nekoliko puta hrvatskog člana Predsjedništva uvjerljivo glasovima Bošnjaka, pokazuju namjernu sustavnu diskriminaciju Hrvata, ali i svih drugih ne Bošnjaka. Iako govorimo o narodu to su zapravo stvari koje polaze od političkih predstavnika i mislim da je došlo vrijeme kada će odnos između Hrvata i Bošnjaka definitivno popraviti. Uz suživot i međusobno uvažavanje moramo graditi stabilnu, prosperitetnu, modernu te politički, ekonomski i socijalno stabilnu zemlju u kojoj će se svi narodi i građani osjećati dobro, sigurno i jednakopravno.
Upoznati ste s ostalim kandidatima za članove Predsjedništva BiH, a dugo ste u politici. S kim biste voljeli sarađivati (članovi iz reda bošnjačkog I srpskog naroda) ukoliko ostvarite pobjedu?
Tko god dobije legitimnost u ime svoga naroda ja ću to poštovati i raditi u zajedničkom interesu Bosne i Hercegovine i svih njenih naroda i građana. Svi se moramo prilagoditi izbornoj volji svakog od naroda i poštovati ju. Prevažno je postići povjerenje te suglasje i dogovor oko svih tema kako bi pronašli zajedničko rješenje. Potreban nam je kompromis i otvoren razgovor, kao i neovisno i djelotvorno pravosuđe te izgradnja funkcionalne i otvorene javne uprave. Bosni i Hercegovini je također potrebno i unaprjeđenje sigurnosnog okruženja. Strateški cilj Bosne i Hercegovine je punopravno članstvo u EU-u i NATO savezu. Bosna i Hercegovina, kao potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, teži ka dobivanju statusa kandidata u što skorijem roku, a potom i otvaranja pristupnih pregovora o članstvu. Sva ova pitanja o kojima govorim moraju biti zajednički ciljevi budućeg tročlanog Predsjedništva BiH, ma tko god od kandidiranih kolega sutra bude sa mnom u Predsjedništvu. Čvrsto vjerujem u novu atmosferu u izgradnji odnosa unutar BiH koja je nužna za suočavanje sa trenutnim i budućim socio-ekonomskim i političkim izazovima.
Da li je Bosna i Hercegovina, prema Vašem mišljenju, država ili državna zajednica?
Bosna i Hercegovina je prije svega moja domovina. Po Ustavu Bosna i Hercegovina nastavlja svoj kontinuitet i pravno postojanje kao država tri jednakopravna konstitutivna naroda (Hrvata, Bošnjaka, Srba) i svih drugih koji u njoj žive. Pravna država mora biti temelj BiH. Kontinuirano imamo antidaytonska politička djelovanja, koja izravno ruše ustavnopravni poredak, i to određene politike rade svjesno.
Ustav BiH predvidio i koliko je uvažavanje legitimne političke volje ključ stabilnih odnosa u jednoj višenacionalnoj državi koju čine tri jednakopravna konstitutivna naroda. Naše najvažnije političko pitanje je ustavna jednakopravnost hrvatskog naroda s druga dva konstitutivna naroda u BiH i samo ustavna jednakopravnost je jamac stabilne BiH. U BiH svima mora biti omogućen razvoj njihovog nacionalnog identiteta. Mi se međusobno moramo uvažavati i poštivati. Različiti jesmo, ali to nikako ne smije značiti stvaranje novih podjela. Zapravo, upravo ta različitost bi trebala biti svojevrstan poziv na sudjelovanje u zajedničkoj vlasti i institucijama. Jedino tako možemo stvoriti funkcionalnu i održivu zajedničku nam domovinu Bosnu i Hercegovinu.
Šta nas očekuje nakon izbora, brzo formiranje vlasti ili blokada uslovljena izmjenama Izbornog zakona BiH?
