Connect with us

BiH

Čović: “Da nam se više nikad ne desi da bošnjački narod bira hrvatskom člana Predsjedništva”

Published

on

U nizu neriješenih pitanja među državnim partnerima u vlasti – izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Od razgovora, preko dogovora, pa ponovo na nove pregovore. Paket integriteta je obavezan, ali je koaliciji fokus ipak na suštinskim izmjenama. HDZ BiH pretenduje na Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Način izbora članova je spreman. I to sve bez izmjena Ustava, a uz pristanak koalicionih partnera, tvrdi autor prijedloga Dragan Čović. S druge strane, Trojka jasno odgovara: još ima prostora za nove dogovore.

Ustav, pa Izborni zakon, u procesu izmjena koraci su vrlo jasni. Međutim, kada ne može po formuli traži se prečica. Obrnutim redoslijedom. Prvo izmjene Izbornog zakona, a Ustav kad budu povoljnije okolnosti. Tim putem, čini se, planira državna koalicija. Predvodnik je, bez dileme, HDZBiH. Cilj je promijeniti ono što se može. A može dovoljno da bi legitimno predstavljanje bilo omogućeno. I to po već poznatim izmjenama Izbornog zakona. Preko kantona do Predsjedništva.

“Da privremeno uradimo bar za iduće izbore ovakvu izmjenu, da nam se više nikad ne desi da bošnjački narod bira hrvatskom narodu člana Predsjedništva, vrlo precizno, i tu se svi slažemo. Pa kad je tako, idemo onda zaštititi se već za iduće izbore”, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

Isti dan, nekoliko sati kasnije, na Čovićeve tvrdnje demantij. U svojoj viziji Izbornog zakona nema podrške Trojke. Tačka razilaženja je ona ključna – Ustav. Dok ga Čović zaobilazi, Trojka od njega polazi.

“Od onih sam koji govori da treba rješavati pitanje izbora člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, ali samo paralelno s izmjenama Ustava koje otklanjaju najveću diskriminaciju u Evropi i mi to ponavljamo od samog početka. Nismo promijenili kurs”, poručio je Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a.

Trojka jedno, HDZ drugo. Ponovo nije jasno šta je konkretno dogovoreno. Čović ipak ne odustaje. Dan kasnije, još jedna potvrda:

“Jasno je kako će se birati hrvatski član. Jedan mali dodatak, nikakva politička izmjena. Sve kolege su izrekom kazale da nema smisla da bošnjački narod bira hrvatskog člana Predsjedništva. Pa evo, dat ćemo zadovoljstvo tim elementom malog odvraćanja, ništa više od toga”, naveo je Čović.

Što je Čoviću malo, drugima je ipak malo više. Dok se čeka da se koalicija usaglasi, SDA koristi priliku da kritikuje:

“Trojka koristi evropski put kao izgovor za nove ustupke koalicionim partnerima koji će trajno onemogućiti implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava, prije svih presude Sejdić i Finci.”

Za provedbu presuda treba promjena Ustava – koje, ponovaljamo, nema. Nema ni lakšeg puta – a po svem sudeći, HDZ-ovim prijedlogom ni pravca ka Evropskoj uniji.

“Neminovno mora doći prvo do izmjena Ustava BiH, ograničenih, kako bi se implementiralo svih pet odluka, posebno moram napomenuti odluku u slučaju Zornić, jer je njoj kao građanki koja se etnički ne opredjeljuje onemogućeno da ima aktivno pasivno biračko pravo. Sve ostalo što bi podrazumijevalo – ne znam na koji način – da se ne mijenja Ustav a da se ispune odluke Evropskog suda za ljudska prava apsolutno pravno nije moguće. Evropski standard nije ovo što se zagovara”, ističe bivši član CIK-a BiH Vehid Šehić.

Izostavljanje presuda Evropskog suda za ljudska prava koje bi izbrisale etnički predznak nije dobro za BiH. Ali jeste za HDZBiH.

