Connect with us

BiH

Ćulumove ‘šihterice’ iz SIPA-e bit će korištene kao dokaz uz krivičnu prijavu

Published

prije 12 mjeseci

on

Zabrinjavajuća je institucionalna šutnja na to što se još prije šest dana Darko Ćulum, odmetnuti direktor SIPA-e nakon nekoliko mjeseci neopravdanog odsustva s posla nesmetano vratio u direktorsku fotelju. Na to upozorava i Jasmin Emrić (NESBiH), državni zastupnik u Zastupničkom domu PSBiH koji je za Raport potvrdio da je u pripremi krivična prijava protiv Ćuluma.

Emrić kaže da je još u junu tražio od Državne agencije za istrage i zaštitu BiH podatke o evidenciji Ćulumovog odsustva s posla u periodu od marta do kraja juna, da ih je dobio i da sada ima i dokaze o Ćulumovom nedolasku na posao koji je morao biti osnova za pokretanje disciplinskog postupka, bez obzira na to što je on podnio zahtjev za razrješenje.

Odogovor iz SIPA-e

Zakon je jasan, ali ga ne primjenjuju

“Zato je još više razočaravajući odgovor iz SIPA-e koji sam dobio da Sektor za administraciju i unutrašnju podršku Državne agencije za istrage i zaštitu nije preduzimao aktivnosti vezano za rješavanje radno-pravnog statusa direktora Darka Ćuluma.

Oni tvrde da se u ovom slučaju radi o rukovodiocu policijskog tijela i da faktički nisu nadležni za iniciranje pokretanja disciplinskog postupka protiv Ćuluma. Međutim, u članu 2. Zakona o policijskim službenicima je propisano da se taj zakon odnosi na sve policijske službenike bez izuzeća za rukovodioce, a to znači da se odredbe tog zakona u vezi pokretanja i vođenja disciplinskog postupka i na njih odnose, kao i primjena disciplinskih sankcija.

S druge strane evidencija ili šiht liste koje sam dobio za Ćuluma jasno potvrđuju da čovjek nije dolazio mjesecima na posao i niko to nije problematizirao. U svakom slučaju, ovaj podatak koji sad imamo i ‘crno na bijelo’ i zvanično potvrđuje da je Ćulum prekršio zakon i mi ćemo ga dostaviti nadležnim institucijama kao dokaz”, kaže Emrić.

Stoga, smatra Emrić u ovom slučaju se stvari moraju ‘istjerati’ do kraja i moraju reagirati i oni koji već peti dan šutke odobravaju Ćulumov nezakoniti povratak u SIPA-u.

Šutnja o udaru na SIPA-u

“Na ovaj način nam se poručuje da direktor u SIPA-i može načiniti tešku povredu radne dužnosti, a da to nema ko ni utvrditi, niti ga za to sankcionisati. Međutim, ne može ostati na ovim tvrdnjama i mora se istragom utvrditi ko je odgovoran.

To što o ovome šute i Nezavisni odbor i Vijeće ministara BiH pokazuju da je Ćulum iznad institucija.

E, to se treba zaustaviti i ne dozvoliti da ovaj incident postane ogledalo sistema u kojem će politikama podobni direktori biti iznad zakona, dok se ti zakoni do u slovo primjenjuje na ‘obične’ uposlenike.

Također, očigledno je iskorišten i trenutak uoči godišnjih odmora i pauze u zasjedanjima Parlamentarne skupštine BiH za Ćulumov povratak, kako bi on prošao uz što manje ‘buke’.

Ali neka ne misle oni koji su to isplanirali da ćemo nijemo posmatrati ovaj pravni udar na SIPA-u. Poduzet ćemo sve što je potrebno da se nadležne institucije jasno i otvoreno očituju o tome po kojem osnovu se čovjek koji nije dolazio na posao četiri mjeseca može vratiti u fotelju”, zaključuje Emrić.

Povezane teme:
Nastavi čitati

BiH

Za genocid u Srebrenici do sada osuđene 54 osobe na 781 godinu i pet na doživotnu kaznu zatvora

Published

prije 1 dan

on

11. Jula 2026.

By

Zbog genocida i drugih zločina koji su se desili tokom pada Srebrenice 11. jula 1995., kada je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, do sada su pred međunarodnim i domaćim sudovima osuđene 54 osoba na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora.