Bosna i Hercegovina nema više vremena čekati. Oni koji dobiju povjerenje na izborima, u granicama ovlasti institucija u koje su birani, preuzimaju punu odgovornost za budućnost BiH. Izborni zakon morat će se promijeniti odmah nakon izbora, kako bi se do kraja mogli implementirati izborni rezultati. U proteklom razdoblju hrvatski pregovarački tim ponudio je niz konkretnih prijedloga za izmjene i dopune Izbornog zakona i ograničene izmjene Ustava BiH, a svi su ti prijedlozi u potpunosti bili usklađeni s presudama Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH. U BiH se moramo pridržavati onoga što je pravno nasljeđe i okosnica našeg Ustava. Mi ćemo nastaviti dosljedno se zalagati za izvorna ustavna načela postignuta i ostvarena u Washingtonskom i Daytonskom mirovnom sporazumu koji su utvrdili Hrvati, Bošnjaci i Srbi kao konstitutivni narodi i drugi građani. Odlučno ćemo se suprotstaviti svim inicijativama koje budu išle u smjeru dekonstituiranja hrvatskog naroda u BiH. Želim vjerovati da do takvih inicijativa ipak neće doći.
Ne vjerujem da itko priželjkuje ikakve blokade nego se jednostavno moramo posvetiti rješenju temeljnih pitanja i problema u BiH da bi bili u situaciji rješavati sva ostala pitanja koja nas muče. Svaka kuća se gradi od temelja, a ne od krova tako da i ovdje moramo pokazati odgovornost te se jednom za sva vremena dogovoriti da poštujemo jedni druge bez stavljanja ikoga u povlašteni položaj nauštrb nekog drugog. Vjerujem kako svi skupa imamo dovoljno odgovornosti, razboritosti, odlučnosti i povjerenja jednih prema drugima da provedemo fer i korektne izbore.
Uvjerena sam kako će HDZ BiH u koaliciji sa strankama HNS-a uvjerljivo dobiti ove izbore, a nakon toga tražiti partnere koji dobiju potporu naroda kojeg predstavljaju i čije interese zastupaju.
Kako komentarišete činjenicu da HDZ nema nikakvu opoziciju i da je nezamjenjiv faktor, da li je to slabost ili ne?
Hrvati, pozicija ili opozicija, okupljeni su u zajedništvu Hrvatskog narodnog sabora BiH. Vjerujem da tako okupljeni imamo snage za rješenje svih narodnih i političkih prijepora za budućnosti BiH. HDZ BiH je kroz tijela Hrvatskog narodnog sabora BiH uvijek podupirao sve što je u interesu hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Hrvatski narod nikad prije nije pokazao ovakvo jedinstvo te je po prvi put podržao zajedničkog kandidata svih stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH i za predsjednika/dopredsjednika RS-a.
Iako u kampanji prevladavaju pokušaji političke prijevare, podvale i spinovi prijetećem izbornom inženjeringu i majorizaciji Hrvata, ipak vjerujem, kada je u pitanju budućnost BiH, da ćemo uz pomoć međunarodnih partnera, spasiti našu zajedničku domovinu BiH od raznih nasrtaja radikalnih ideologija unitarizma i separatizma.
klix
Pucnjava, u kojoj je osumnjičeni A. A. (1960) iz automatske puške Kalašnjikov ranio tri člana jedne porodice – oca i supruga B. J. (rođenog 1965.), majku i suprugu S. J. (1970) te sina B. J. (1988), dogodila se oko 11:40 sati u tom žepačkom naselju.
“Svi povrijeđeni su prevezeni u Kantonalnu bolnicu Zenica, gdje su im konstatirane teške tjelesne povreda, dok je osumnjičeni A. A. pronađen mrtav u šumi. Sumnja se da je počinio samoubistvo”, kazao je Valentić.
Uviđaj će obaviti pripadnici Sektora kriminalističke policije MUP-a Zeničko-dobojskog kantona, a o svemu je obaviješten dežurni Kantonalni tužilac ZDK-a. U toku istrage tražit će se motivi za ovu pucnjavu.