“HDZ želi da u Predsjedništvu ima osobu iz HDZ-a, što se nije dogodilo u dva zadnja ciklusa. Prema tome, parcijalna rješavanja u smislu da na jedan način biramo jednog člana Predsjedništva, na drugi način druga dva svakako nije ni logično, niti je to primjereno jednom koherentnom ustavnom sistemu”, naglašava profesor ustavnog prava Nurko Pobrić.

A to nije dobra poruka Evropskoj uniji kojoj bh. lideri, barem deklarativno teže.

“Tri su koraka nazad u odnosu na postojeće rješenje jer ono po sebi znači dalje deformiranje Bosne i Hercegovine ka evropskom društvu i državi. Znači dalje pojačavanje etničkog u ustavnom poretku i uvođenje na mala vrata trećeg entiteta. I ako Trojka pristane na to rješenje, onda ne vidim razloga da se i po čemu nju razlikuje od etnonacionalnih političkih oligarhija”, zaključuje akademik Slavo Kukić.

U državnoj koaliciji tvrdnje i negiranja, partneri jedni protiv drugih. Do konačne potvrde šta će se u Izbornom zakonu mijenjati, na djelu su radne grupe, kao i uvijek kada nema dogovora. Baš za Izborni zakon jedna grupa od ljeta prošle godine traži rješenje. Bezuspješno. U novoj rundi, rok je sedam dana. Je li to previše optimistično za prilike na bh. političkoj sceni? Odgovoriti bi trebala koalicija sljedeće sedmice na novom sastanku u Mostaru.

(Federalna.ba)

BiH

U sistemu debelo škripi: Policajci drže kafane, rade kao tjelohranitelji, mimo zakona, tako se “zalomio” slučaj Gačanin