Bivši komandant Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić osuđen je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju na doživotni zatvor zbog genocida i zločina protiv čovečnosti tokom rata u BiH 1992-1995.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Sud Bosne i Hercegovine i sudovi u Srbiji osudili su više od pedeset osoba na više od 700 godina zatvora za zločine počinjene u Srebrenici. Od dvadeset presuda MKSJ-a za zločine počinjene u Srebrenici, sedam uključuje i presude za zločin genocida. Sud BiH donio 25 presuda za zločine počinjene u Srebrenici, od čega je trinaest za zločin genocida. U Republici Srbiji doneseno je pet presuda koje se odnose na Srebrenicu, uključujući presude za ratne zločine protiv civilnog stanovništva i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Sud u Haagu pravosnažno je osudio i bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića na doživotni zatvor 2019. godine.

Osim Karadžiću i Mladiću, u Haagu su izrečene još tri pravosnažne doživotne kazne za genocid u Srebrenici.

Kazna je 2010. godine izrečena bivšem načelniku za bezbjednost glavnog štaba VRS Ljubiši Beari, koji je umro u Berlinu 2017. godine.

Kazna je 2015. godine izrečena i bivšem pomoćniku komandanta za obaveštajno-bezbjednosne poslove glavnog štaba VRS Zdravku Tolimiru, koji je sljedeće godine umro.

Na doživotni zatvor osuđen je i potpukovnik Drinskog korpusa VRS Vujadin Popović, koji je proglašen krivim za genocid, istrebljenje, ubistvo i progon Bošnjaka.

Tribunal u Haagu je donio prvu presudu koja je zločin u Srebrenici okarakterisala kao genocid, i to bivšem generalu Vojske Republike Srpske Radislavu Krstiću 2001. godine.

Krstić je pravosnažno osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i učestvovanja u genocidu. U otvorenom pismu 2024. godine, pisanom rukom, priznao je genocid nad Bošnjacima u Srebrenici.

Na dugogodišnje kazne zatvora osuđeni su i oficiri VRS Drago Nikolić (35 godina), Dragan Obrenović (17 godina), Momir Nikolić (20 godina), Radivoje Miletić (18 godina) i Ljubomir Borovčanin (17).

Jovica Stanišić i Frenki Simatović, šefovi bezbjednosti Srbije tokom 90’, 2023. su osuđeni za udruženi zločinački poduhvat, u okviru kojeg je i zločin u Trnovu 1995. godine, kada je ubijeno šest bošnjačkih civila iz Srebrenice.

U Haagu je osuđen i pripadnik 10. diverzantskog odreda Dražen Erdemović, prvi čovjek koji je pred tim sudom priznao krivicu za ubistva zarobljenih Bošnjaka. On je uhapšen 1996. u Srbiji i iste godine je u Haagu osuđen na pet godina zatvora, a njegovo svedočenje kasnije je doprinijelo osuđujućoj presudi protiv Ratka Mladića.

U Bosni i Hercegovini u posljednjih godinu dana nije donesena ni jedna presuda za zločine u Srebrenici, dok u Srbiji sudski postupci dugo traju.

saff.ba

Nastavi čitati

BiH

Srebrenica 1995.: Priznanje genocida(video)

Published

prije 1 dan

on

11. Jula 2026.

By

Nastavi čitati

BiH

Ovo su imena svih žrtava genocida čiji posmrtni ostaci će danas biti ukopani u Potočarima

Published

prije 1 dan

on

11. Jula 2026.

By

U Srebrenici, na 31. godišnjicu genocida, danas će biti ukopani posmrtni ostaci deset žrtava.

To su:

Jusić (Zaim) Senad, rođen 1975. godine, imao je 20 godina kada je ubijen. Nestao je u julu 1995. na području Bratunca, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2022. godine na lokalitetu Kameničko brdo.

Baraković (Ramiz) Muriz, rođen 1973. godine, imao je 22 godine kada je ubijen. Nestao je na lokalitetu Zeleni Jadar u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2005. godine na lokalitetu Budak. Ranije je ukopan njegov brat Enver.

Musić (Edhem) Hamed, rođen 1973. godine, imao je 22 godine kada je ubijen. Ubijen je u ljeto 1995. na području Baljkovice, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Rahunići (Bratunac).

Alić (Šemso) Ramo, rođen 1965. godine, imao je 30 godina kada je ubijen. Ubijen je u Bratuncu 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su u masovnoj grobnici Glogova 2001. godine.

