Connect with us

Cazin

Objavljen javni poziv za zakup izlagačkog prostora na manifestaciji „Lito moje medeno“ 2026.

Published

on

JU „Centar za kulturu i turizam“ Cazin objavio je javni poziv za zakup izlagačkog prostora namijenjenog izlaganju, prodaji i prezentaciji proizvoda i usluga tokom održavanja manifestacije „Lito moje medeno“ 2026.

U okviru ovogodišnje manifestacije planirano je 16 izlagačkih štandova, koji će biti dostupni proizvođačima, zanatlijama, obrtnicima, udruženjima i drugim izlagačima s ciljem promocije domaćih proizvoda, tradicionalnih zanata, gastronomije i turističke ponude.

Manifestacija ima za cilj očuvanje i promociju lokalne tradicije, kulture i domaće proizvodnje, pružajući prostor za predstavljanje autentičnih proizvoda i usluga karakterističnih za ovaj kraj. Organizatori ističu da je jedan od glavnih ciljeva povezivanje proizvođača, zanatlija i posjetilaca, kao i jačanje ruralne ekonomije i kulturne baštine.

Važne informacije

  • Period održavanja: od 1. do 6. augusta 2026. godine
  • Lokacije: Trg Alije Izetbegovića i Ulica Bošnjačkih šehida u Cazinu
  • Radno vrijeme izlagačkog prostora: od 18:30 do 23:00 sata

Ko može učestvovati?

Pravo prijave imaju:

  • pravna i fizička lica sa registrovanom djelatnošću,
  • udruženja upisana u registar udruženja Ministarstva pravosuđa i uprave Unsko-sanskog kantona.

Manifestacija „Lito moje medeno“ iz godine u godinu okuplja veliki broj izlagača i posjetilaca, promovirajući domaću proizvodnju, tradicionalnu kuhinju, rukotvorine i bogatu kulturnu baštinu Cazina i Unsko-sanskog kantona.

Svi zainteresovani izlagači pozivaju se da na vrijeme podnesu prijavu i osiguraju svoje mjesto na jednoj od najposjećenijih ljetnih manifestacija u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

Cazin

Emirovo jezero – skrivena oaza prirode, domaće kuhinje i odmora u srcu Krajine

Published

on

By

Ako tražite mjesto gdje ćete pobjeći od gradske gužve, uživati u netaknutoj prirodi i provesti dan uz vrhunsku domaću kuhinju, Emirovo jezero predstavlja idealnu destinaciju za vas i vašu porodicu.

Smješteno u mirnom prirodnom ambijentu, Emirovo jezero svojim posjetiocima nudi jedinstven spoj opuštanja, rekreacije i gastronomskog užitka. Bilo da ste ljubitelj ribolova, kampiranja ili jednostavno želite provesti kvalitetno vrijeme s porodicom i prijateljima, ovdje ćete pronaći sadržaje prilagođene svim generacijama.

Posjetiocima su na raspolaganju:

  • sportski ribolov,
  • kampiranje u prirodnom okruženju,
  • specijaliteti od svježe riječne ribe,
  • odmor u mirnom i čistom prirodnom ambijentu,
  • idealan prostor za porodična druženja i izlete,
  • mogućnost rezervacije kompletnog kompleksa za privatne proslave, okupljanja i druge događaje.

Poseban ugođaj pružaju uređene terase uz samo jezero, odakle se pruža prekrasan pogled na zalazak sunca i okolnu prirodu, stvarajući savršenu atmosferu za odmor i uživanje.

Obavezna prethodna najava

Iz uprave Emirovog jezera napominju da je dolazak moguć isključivo uz prethodnu najavu, te mole sve zainteresovane posjetioce da ih kontaktiraju prije dolaska kako bi osigurali rezervaciju i što ugodniji boravak.

Bilo da dolazite zbog odlične hrane, ribolova ili jednostavno želite pobjeći od svakodnevnog stresa, Emirovo jezero nudi iskustvo koje će vas natjerati da se ponovo vratite.