Published

on

By

Iako sve policijske agencije u imaju jedinice za profesionalne standarde koje se bave unutrašnjim funkcioniranjem institucije i provjerama svojih pripadnika, dok sigurnosne provjere rade SIPA i OSA, evidentno je da u cijelom sistemu negdje debelo škripi
Hapšenje 23 osobe u akciji kodnog naziva “Black tie 2”, a potom i puštanje na slobodu većeg broja njih sa ili bez mjera zabrane, a nakon maratonskog ročišta u Sudu Bosne i Hercegovine na kojem se moglo čuti sve i svašta, čini se samo je pokrenulo nova pitanja o funkcioniranju policijskih agencija prvenstveno u Federaciji BiH, piše Faktor.
Među uhapšenima, kao što je poznato, bila su i trojica pripadnika Federalne uprave policije – Adin Ćatić, Senad Kadić i Emir Druškić, komandant Specijalne jedinice FUP-a Mustafa Selmanović, ali i vršilac dužnosti direktora FUP-a Vahidin Munjić.
Njihov “grijeh” ogleda se u tome što su u septembru 2016. godine trojica tadašnjih pripadnika Specijalne policijske jedinice FUP-a osiguravali vođu međunarodnog narkokartela “Tito i Dino” Edina Gačanina dok je boravio u Sarajevu. Za to vrijeme koristili su odsustvo sa posla na osnovu otvorenog bolovanja.
Selmanović im je to, kako smatra Tužilaštvo, kao njihov tada direktni nadređeni, navodno omogućio, dok je Munjić propustio da protiv njih pokrene disciplinski postupak. Nakon što im je vanrednim provjerama ipak utvrđena sigurnosna smetnja i oduzet pristup tajnim podacima, Munjić je promijenio pravilnik o radnim mjestima za koja nije potreban pristup tajnim podacima kako bi i dalje mogli raditi u FUP-u.
Sudska odluka kojom je ovih pet osumnjičenih pušteno da se brani sa slobode pokazuje da tužilac (barem zasad) nije dokazao dovoljan stepen osnovane sumnje da bi im sud odredio pritvor.
Ono što je, međutim, sasvim jasno nakon svega što se moglu čuti i što je i dokumentovano tokom dosadašnjeg toka istrage je da spomenuta trojica policajaca jesu počinila težu povredu službenu dužnosti, prekršivši Zakon o policijskim službenicima FBiH, odnosno odredbe člana 107 istog zakona (Obavljanje djelatnosti koje nisu u skladu s interesima policijskoga organa ili bez prethodnog odobrenja starješine; ponašanje koje narušava ugled policijskoga organa; zloupotreba bolovanja;).
Osim toga, članom 38. Zakona o policijskim službenicima FBiH, propisano je da policijski službenik ne može obavljati nikakvu dodatnu djelatnost uz naknadu, osim uz odobrenje rukovodioca, koje po svemu sudeći nisu imali. Barem ne u pisanoj formi.
Ovim članoma zakona, kako nam je pojašnjeno iz policijskih agencija, podrazumijeva se da policijski službenik ne smije u svom vlasništvu imati, naprimjer, ni ugostiteljski objekat. Po tome je za njih dodatno otežavajuće ako su, a kako se to tvrdi na osnovu operativnih saznanja, navodno novac zarađen za usluge osiguranja narkobosa ulagali u otvaranje ugostiteljskih objekata, koje su, navodno, registrirali na imena drugih osoba.
Na spomenutom ročištu na kojem je raspravljan prijedlog Tužilaštva da im se odredi pritvor, odbrana se svojski trudila da dokaže da “niko u BiH, pa tako ni oni u to vrijeme nisu znali da je Edin Gačanin sigurnosno interesantna osoba”, te da su mislili da se radi o “biznismenu iz Dubaija”. U ovom slučaju to uopće nije ni bitno, jer bi, sudeći prema zakonskim odredbama, povredu dužnosti počinili da su u privatnom aranžmanu osiguravali bilo koga.
Kada je u pitanju ulaganje novca u otvaranje ugostiteljskih objekata, javna je tajna u Sarajevu da u glavnom gradu egzistira veći broj njih čiji su stvarni vlasnici pojedini policijski službenici, iako se formalno-pravno vode na drugim imenima.
Takve tvrdnje bez imalo uvijanja iznio je i državni delegat i nekadašnji direktor Federalne uprave policije Zlatko Miletić, koji je gostujući na N1 kazao kako “najmanje 25 policijskih službenika u Sarajevu drži ugostiteljske objekte u kojima se rasparčava droga”, kao i da to “zna pola Sarajeva”.
Iako prema Miletićevim riječima to “zna pola Sarajeva”, očigledno je da o tome nije obaviješten ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica, koji je danas saopćio kako se radi o “vrlo ozbiljnim tvrdnjama koje moraju biti detaljno provjerene”.
– MUP Kantona Sarajevo, Uprava policije, tim povodom će izvršiti adekvatne provjere ovih navoda – naveo je Katica.
Mi bismo tome dodali i: “Ako nije zastupila zastara”.
Iako sve policijske agencije u državi imaju svoje jedinice za profesionalne standarde koje se bave unutrašnjim funkcioniranjem institucije i provjerama svojih pripadnika, dok sigurnosne provjere rade SIPA i OSA, evidentno je da u cijelom sistemu negdje debelo škripi.
Svjedoci smo da se s provjerama najčešće krene tek nakon što neko od medija “provali” neku aferu ili nezakonitost.
Tako je bilo kod čuvanja Tita, tako je bilo kod izostanka sistematskih ljekarskih pregleda policajaca, tako je i s kafanama koje drže policajci…
Da ne bude zabune, ništa bolja situacija nije ni u entitetu RS, gdje je isto tako javna tajna da brojni pripadnici MUP-a u slobodno vrijeme privatno rade kao osiguranje nekih ugostiteljskih objekata.
Nastavi čitati

BiH

Helez zaprijetio Dodiku: “Ideš u rat, stradat ćete i ti ti tvoj narod! Prvi sam na liniji odbrane BiH”

Published

on

By

“Nema većeg rata nego Dodikov korak ka otcjepljenju! To je objava rata! Pozivam Dodika da se okani ćorava posla, da zajedno radimo! Najviše će stradati narod iz RS-a! BiH je ozbiljna, priznata država! Svako ko ne želi da živi u BiH – ne mora! Poručujem i njemu i Nešiću da nema otcjepljenja niti će ga ikada biti! Stradat će svi! Ne mogu da vjerujem da smo zaboravili šta se sve dešavalo u BiH prije trideset godina!”, ističe Zukan Helez.