Osmanović (Osman) Muhidin, rođen 1963. godine, imao je 32 godine kada je ubijen. Nestao je u Vlasenici u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Most na rijeci 2008. godine.

Ćerimović (Rahman) Huso, rođen 1963. godine, imao je 32 godine kada je ubijen. Nestao je na području Zvornika u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su u Kamenici 2008. godine.

Nukić (Suljo) Nuko, rođen 1957. godine, imao je 38 godina kada je ubijen. Nestao je u Vlasenici u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Jelovačka česma 2002. godine. Bit će ukopan uz svoja četiri amidžića.

Gušter (Alija) Ahmet, rođen 1954. godine, imao je 41 godinu kada je ubijen. Nestao je na području Vlasenice, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Turalići (Vlasenica).

Kunić (Omer) Asim, rođen 1953. godine, imao je 42 godine kada je ubijen. Ubijen je na području Zvornika, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2006. godine iz masovne grobnice Kamenica – Čančari.

Dautović (Mustafa) Ramo, rođen 1939. godine, imao je 56 godina kada je ubijen. Nestao je na području Zvornika, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine iz masovne grobnice Kamenica – Čančari.

Izvor:klix.ba

Nastavi čitati

BiH

Federalno ministarstvo nudi besplatnu pravnu pomoć građanima zbog isticanja zastave Republike BiH s ljiljanima

Published

prije 3 dana

on

9. Jula 2026.

By

Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica saopćilo je da građani koji budu imali pravnih problema zbog isticanja zastave Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima mogu ostvariti besplatnu pravnu pomoć.

Kako navode, zastava Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima bila je zvanična i međunarodno priznata zastava države Bosne i Hercegovine. Građani kojima zbog njenog isticanja bude izrečena kazna, oduzeta zastava ili se suoče s drugim pravnim posljedicama, imaju mogućnost zatražiti stručnu pravnu pomoć.

Besplatna pravna pomoć dostupna je svim građanima Bosne i Hercegovine, bez obzira na mjesto prebivališta.

Za ostvarivanje pravne pomoći građani se mogu obratiti putem telefona +387 33 294 131 ili putem e-mail adrese pravnapomoc@fmroi.gov.ba.

Iz Ministarstva poručuju da je cilj ove inicijative pružanje pravne podrške svim građanima koji smatraju da su njihova prava povrijeđena u vezi s isticanjem zastave Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima.

Nastavi čitati

BiH

O neradnoj nedjelji u FBiH:NEDJELJOM U POTROŠAČKI ŠOPING KOD MUJE OD DOBOJA KOJEG TAMO NEMA