Nastavi čitati

Cazin

Amira Medunjanin stiže na Stari grad Ostrožac: Večer sevdaha pod zvjezdanim nebom

Published

on

By

Ljubitelje sevdaha i vrhunske muzike u ponedjeljak očekuje poseban kulturni događaj na jednom od najljepših historijskih lokaliteta u Bosni i Hercegovini. Na čarobnom ambijentu Starog grada Ostrožac koncert će održati jedna od najcjenjenijih interpretatorica sevdaha i tradicionalne muzike – Amira Medunjanin.

Koncert će biti održan u ponedjeljak, 13. jula, s početkom u 21:00 sat, a publiku očekuje večer ispunjena emocijama, bezvremenskim sevdalinkama i jedinstvenom atmosferom koju može pružiti samo srednjovjekovna tvrđava Ostrožac.

Amira Medunjanin svojim prepoznatljivim glasom i interpretacijama već godinama osvaja publiku širom svijeta, a njen nastup na Starom gradu Ostrožac predstavlja priliku da i krajiška publika uživa u nezaboravnoj muzičkoj večeri.

Cijena ulaznice iznosi 20 KM, a mogu se kupiti na sljedećim prodajnim mjestima:

  • Centar za kulturu i turizam Cazin
  • Gradska biblioteka Cazin
  • Suvenirnica Stari grad Ostrožac
  • Turistička zajednica Bosanska Krupa (kod gradske džamije)
  • Turistički info centar Grada Bihaća (preko puta sata)

Organizatori pozivaju sve ljubitelje kvalitetne muzike da ne propuste ovaj jedinstveni događaj i uživaju u spoju vrhunskog sevdaha i ambijenta koji ostavlja bez daha.

Vidimo se 13. jula od 21:00 sat na Starom gradu Ostrožac, gdje nas očekuje večer za pamćenje.

Nastavi čitati

Cazin

Cazin danas saznaje evropske rivale: U 12:00 sati žrijeb UEFA Futsal Lige prvaka

Published

on

By

Danas će u 12:00 sati u švicarskom Nyonu biti održan žrijeb Preliminarne runde UEFA Futsal Lige prvaka, kada će biti poznati prvi protivnici predstavnika Bosne i Hercegovine na evropskoj sceni.

Za futsal klub iz Cazina ovo će biti početak druge uzastopne evropske sezone, što predstavlja još jednu potvrdu kvalitetnog rada i kontinuiteta uspjeha ostvarenog u domaćim takmičenjima.

Pored protivnika u Preliminarnoj rundi, današnji žrijeb odredit će i potencijalne rivale u Glavnoj rundi takmičenja, ukoliko Cazinjani uspješno preskoče prvu prepreku.

Evropska avantura počinje 25. augusta u Cazinu, gdje će domaći tim, uz podršku svojih navijača, pokušati napraviti prvi korak ka novom uspjehu na međunarodnoj sceni.

Ljubitelji futsala s nestrpljenjem očekuju rasplet žrijeba, koji će pokazati kakav izazov očekuje Cazinjane na putu kroz najelitnije evropsko klupsko takmičenje.

Žrijeb pratite danas od 12:00 sati – tada ćemo saznati s kim počinje novi evropski put Cazina.

Nastavi čitati

Cazin

Hazim Akmadžić – zaboravljena intelektualna gromada iz Cazina

Published

on

cover image

photo
photo

Pisac iz Cazina čije su knjige čitala čitava generacija, a kritika gotovo da ih nije primijetila. Prvi dio serijala otvara središnji paradoks Akmadžićevog djela: masovna čitanost naspram institucionalne šutnje.

Hazim Akmadžić rođen je u Cazinu sedmog aprila 1954. godine, a umro je u Sarajevu devetnaestog oktobra 2018. godine.¹ Njegov opus historijskih romana o osmanskoj Bosni postigao je za autorovog života rijetku čitanost, ulazio u školsku lektiru i bio prevođen na francuski, njemački, engleski i turski jezik, dok je književna kritika prema njegovom djelu zadržala upadljivu suzdržanost.² Taj raskorak između široke čitalačke recepcije i institucionalne šutnje predstavlja središnju pojavu kojom se bavi ovaj serijal, jer ona otvara pitanje o mehanizmima vrednovanja unutar bošnjačke književnosti posljednjih decenija.

