Connect with us

BiH

Čovićev manevar usaglašen sa Zagrebom: Borjana Krišto može računati na preko 180 hiljada glasova koliko su 2018. godine osvojili kandidati dva HDZ-a

Published

on

Hrvatski zvaničnici su prije petnaest dana najavili ovakav ishod, a analitičari bliski HDZ-u su naveli da “zbog dva jaka” bošnjačka kandidata “Hrvati mogu u Predsjedništvo. Na Općim izborima 2018. godine kandidati iz dva HDZ-a su osvojili 180 hiljada glasova.

Brojevi su uvijek najbolji pokazatelj realnosti. A oni govore da Borjana Krišto ima veće šanse da postane članica Predsjedništva BiH nego što ih je imao Dragan Čović. Prvo, Krišto će biti zajednička kandidatkinja svih stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS). I, drugo, Borjana Krišto može računati na 190 hiljada glasova, koliko su 2018. godine ukupno osvojili svi kandidati stranaka sa sjedištem u Mostaru. Evo konkretnih pokazatelja.

Na Općim izborima 2018. za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda nadmetalo se pet kandidata. Željko Komšić je bio kandidat Demokratske fronte, Dragana Čovića je kandidirao HDZ BiH, Dianu Zeleniku HDZ 1990, Borišu Falatara Naša stranka, a Jerka Ivankovića-Lijanovića obiteljska Narodna stranka Radom za boljitak. Prema zvančnim rezultatima Centralne izborne komisije BiH, Komšić je osvojio 225 hiljada glasova, Dragan Čović 154.800 glasova, Diana Zelenika 25.890, 16.036, Jerko Ivanković-Lijanović 6.099.

Kandidati dva HDZ-a u zbiru imaju preko 180 hiljada glasova

Na predstojećim izborima za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda bit će samo dva kandidata. Željko Komšić iz DF-a i Borjana Krišto iz HDZ-a BiH koju podržava HNS. Lijanovićeva stranka se raspala, a Naša stranka će podržati SDP-ovog kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. Dakle, Željko Komšić ne može računati na dodatne glasove. Borjana Krišto, pak, može računati na Čovićeve glasove i na glasove Diane Zelenike, odnosno glasove HDZ-a 1990 koji je dio HNS-a. Tu treba dodati i šest hiljada hercegovačkih glasova Jerka Ivankovića – Lijanovića. Čović je, podsjećamo, osvojio 154.819 glasova, Diana Zelenika 25.890, dok je Jerko Lijanović osvojo 6099. Saberemo li sve ove glasove, dolazimo do 186.600 glasova na koje može računati Borjana Krišto. To znači da bi Željko Komšić morao ponovoti najmanje isti rezultat da bi bio sigurno izabran za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. No, treba imati na umu da je prošli put dio Komšićevih birača glasao protiv Dragana Čovića. Sada, kada Čović nije kandidat ta motivacija će dijelom opasti, što znači da bi Komšić mogao osvojiti manje glasova nego 2018. godine. Upravo zbog toga šanse Borjane Krišto da bude izabrana za člana Predsjedništva BiH su znatno veće nego što bi bile šanse Dragana Čović. I baš na tu kartu je igrao i službeni Zagreb.

“Kako stvari stoje Čović neće biti kandidat na izborima”, poručio je 13. juna ove godine predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, koji je tom izjavom, faktički, razotkrio cjelokupni plan Zagreba koji će, više nego ikada, biti direktno uključen u predizbornu kampanju.

I Zoran Krešić, urednik HDZ-u bliskog Večernjeg lista, stava je da “dva jaka bošnjačka kandidata Hrvati mogu do Predsjedništva BiH”, ne smatrajući pritome Željka Komšića hrvatskim kandidatom. Krešić je u svojoj analizi od 29. maja ove godine naveo da podrška sedam stranaka Denisu Bećiroviću “otvara vrata” kandidatu HNS-a za člana Predsjedništva BiH.

HDZ, dakle, računa da fokus predizborne kampanje biti na dvojici bošnjačkih kandidata za člana Predsjedništva BiH, što bi njihovom kandidatu otvorilo vrata pobjede. Upravo zbog toga su visoki zvaničnici iz Zagreba insistirali da Dragan Čović ne bude kandidat, kako birači iz kantona koji nisu pod kontrolom HDZ-a BiH ne bi bili motivisani da glasaju za Željka Komšića. Hrvatski premijer Andrej Plenković je, pak, predlagao da kandidat bude aktualni gradonačelnik Mostara Mario Kordić koji, za razliku od drugih HDZ-ovaca vodi otvoreniju politiku. No, Dragan Čović je insistirao da mora biti on ili neko od njegovog povjerenja. A to je, upravo, Borjana Krišto koja je godinama jedna od najbližih saradnica Dragana Čovića.