Hadžifejzović: “Nešić i Dodik su se u Rusiji sastali sa šefom KGB-a, čovjekom koji je u operativnom smislu opasniji od Putina! Kako to nikoga u državi ne zabrinjava?”

Helez: “Nema većeg rata nego Dodikov korak ka otcjepljenju! To je objava rata! Pozivam Dodika da se okani ćorava posla, da zajedno radimo! Najviše će stradati narod iz RS-a! BiH je ozbiljna, priznata država! Svako ko ne želi da živi u BiH – ne mora! Poručujem i njemu i Nešiću da nema otcjepljenja niti će ga ikada biti! Stradat će svi!”

Hadžifejzović: “Dodik kaže: ‘Muslimani, ne putujte kroz RS.’ To je neko upozorenje?”

Helez: “To su neozbiljne dječije izjave! Ja ću sada proći kroz RS, pa ću mu se javiti telefonski. Mediji o njemu dvadeset godina isto pričaju: ‘Otcijepit će se.’ Ko će priznati njegovo otcjepljenje? Nema valutu, nema ništa… kao djeca kad se igraju. To nije ozbiljna priča!”

Hadžifejzović: “Po medijima se vuku informacije da su povratnici ugroženi, da se Srbi naoružavaju…”

Helez: “Mi nemamo zvaničnih podataka od agencija o bilo čijoj ugroženosti! Ja znam šta nam je raditi ukoliko dođe do problema. Ima da štitim granice BiH, što je i napisano u Zakonu o odbrani!”

Pogledajte gostovanje ministra odbrane BiH, Zukana Heleza, u videoprilogu.

Face.tv

Nastavi čitati

BiH

Građani (i dalje) odlaze iz BiH: Prije su poslodavci birali radnike, danas je obrnuto – i neka je

Published

on

By

Hrvatskoj treba 15 do 20 dana da uveze radnike, a nama godina, žale se poslodavci u BiH

Dok se Bosna i Hercegovina posljednjih godina suočava s deficitom radnika, sve je više građana koji se odlučuju za rad u inostranstvu. Rijeke ljudi ispred stranih ambasada i agencija koji traže dozvole za rad su samo jedan od dokaza koji govore tome u prilog.

A zašto nam odlazi radna snaga? Razloga je, kako kažu iz Vanjskotrgovinske komore BiH, mnogo.

ODSUSTVO PERSPEKTIVE

Osnovni su: mali izbor poslova u struci, niske plate (visoka opterećenja za poslodavce), visoki troškovi života za nivo prosječne plate, visok nivo političke nestabilnosti, gubitak nade u mogućnost promjene sistema, odsustvo perspektive za budućnost djece i neusklađenost obrazovnog sistema sa tržištem rada.

– BiH uglavnom napuštaju ljudi sa deficitarnim zanimanjima u EU kao što su: programeri, ljekari i drugo medicinsko osoblje, visokoobrazovana radna snaga. S istim problemom se susreću i zemlje regiona, tvrde iz Komore.

U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH još nemaju sve podatke za 2023. kada su u pitanju suficitarna i deficitarna zanimanja

Predsjednik UO Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović kaže da veliki broj radnika nedostaje i u industrijskom i ugostiteljskom sektoru.

Tamo gdje su proizvodnja, mašine, teži fizički rad… Niko neće da radi to, jer su u pitanju teški fizički poslovi. Nikome se ne radi, valja se na skelu popeti, miješati beton. E sad, ko radi ove zahtjevne poslove, radije će otići vani, jer je puno bolje plaćen tamo, kompletna građevina je tamo. Naši radnici odoše u sezoni, a i mimo nje prema Hrvatskoj i ostalim evropskim zemljama. U BiH ostaje velika praznina, priča on.