FENA
BiH
‘Neću ići i ne moram’: Milorad Dodik neće prisustvovati izricanju presude u Sudu Bosne i Hercegovine
On je također pozvao svoje pristalice, koji su više od godinu dolazili pred Sud BiH u toku njegovog suđenja, da u srijedu ne idu u Sarajevo, kako su navikli. Umjesto toga, poziva ih u Banju Luku na dvodnevni miting koji organizuje povodom ovog sudskog procesa.
Dodik inače pokušava ovaj proces predstaviti kao napad na entitet, šta više na srpski narod. Na taj način se od svojih djela pokušava sakriti iza građana, a u tome mu umnogome pomažu brojni mediji koji su pod njegovom uređivačkom palicom i koji svakodnevno manipulišu i dezavuišu stanovnike o samom suđenju.
On je također najavio brojne korake u slučaju osuđujuće presude, što je indirektna prijetnja Bosni i Hercegovini, kao i pritisak na sudsko vijeće koje donosi odluku. Više puta je najavio “radikalne” mjere, vraćanje na izvorni Dejton, izlazak iz Dejtonskog sporazuma i u konačnici najavio je sporazum sa Srbijom o konfederaciji.
“Dobili smo poziv, informisani smo o tome, upućen je meni kao predsjedniku PDP-a. Prisjetimo se i da sam prije tri dana dobio poziv i kao gradonačelnik. Odazvao sam se u Vladu jer smatram da su razgovor i dijalog uvijek put da nešto čujete, možda neke nove informacije, neka nova saznanja, da čujete i neke stavove koje možda i ne dijelite. I da došao sam u zgradu Vlade na poziv predsjednika. Ovaj poziv shvatam kao predsjednik jedne političke organizacije, a to je jedan drugi poziv. S obzirom da je poziv uslijedio prije sat, dva, tri , moja dužnost kao predsjednika stranke je da obavim konsultacije sa svim svojim saradnicima i Predsjedništvom PDP-a, ali i šire konsultacije u okviru opozicionog bloka. Na bazi tih konsultacija mi ćemo donijeti odluku šta je najbolje i za RS, i naravno šta je najbolje i za događaje koji predstoje”, kazao je Stanivuković.
“Zaista jesmo zabrinuti, period je veoma neizvjestan, izazovan i narednim dani mogu da determinišu mnoge događaje i dane koji su pred nama da odrede zaista pravce našeg naroda i nacije na ovim prostorima. Zato to shvatamo ozbiljno. Čak u ovim danima sam imao i imam intenzivno komunikaciju sa našom maticom Srbijom, jer je veoma važan stav Srbije po svim ovim pitanjima. Mi gledamo u naš Beograd, gledamo u zvanične stavove Srbije koja je na kraju potpisnica i garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, tako da i ti stavovi i pogledi su nam važni”, dodao je predsjednik PDP-a.
“Bez obzira koliko se politički razlikovali, ali ima tema gdje prosto moramo biti kao jedno i jedinstveni. Tako da ću kao predsjednik PDP-a obaviti konsultacije unutra samog PDP-a, unutar opozicionog bloka, ali i držati intenzivne kontakte i komunikaciju sa maticom Srbijom vjerujući da je u ovom trenutku najbolje da bude opšti nacionalni konsenzus, svesrpski konsenzus, svih Srba u RS, Srbiji, šta bude konsenzus vega toga ja ću biti samo jedan u nizu patriota koji će da takav stav i poštuje i zauzme. Shodno tome, dajte vrijeme da danas i sutra obavimo više razgovora na upravo više nivao, lokalni, republički, pa i nivo matice naše i da pokušamo pronaći najbolji odgovor gdje jasno kažemo da mir i stabilnost nema alternativu. Uzavrela glava i vruća glava, mislim ne mogu da budu nešto što će dati prioritet. Ili kao što imate onu poslovicu koja divno kaže da “Srcu ne smije biti mjesto u glavi”. Politika i procesi nisu jedan dan, iako taj jedan dan može djelovati kao konačan, ipak poslije tog dana svane. Moramo gledati šta slijedi iza toga i nakon toga, 10 i 20 godina koji su pred nama. I neki ljudi kojima se danas sude, prije 20 godina su pravili greške prema nekim ljudima kojima se tada sudilo, ali to ne može biti alibi da danas ja kažem, neko je pravio greške, pa evo idem i ja da pravim. Institucije moramo čuvati, svaku. Ona institucija koja se zove mjesna zajednica Gornja i Donja Piskavica, ni nju ne damo! Ni tu nadležnost da prenesu”, zaključio je Stanivuković.