Borjana Krišto je jedna od najutjecajnih osoba unutar HDZ-a BiH. Tokom prošlog i aktualnog mandata, ona je bila članica Kolegija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Prije toga, u mandatu 2010-2014., bila je  delegat u Domu naroda PS BiH. Funkciju predsjednice Federacije BiH obnašala je tokom mandata 2006-2010.

Ugrozila procesuiranje organiziranog kriminala

Kao državna zastupnica i članica Kolegija u Parlamentu BiH, Krišto je podnijels nekoliko bitnih apelacija Ustavnom sudu BiH. Zbog privatnih veza sa sudijom Ustavnog suda BiH Matom Tadićem, uspjela je srušiti pojedine odredbe Zakona o krivičnom postupku BiH i Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH, zbog čega je, u jednom perodu, bilo ugroženo i procesuiranje organiziranog kriminala. Osim ovoga, Borjana Krišto je zatražila i ocjenu ustavnosti Zakona o Sudu BiH kojom osporava dvostepeno odlučivanje državnog suda, što bi, proglasi li Ustavni sud BiH njen zahtjev osnovanim, moglo izazvati potpunu pravnu nesigurnost u BiH, piše Istraga.ba.

Veze sa Rusima

Identično kao Dragan Čović, Borjana Krišto je gradila dobre veze sa ruskim diplomatama. Nekoliko puta je o izmjenama Izbornog zakona BiH razgovarala sa bivšim ruskim ambasadorom u BiH Petrom Ivancovim.

Intenziviranje saradnje bila je suština saopćenja za javnost nakon sastanka Borjane Krišto sa ruskim ambasadorom u januaru 2019. godine.

“Sagovornici su se složili da nakon formiranja oba doma PSBiH treba intenzivirati parlamentarnu saradnju Bosne i Hercegovine i Ruske Federacije”, saopćeno je tada iz kabineta Borjane Krišto.

Krišto sa ruskim ambasadorom Petrom Ivanvocim: Intenzivirati saradnju

Kada se u februaru prošle godine sastala sa novim ruskim ambasadorom Igorom Kalabuhovim, Krišto je saopćila da je razgovarala o Izbornom zakonu BiH.

“Krišto je naglasila da je izmjena Izbornog zakona BiH u duhu sprovođenja odluka Ustavnog suda i Sporazuma potpisanog u Mostaru trenutno najprioritetnije pitanje u BiH koje treba riješiti, a čije rješenje vodi stabilnosti BiH i dobrobiti svih njenih konstitutivnih naroda i građana koji u njoj žive”, saopćeno je poslije sastanka.

Borjana Krišto sa ruskim ambasadorom Igovorom Kalabuhovim

Kada je u martu ove godine godine Vijeće Evrope glasalo o izbacivanju Ruske Federacije Borjana Krišto je, zajedno za predstavnicima BiH iz Republike Srpske, bila “suzdržana“. Svoje glasanje do danas nije obrazložila.

Krišto je u junu 2017. godine bila i u centru skandala, kada se, zajedno sa Draganom Čovićem, fotografisala u društvu ratnog zločinca Daria Kordića. Sporna fotografija je u naslovu ovog teksta.

BiH

Još jedna pljačka u BiH: Ukradeno 250.000 KM iz automobila – vlasnik sjedio u kafiću

Published

on

By

U jeku potrage za pljačkašima dva miliona maraka od vlasnice mjenjačnice u Banjoj Luci i dobojska policija traga za lopovima koji su od dilera deviza ukrali 250.000 maraka.

Krađa novca je prijavljena 26. aprila u Doboju, ali o tome nije bilo zvaničnih saopštenja iz policije. Kako saznaje ATV, krađa se dogodila u ranim jutarnjim časovima, ali zasada nema dokaza da su ova dva slučaja povezana.

“Vlasnik je ujutro novac stavio u automobil, a onda se parkirao u jednoj ulici u Doboju i otišao u kafić da pije kafu. Kada se vratio u vozilu nije bilo torbe sa novcem. Prema prijavi ukradeno mu je oko 250.000 maraka”, navodi izvor.