Porijeklo i prva knjiga

U rodnom Cazinu Akmadžić se pamtio kroz lozu, kao unuk Akmadžića poznatog pod nadimkom Kreje, a zavičajni zapisi bilježe da je nakon odlaska rijetko dolazio u Krajinu.³ Profesionalni i književni život vezao je za Sarajevo, gdje je ostao do smrti i gdje je razvio cjelokupan romaneskni opus. Prvu knjigu, zbirku poezije pod naslovom Grijeh pjesme, objavio je 1973. godine, u osamnaestoj godini života, čime je rano ušao u književni prostor s prepoznatljivo tamnim tonom.⁴ Književni kritičar Goran Samardžić kasnije je tu ranu liriku opisao kao poeziju izrazite darovitosti čije crnilo u tadašnjem socijalističkom kulturnom okviru, sklonom optimizmu i kolektivističkoj poletnosti, teško nalazi naklonost.⁵

Obrazac marginalizacije

Samardžićeva analiza Akmadžićeve pozicije pruža ključ za razumijevanje cijele karijere, jer pisca smješta u generacijski međuprostor između starijeg i mlađeg kruga bošnjačkih autora, pri čemu su ga obje generacije sistematski zaobilazile, a ni sam autor nije težio pripadnosti dominantnim književnim grupacijama.⁶ Ta pozicija izvan koterija koje su međusobno raspoređivale pažnju i priznanja oblikovala je trajni obrazac kroz koji se njegovo djelo prima sve do danas. Romaneskni vrhunac postigao je 2002. godine objavljivanjem romana Mimar, za koji ga je Poslovna zajednica izdavača i knjižara Bosne i Hercegovine proglasila najboljim autorom te godine.⁷ Uprkos toj nagradi i velikom odjeku kod publike, recepcija u stručnoj kritici ostala je oskudna, što pisac Almir Zalihić sažima konstatacijom da su Akmadžićevi romani izazvali pažnju čitalaca i šutnju kritičara.⁸

Pisac vlastitog stava

Akmadžićev odnos prema vlastitoj poziciji ostao je dosljedno otklonjen od žaljenja, što se najjasnije ogleda u naslovu njegovog intervjua za časopis Behar iz 2012. godine, u kojem odbacuje kulturni obrazac obraćanja iz pozicije žrtve.⁹ Takav stav kod pisca koji je i sam trpio posljedice književne marginalizacije pokazuje unutrašnju dosljednost njegovog karaktera i poetike. Tematski okvir njegovog djela vezan je za osmanski period bosanske historije i za ličnosti poput Isa-bega Ishakovića, Gazi Husrev-bega i Mehmed-paše Sokolovića, prema kojima je razvio afirmativan odnos koji se razlikovao od preovlađujućih tendencija u kulturnoj javnosti.¹⁰ Sljedeći nastavak ovog serijala posvećen je romanu Mimar i postupku kojim je Akmadžić književnim sredstvima obnovio srušeni mostarski most.

Izvori i fusnote:

¹ Bosanskohercegovačka Wikipedija, natuknica „Hazim Akmadžić”.
² Radio Sarajevo, „Poznati i slavni iz BiH i regiona koji su nas napustili u 2018. godini”, 2018.
³ profdrbeganovic.ba, memoarski zapis o znamenitim Cazinjanima.
⁴ Goran Samardžić, književni portret Hazima Akmadžića, Behar, br. 105–106, Zagreb, 2012.
⁵ Isto. ⁶ Isto.
⁷ Knjiga.ba, izdavački podaci o romanu Mimar (Connectum, 2012); podatak o nagradi prenosi i Radio Sarajevo, 2018.
⁸ Almir Zalihić, „Ljetopisci su po Bosni bilježili čuda”, Stav.ba.
⁹ Mirza Sinanović, intervju „Dosta je naše kuknjave s pozicije žrtve”, Behar, br. 105–106, Zagreb, 2012.
¹⁰ Isto; usp. izjave autora prenesene na bosnjaci.net (2006) i u dnevnom listu San (2007)