BiH
Dodik: Zatražit ćemo od Srbije da uđemo u konfederalni odnos. Granice se znaju, oko toga se ne mora više ratovati
Milorad Dodik ne prestaje radikalizirati situaciju uoči izricanja presude u proces protiv njega, koje je zakazano za srijedu.
Dodik je dao intervju za Blic TV u kojem je govorio o svemu, a najavio je da će tražiti da se entitet RS spoji sa Srbijom.
Prvo je rekao da će čekati nekoliko mjeseci a onda proglasiti da je Dejtonski sporazum propao. Po njemu to znači vraćanje na ‘nezavisnu RS’.
On je naveo da će na sjednici Narodne skupštine Srpske, na čijem je dnevnom redu zaštita Ustava, tražiti da se situacija i politički sistem prilagode Ustavu BiH.
“Mi znamo da je to nemoguće uraditi jednokratno, već ćemo ostaviti par mjeseci, a ako to ne budu željeli, onda ćemo proglasiti da je propao dejtonski proces, koji se svakako propao, jer politička i institucionalna praksa nije ustavna”, rekao je Dodik.
Ako BiH nije dejtonska, kaže Dodik, onda ‘ćemo mi tražiti ono što smo unijeli u BiH, a to je nezavisna Republika Srpska’.
“Možda neće trebati ni referendum. Zatražit ćemo od Srbije da uđemo u federalni-konfederalni odnos, monetarnu uniju. Granice su i sada slobodne, a umjesto na Drini bit će entitetske granice. Niko neće zabraniti muslimanima da putuju, da prolaze”, rekao je Dodik.
On je ukazao da su ‘međuentitetske granice u Dejtonu’ uspostavljene da ne mora više da se ratuje, te dodao da proces ide ka tome da će jednog dana osvanuti priča – ili ima BiH ili nema.
“BiH nema ako mi ne učestvujemo u institucijama. Nema je ako mi donesemo odluku neke druge vrste. Mi smatramo da BiH isključivo može biti kapacitirana u skladu sa Ustavom. U suprotnom, mi smo protiv te BiH, a kada to kažem onda me optužuju za secesiju”, rekao je Dodik.
BiH
Dodik: “Srpska će od srijede da živi svoj miran život…Zato meni sude tri sudije muslimana, tužilac je musliman…”
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da očuvanje i jačanje Ustava BiH daje šansu BiH da živi.
Dodik je naveo da će Srpska do srijede, 26. februara za kada mu je u Sudu BiH zakazano izricanje presude, i od srijede živjeti svoj miran život, a da će se politički procesi odvijati u institucijama i kroz javni narativ.
On je naveo da će jedina tačka na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske iduće sedmice biti da se očuva i ojača Ustav BiH kao pažljivo balansirani i strukturisani dokument koji daje šansu BiH da živi.
Dodik je naglasio da je svaka presuda protiv njega problematična sa stanovišta da je stranac nametnuo odluku, da je riječ o čovjeku koji nije legalno izabran, te naglasio da ne može niko da mijenja zakone odlukama i da je jedino zakonodavno tijelo u BiH je Parlamentarna skupština.
Predsjednik Srpske ističe da njemu sude za krivično djelo koje ne postoji u zakonu i da je jasno da se protiv njega vodi politički proces.
„Tvrditi da odlukama pojedinca možete da mijenjate zakone Parlamentarne skupštine BiH više je udarac na BiH nego na Milorada Dodika“, rekao je Dodik za TV “Blic”.