Dodaje da se sumnja da su lopovi najvjerovatnije pratili dilera deviza, te da su u krađi koristili uređaj za ometanje daljinskog zaključavanja vozila. U PU Doboj je potvrđeno da se krađa dogodila 26. aprila oko 7.15 časova: “Policijskoj stanici Doboj 1 26. aprila je prijavljeno da je iz zaključanog parkiranog vozila u Doboju ukradena veća količina novca. Izvršen je uviđaj i u toku je rad na rasvjetljavanju krivičnog djela teška krađa.”

 

Nezvanično se doznaje da ovo nije prvi put da se ovaj prodavac deviza našao na meti lopova. Prije nekoliko mjeseci na području Gračanice, u Federaciji BiH, ukradeno mu je 80.000 maraka, što je takođe prijavljeno policiji.

Nastavi čitati

BiH

Stevandić: Predlažemo da se odlože izbori i da se ide po našem izbornom zakonu

Published

on

By

Predsjedništvo SNSD-a odlučilo je da ne donose nikakvu odluku o učešću na izborima, te da predloži koaliciji da pozovu opoziciju na razgovore o učešću na izborima.

“Naš prijedlog je da se na izborima ne učestvuje po pravilima koje je donio visoki predstavnik (Radovan Kovačević dopunjava: “Takozvani visoki predstavnik”, naveo je lider stranke Milorad Dodik na konferenciji za medije.

Rekao je da odluka nije donesena, jer žele da razgovaraju sa opozicijom, a nakon današnjeg sastanka sa vladajućom koalicijom.

Također, Nenad Stevandić je poručio da odluku neće donijeti sami.

“Ipak, slušajući naše kolege iz opozicionih partija šta govore, mi nismo donijeli odluku po kojem zakonu ćemo izaći, pa je odluka da ja u NSRS u ponedjeljak pozovem kolege iz opozicije, da vidimo možemo li se usaglasiti. Ako se ne budemo mogli usaglasiti, sljedeći sastanak koalicije biće odmah u utorak”, rekao je lider US i predsjednik NSRS Nenad Stevandić.

Poziv na sastanak opoziciji biće upućen za ponedjeljak u 14h.

“Imat ćemo sastanak vladajuće koalicije i donijet ćemo odluku. Predlažemo da se odlože izbori i da se ide po našem izbornom zakonu, ali nećemo sami donijeti odluku, ovo je stvar države”, kazao je Stevandić.

N1

Nastavi čitati

BiH

Povećane kazne za prekršitelje zakona, minimalna je 6.000 KM

Published

on

By

Dom naroda odobrio da stupe na snagu veći iznosi kazni za prekršitelje Zakona o kontroli cijena

Dom naroda Federalnog parlamenta usvojio je izmjene Zakona o kontroli cijena, kojima se povećavaju iznosi kazni za prekršitelje odredbi ovog Zakona.

Savjetnik federalnog ministra trgovine Jasmin Kadić kazao je za Fenu da su kazne povećane s ciljem preventivnog djelovanja na potencijalne prekršioce Zakona.

Dosadašnji iznos kazni je mali i stimulativan jer se u praksi pokazalo da se velikim trgovcima isplatilo više plaćanje do sada niskih kazni. Naime, stupanjem na snagu ovih izmjena pravno lice će, u slučaju nepridržavanja mjera neposredne kontrole cijena, platiti minimalnu kaznu u iznosu od 6.000 KM umjesto dosadašnjih 1.000 KM, a najveća moguća kazna je 30.000 KM umjesto dosadašnjih 10.000 KM – istakao je Kadić.

Preventivni i represivni učinak

Naglašava da će se primjenom ovog zakonskog rješenja nastojati postići preventivni i represivni učinak na prekršitelje, odnosno na pravna i fizička lica koja ne poštuju mjere neposredne kontrole cijena.

– Izmjene su predložene jer je Zakon o kontroli cijena donesen 1995. godine, a izmjene 2008. i propisane kazne za prekršitelje ovog Zakona su minimalne i nisu davale rezultate – naveo je Kadić.

Mjere neposredne kontrole cijena, koje su propisane Zakonom o kontroli cijena od izuzetne su važnosti za funkcioniranje države posebno u vrijeme elementarnih nepogoda, nestašice dobara za potrebe privrede i snabdijevanja stanovništva i rastuće inflacije.

Ovom prilikom, Kadić je podsjetio da Federalno ministarstvo trgovine radi na izradi potpuno novog Zakona o kontroli cijena.

Nastavi čitati

Najčitanije