 

Ta praznina se osjeti u privrednom sektoru. Ako se trend nastavi, poslodavci će, kažu iz VTK-a, ali i Udruženja poslodavaca, morati uvoziti radnike.

– Taj proces je već počeo, tako da na gradilištima u BiH imamo radne snage iz Turske, Kuvajta, Bangladeša, Nepala, Kine i drugih zemalja. Poslodavci su pokrenuli inicijativu kod nadležnih institucija kako bi im olakšali procedure zapošljavanja radne snage iz inostranstva, a najveća je potražnja stranih radnika raznih profila kao što su: voćari, stočari, pekari, tesari, zidari, moleri, vozači u međunarodnom saobraćaju… BiH nedostaju i radnici u proizvodnji i sektoru turizma, a većom liberalizacijom tržišta rada u zemljama zapadne Evrope, kao i svakodnevnim odlaskom radno sposobnog stanovništva iz BiH, ovaj problem bi mogao postati još izraženiji, tako da su i strahovi opravdani, ističu u VTK-u.

Smailbegović smatra da se procedura zapošljavanja stranaca mora olakšati.

– Nažalost, kod nas je to još tabu i zato nije zaživjelo u punom kapacitetu. Imamo malo stranaca koji rade, odnosno oko 4.000 izdatih dozvola. Ove godine su kvote povećane na šest hiljada. Ali, nisu problem ni kvote koliki su problem procedure koje su jezivo kompleksne i spore. Treba vam godina da dovedete jednog radnika. Hrvatska je to odlično riješila, 15 do 20 dana im treba da dovedu radnika i oni danas imaju 170.000 stranih radnika na spisku, ističe Smailbegović.

Svi oni kojih se tiče odlazak radne snage iz BiH su složni u jednom – problem treba riješiti sistemski. Šta to znači?

– Visoke stope nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini, dužina čekanja zaposlenja samo su neki od pokazatelja da obrazovni sistem, odnosno ponuda radne snage ne odgovara zahtjevima potražnje i da je nužno napraviti promjene u tom segmentu. Istovremeno, primanja nisu jedini razlog odlaska, nego sveukupna slika BiH koja nužno treba povoljniji poslovni ambijent, stabilnost i rasterećenje privrede, ističu iz VTK-a.

Poslodavci i VTK slažu se u jednom: Za ljepšu budućnost potrebni su sistemsko prilagođavanje tržištu rada, kvalitetni programi, kvalitet nastavnika i mreža škola uz kvalitetno osiguranje obavljanja nužne prakse, više praktičnog rada i posjete proizvodnim kapacitetima pri obrazovanju učenika i studenata za budući poziv. Smailbegović dodaje da u set rješenja treba da uđe i zapošljavanje studenata, penzionera i osoba sa invaliditetom, piše Oslobodjenje.

IMA KO HOĆE

Osvrće se i na donedavnu floskulu brojnih poslodavaca u BiH: “Ako nećeš ti, ima ko hoće da radi”.

– Prije su poslodavci birali radnike, jer je tržište bilo takvo, puno radne snage, a danas se ta situacija okrenula i neka je. Radnici biraju poslodavce i tome se jednostavno svi moramo prilagoditi, objašnjava Smailbegović.

Iz VTK-a, ipak, daju tračak nade u bolje sutra.

– Nedavna odluka Evropskog vijeća za otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom donosi jednu vrstu ekonomske sigurnosti, daje dobar signal za strane investitore, mogućnost povećanja zaposlenosti i otvara dodatne mogućnosti za nove poslovne prilike, posebno u vanjskotrgovinskoj razmjeni i kreiranju povoljnijeg poslovnog okruženja u našoj zemlji. Stoga bi pregovori sa EU eventualno mogli smanjiti odlazak kvalificirane radne snage, zaključuju u Komori.

Nastavi čitati

Najčitanije