Dodik je napomenuo da nigdje u svijetu ne postoji da stranac svojom odlukom mijenja zakon, dodajući da to čak ne može da uradi ni parlament dok se ne prođe određena procedura.
„Suština je da je Šmit donio odluku da će njegova odluka biti sastaviti dio zakonodavstva, što su muslimani prihvatili. Zato meni sude tri sudije muslimana, tužilac je musliman, jer oni to prihvataju, podanički mentalitet o tome govori“, naveo je Dodik.
Predsjednik Srpske je istakao da Bošnjaci žele unitarnu državu i da je ovaj proces protiv njega počeo od američkog ambasadora Majkla Marfija i ostalih iz stare američke administracije kojih više nema.
On je napomenuo da je Republika Srpska strana u Dejtonskom sporazumu, uz Federaciju BiH i da je za dva entiteta ostavljeno pravo da dogovaraju dopune tog sporazuma, a da se sada želi poništiti pravo Srpske da je strana, jer Bošnjaci žele unitarnu BiH.
Pozvaću opoziciju da razgovaramo
“Pozvaću opoziciju da razgovaramo, ako žele neka dođu, ako ne žele neću im zamjeriti”, istakao je za RTRS Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.
„Za razliku od njih ja nikoga ne mrzim. Jedini relevantan momenat u kome gubite ili prikupljate snage su izbori. Mi smo pokazali na nedavnim lokalnim izborima da imamo snagu i podršku naroda. To ima i opozicija, i oni se i zovu opozicija zato što nemaju većinu. U tome pogledu postoji razlika između nas. Pokušavam da ostanem u službi dugoročnog nacionalnog interesa“, istakao je Dodik.
Podvukao je da i bez opozicije ima potpunu većinu, javnost, kao i prijatelje sa kojima se konsultuje oko mnogih pitanja.
„Imamo i potpuno drugačiju poziciju kada je u pitanju odnos SAD prema nama sa novom administracijom. Pozivam ih da dođu, ali poslije 12 časova u ponedjeljak taj razgovor više neće imati smisla, jer dolazi nam u posjetu bivši gradonačelnik Njujorka Rudolf Đulijani i još mnogo toga, ali otom -potom“, dodao je Dodik.
Dodik je podvukao da lično ne očekuje da ća ga opozicija podržati, ali da je spreman za dijalog.
„Lično ne očekujem da me podrže, jer oni nisu podržali ni svog predsjednika Radovana Karadžića. Kada sam išao na svjedočenje u Hag, Karadžić je bukvalno zaplakao kako su ga izdali svi njegovi najbliži saradnici i niko iz SDS-a nije ni išao tamo, svi su pobjegli od njega. Čak ga je tadašnja garnitura izbacila iz stranke. Zašto bi ja onda očekivao da stanu uz mene“, naglasio je Dodik.
Dodik je poručio da razumijem metode opozicije Srpske u kojima mimo političkih kriterijum osuđuju njega i njegovu porodicu.
„Međutim danas vidim da su kretanja daleko opasnija za Srbe ovdje. Za mene je primarno da se borim za srpski nacionalni identitet i njegovo biće. Ali ja nisam čovjek koji bi ugrozio i jednog Bošnjaka ili Hrvata koji žive ovdje. Odnos Banjaluka – Sarajevo nije u pitanju moj lični odnos prema Bošnjacima. To je politički odnos, oni imaju svoje, mi svoje stavove“, rekao je Dodik.
Dodik je podvukao da je Dejtonski sporazum potpuno urušen.
„Ostalo je još samo da se sruši pitanje pariteta u odlučivanju i sve je gotovo. Nametnuta je vojska, dat im je Sud i Tužilaštvo koje nisu imali, fiskalne nadležnosti putem Uprave za indirektne poreze. BiH propisuje stope PDV i nameće nam ih ovdje. SIPA, OBA, Granična služba nisu predviđene Dejtonskim sporazumom. Sve su te stvari koje su nam otete iz naše nadležnosti. Mi smo prvih godina to veoma uspješno radili. Pedi Ešdaun je nametnuo zakon u kome kaže da BiH donosi ustav tako što se prvo iz indirektnih poreza izuzima dio sredstava, a ono što ostane dijeli se entitetima vjerujući da će napraviti ekspanziju u rastu tog budžeta i razvlastiti entitete. Naravno to se nije desilo, potpuno pogrešan koncept“, istakao je Dodik.