Published

prije 6 dana

on

6. Jula 2026.

By

NEDJELJOM U POTROŠAČKI ŠOPING KOD MUJE OD DOBOJA KOJEG TAMO NEMA
Ima naroda koji izvoze automobile.
Ima naroda koji izvoze tehnologiju.
A mi smo uspjeli izmisliti nešto sasvim novo – izvozimo vlastite kupce.
Nobelova nagrada za ekonomiju možda još nije ustanovila kategoriju “najuspješnije poklanjanje tržišta konkurenciji”, ali kada bi postojala, Federacija Bosne i Hercegovine bila bi ozbiljan kandidat.
Zatvori trgovine u Federaciji.
Otvori blagajne u manjem bosanskom entitetu RS.
I onda se neko čudi što je promet tamo porastao.
Jučer mi priča jedan Bošnjak iz Doboja, čovjek koji od 1996. godine vodi porodični biznis. Kaže: “Od kada ste vi u Federaciji uveli neradnu nedjelju, Doboj je procvjetao. Ali nije stvar samo u nedjelji. Ljudi su se navikli dolaziti i ostalim danima.”
Eto cijele ekonomske studije u dvije rečenice. Nisu nam trebali instituti. Nisu nam trebali eksperti. Trebao nam je jedan trgovac iz Doboja.
Dok se u Sarajevu vode filozofske rasprave o tome kako zaštititi domaću trgovinu, domaća trgovina se – preselila. Kupac je vrlo jednostavno biće. On ne raspravlja. On kupuje.
Ako su vrata zatvorena, neće održati govor o socijalnoj pravdi ispred zaključane prodavnice. Sjest će u auto i otići tamo gdje su vrata otvorena.
Ekonomija ne poznaje emocije. Kasa nema nacionalnost. PDV nema patriotizam. Novac ide tamo gdje ga dočekaju.
I tako svake nedjelje gledamo možda najskuplju turističku akciju u novijoj historiji Bosne i Hercegovine. “Posjetite Doboj!”. “Posjetite Bijeljinu!
“Posjetite Gradišku!” Ne treba turistička zajednica. Dovoljna je neradna nedjelja. Naši građani odu kupiti hljeb. Usput natoče gorivo. Popiju kahvu/kafu/kavu. Ručaju. Kupe dječiju odjeću. Televizor. Frižider. I ostave stotine maraka tamo gdje ih niko nije morao posebno nagovarati da dođu.
Kada bi neko namjerno htio osmisliti model za preusmjeravanje potrošnje iz jednog dijela zemlje u drugi, teško bi smislio efikasniji.
Najljepše u cijeloj priči jeste što se sve to naziva zaštitom domaće privrede. To je otprilike kao da zaključate vlastitu kuću da biste zaštitili namještaj – pa komšiji ostavite ključ.
Ni veliki nisu ostali imuni na ovakve greške. U Njemačkoj se godinama vode rasprave o ograničenom radu trgovina nedjeljom upravo zato što dio potrošača odlazi u Nizozemsku ili Belgiju kada procijeni da mu je to praktičnije. Tržište ne poznaje administrativne granice – ono prati potrebe ljudi.
Naravno, niko razuman nije protiv toga da radnici imaju slobodan dan. Naprotiv. Ali radnik se ne štiti tako što će mušterija otići konkurenciji. Radnik se štiti većom platom. Poštenim rasporedom smjena. Plaćenim prekovremenim radom. Dostojanstvom na poslu. To su evropske vrijednosti.
A zatvaranje vlastitih trgovina uz očekivanje da će kupci ostati kod kuće nije evropska vrijednost. To je bosanski eksperiment. I, sudeći po rezultatima, prilično skup.
Zato pozivam građane Federacije Bosne i Hercegovine da dignu svoj glas. Ne protiv slobodne nedjelje. Nego protiv politike koja od slobodne nedjelje pravi slobodan odlazak našeg novca tamo gdje ne pripada.
Jer država koja sama zatvara vlastito tržište ne može poslije optuživati građane što kupuju tamo gdje je otvoreno.
Na kraju ostaje samo jedno pitanje.
Ko će odgovarati za ovu ekonomsku lekciju plaćenu novcem građana?
U ozbiljnim državama, kada neka mjera proizvede suprotan učinak od onoga zbog kojeg je donesena, vlast je mijenja.
Samo kod nas se greška proglašava principom, a šteta uspjehom.
Možda će jednog dana neko predložiti i “neradni ponedjeljak”, čisto da se komšije dodatno razviju.
Jer ako već izvozimo kupce, zašto stati na jednom danu?
dr. Mustafa Cerić
Nastavi čitati

BiH

KRAJ PAKLENIH VRUĆINA: Hladna fronta stiže u BiH, danas moguće nevrijeme, a od sutra veliko osvježenje!

Published

prije 2 sedmice

on

1. Jula 2026.

By

Bosnu i Hercegovinu danas očekuje promjenjivo i nestabilno vrijeme uz kišu, pljuskove i grmljavinu u većem dijelu zemlje. Meteorolozi upozoravaju da se lokalno mogu razviti i jača nevremena praćena obilnim padavinama, gradom te prolazno jakim do olujnim udarima vjetra.

Iako će temperature i danas ostati visoke, a vrijeme sparno i neugodno, upravo će pljuskovi na pojedinim područjima donijeti kratkotrajno osvježenje.

Prava promjena vremena stiže tokom noći i sutra, 2. jula, kada će sa sjeverozapada zemlje prodrijeti hladna fronta koja će označiti kraj dugotrajnog toplotnog talasa.

Dolaskom hladnijeg zraka očekuje se osjetan pad temperatura, pa će narednih dana vrijeme biti znatno ugodnije za boravak na otvorenom. Prva dekada jula trebala bi proteći u znaku prijatnih ljetnih temperatura, bez ekstremnih vrućina koje su obilježile prethodni period.

Građanima se savjetuje oprez zbog mogućih lokalnih nevremena, posebno u poslijepodnevnim i večernjim satima, kada će atmosferski uslovi biti najpogodniji za razvoj jačih grmljavinskih sistema.

Nakon nekoliko sedmica iscrpljujućih vrućina, pred nama su konačno ugodniji ljetni dani i znatno prijatnije temperature.

Nastavi čitati

Najčitanije