Milorad Dodik, predsjednik entiteta RS i SNSD-a u velikom je strahu od presude Suda BiH najavljene za narednu sedmicu, a nakon okončanog sudskog procesa koji se protiv njega godinu dana vodio zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Zbog procesa koji je vođen isključivo protiv njega kao pojedinca i odgovorne osobe koja je potpisivala ukaze o proglašenju zakona koje je visoki predstavnik prije toga poništio i koji su se odnosili na neobjavljivanje presuda Ustavnog suda BiH u RS i neobjavljivanje odluka visokog predstavnika u RS, sada suočen s eventualnim posljedicama isključivo njegovog čina, Dodik je spreman uvući čitav entitet, ali i državu u krizu i haos samo kako bi spasio sebe, svoju poziciju i sačuvao moć.
Iz „arsenala“ brojnih prijetnji Dodik je povukao i onu da će Narodna skupština RS sve zaključke od 2010. godine naovamo pretočiti u zakone.
Otvorene prijetnje
Brojne od tih zaključaka je Ustavni sud BiH ranije već proglasio neustavnim i stavio van snage, a one donesene krajem 2024. godine poništio je visoki predstavnik Christian Schmidt.
Dodik sada ponovo najavljuje da će NSRS preispitati svoju odluku o učešću u reformi Oružanih snaga BiH, odnosno najavljuje organizovanje vojske RS, te prijeti da će zabraniti rad Suda i Tužilaštva BiH na prostoru Republike Srpske.
Zaključci, koje je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa manjim koalicionim partnerima usvajao u NSRS uglavnom bez glasova većih opozicionih stranaka i to Srpske demokratske stranke (SDS) i Partije demokratskog progresa (PDP) odnosili su se na izlazak zvaničnika iz tog entiteta iz državnog pravosuđa, indirektnih poreza, sigurnosti i odbrane, te su predviđali formiranje entitetskih agencija.
Narodna skupština RS usvojila je u decembru 2021. godine niz zaključaka kojima je bilo predviđeno donošenje zakona o uspostavljanju vojske RS, visokog sudskog i tužilačkog vijeća RS, kao i entitetske uprave za indirektno oporezivanje.
Sudeći prema Dodikovoj najavi NSRS bi trebala „oživjeti“ i neustavni zaključak o graničnoj liniji između dva entiteta u BiH i pretočiti ga u zakon.
Nema sumnje da će vladajuća većina u NSRS, kao i dosada „slijepo“ slijediti Dodikove upute i da će slučaju osuđujuće presude njihovom šefu, pokušati ga spasiti radikalnim potezima i štiteći i sebe i njega kriti se iza kolektivne odgovornosti.
Ugrožavanje mira
Dodikove najave su veoma opasne i evidentno je da on do naredne srijede želi što više „zapaliti“ atmosferu i huškačkom retorikom dizati tenzije do usijanja.
U zemlji u kojoj se skoro 30 godina nakon rata priča o ratu i u kojem je mir „na staklenim nogama“ Dodikovi potezi su velika prijetnja i miru i sigurnosti i stabilnosti.
Posebno se to odnosi na eventualni poziv koji bi kadrovima SNSD-a u oružanim snagama BiH, ili policijskim agencijama poput SIPA-e, Granične policije, Obavještajno-sigurnosne agencije, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela uputio Dodik.
Jer, od čovjeka koji prijeti i državi i njenim institucijama, a i građanima svašta se može očekivati, pa i da izda naredbe svojim kadrovima u Oružanim snagama i policijskim agencijama štetne i opasne po državu i njene građane i u konačnici po mir.
Sve podsjeća na devedesete
Dodik je već unio pometnju i nemir svojim prijetnjama, a sada je pitanje da li su njegovi kadrovi na pozicijama na državnom nivou, naročito oni u sigurnosnom sektoru spremni da se odupru njegovim opasnim pozivima ili već čekaju da spremno izvrše ili možda već izvršavaju neku njegovu naredbu koja ne može biti na dobrobit većine građana ove zemlje, naročito onih u FBiH?
U ovom trenutku građani, naročito oni s iskustvom žrtve agresije s početka devedesetih godina prošlog stoljeća, s pravom se pitaju jesu li institucije spremne da ih zaštite i od potencijalnih agresivnijih napada u režiji Milorada Dodika i njegovih sljedbenika i pristalica, piše Raport.
Jer, ko god je doživio i preživio rane devedesete i početak agresije na BiH, ne može se oteti utisku da ovi februarski dani podsjećaju na one u februaru 1992. godine, nakon kojih znamo šta je uslijedilo.
Muškarac u Žepču pucao na supružnike i njihovog sina pa u šumi počinio samoubistvo
Izrael nakon 23 godine prvi put poslao tenkove na Zapadnu obalu, ne dopuštaju povratak 40.000 Palestinaca
Na ahiret preselila Hadžipašić (rođ. Alidžanović) Suada
‘Neću ići i ne moram’: Milorad Dodik neće prisustvovati izricanju presude u Sudu Bosne i Hercegovine
Brat popularnog pjevača iz Cazina uspješan je biznismen u Austriji i ima proizvod koji smanjuje zagađenost zraka
Božija pomoć ima svoje uslove
Pred Sud BiH dolaze i bivši borci Armije BiH! – Prisustvovat će ročištu Atifa Dudakovića
Hoće li “pući ljubav” SDP-a, NiP-a i SDA u USK: Dok priželjkuju ulazak u vlast ‘po vertikali’ SDA kantonalne vlade padaju ‘po horizontali’
Trumpova diplomatkinja nazvala Gazu “izopačenim društvom” koje treba “deradikalizovati”
Spektakl u derbiju sezone: Mostar SG nadoknadio -3 i izvukao remi u Cazinu
Teška priča iz Cazina: Deterdžent, šampon i brašno su moja želja, djeci ne mogu pružiti osnovno
Cazin: Poledica stvara probleme vozačima, zastoji na pojedinim cestama
Stevandić: Svaka kuća će postati grb, himna i zastava RS-a, smeta im sve što je srpsko
U subotu dženaza ubijenoj Ineli Selimović i njenom sinu, u Kalesiji proglašen dan žalosti
VIDEO Židov u SAD-u ispalio 17 metaka na dvojicu Izraelaca, mislio da su Palestinci
Vance šokirao izjavom: Ako Putin ne bude pregovorao, možemo vojsku poslati
Tuzla City se oprostio od ubijenog dječaka (13) iz Kalesije: Bio je njihov golman
Bišćanka Jasmina Bešlagić kandidatkinja za sudiju Ustavnog suda BiH
Dodik iz Sremske Mitrovice: Ne podnosim pravo da drugačije misle, ako ne vole Srbiju, a žive ovdje
“Pao” diler u Bihaću: Pronađena veća količina droge
-
Cazinprije 6 danaTeška priča iz Cazina: Deterdžent, šampon i brašno su moja želja, djeci ne mogu pružiti osnovno
-
Cazinprije 6 danaCazin: Poledica stvara probleme vozačima, zastoji na pojedinim cestama
-
BiHprije 6 danaStevandić: Svaka kuća će postati grb, himna i zastava RS-a, smeta im sve što je srpsko
-
Svijet / Zanimljivostiprije 5 danaVIDEO Židov u SAD-u ispalio 17 metaka na dvojicu Izraelaca, mislio da su Palestinci
-
BiHprije 6 danaUhapšen monstrum Emir Selimović koji je u Kalesiji ubio suprugu i sina
-
BiHprije 6 danaUbica iz Kalesije navodio na sumnju da je počinio suicid pa se krio u napuštenoj kući
You must be logged in to post a comment Login