IZVOR: https://plenum.ba/sedam-umjetnosti/knjizevnost/hazim-akmadzic—zaboravljena-intelektualna-gromada-iz-cazina/2606290001

Autor: Amir V.

 

Nastavi čitati

Cazin

Merima Abdić iz Cazina po treći put prvakinja Balkana u permanentnom makeupu

Published

on

By

Merima Abdić iz Cazina već više od 15 godina uspješno gradi karijeru u beauty industriji, dok se permanentnim makeupom profesionalno bavi više od deset godina. Kao PMU Master edukator, vlasnica je Beauty Studija M, gdje svakodnevno radi s klijentima i prenosi svoje znanje novim generacijama PMU umjetnika kroz edukacije i usavršavanja.

Svojim predanim radom, kontinuiranim usavršavanjem i posvećenošću struci ostvarila je zapažene rezultate na domaćim i međunarodnim takmičenjima. Posljednjom pobjedom osvojila je svoju treću titulu prvakinje Balkana u kategoriji Shaded Eyeliner, čime je još jednom potvrdila kvalitet svog rada i svrstala se među najuspješnije PMU artiste u regiji.

Tokom dosadašnje karijere osvojila je brojne nagrade na međunarodnim prvenstvima, uključujući prva, druga i treća mjesta u disciplinama Shaded Eyeliner i Powder Brows, te ostvarila zapažene rezultate i na svjetskim prvenstvima. Njeni radovi prepoznati su po preciznosti, prirodnom izgledu i visokom estetskom standardu.

Pored takmičarskih uspjeha, Merima je često pozivana kao predavač i demo spiker na međunarodnim kongresima, gdje pred kolegama iz cijelog svijeta prezentuje vlastitu tehniku rada i dijeli iskustva stečena kroz dugogodišnju praksu. Posebno je prepoznatljiva po svojoj tehnici sjenčanog eyelinera, koja je postala sinonim za eleganciju, preciznost i dugotrajne rezultate.

Svojim radom predstavlja ne samo svoj grad Cazin, već i Bosnu i Hercegovinu na najvećim regionalnim i svjetskim PMU događajima, dok njene pobjede i uspjesi služe kao inspiracija mnogim mladim umjetnicima koji žele graditi karijeru u ovoj industriji.

Posljednja osvojena titula predstavlja još jednu potvrdu da se predan rad, disciplina i neprestano ulaganje u znanje uvijek prepoznaju i nagrađuju.

Nastavi čitati

Cazin

Zlatne osamdesete zlatnog grada: Sjećanje Radovana Jazića na Cazin, šume kestenova i Ismeta Debelog

Published

on

Zlatne osamdesete zlatnog grada: Sjećanje Radovana Jazića na Cazin, šume kestenova i Ismeta Debelog
ispvjest Radovan Jazić
U mom životu i sjećanjima postoji jedno posebno mjesto. Ovo je nastavak moje ispovijesti o Cazinu – gradu koji je s godinama postao i ostao moja vječita ljubav. Cazin je još sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka bio izuzetno razvijena, napredna i organizovana opština. Moje radne obaveze u oblasti elektroprenosa često su me vodile u ovaj prelijepi kraj. Prolazeći kroz guste šume u okolini Cazina tokom redovnih pregleda dalekovoda, uvijek bih iznova ostajao očaran predivnim pejzažima prepunim pitomog kestena.
Zlatno doba cazinskog procvata
Osamdesete godine prošlog vijeka bile su istinsko zlatno doba za Cazin. Radon na svakom koraku osjećao se nevjerovatan ekonomski zamah i optimizam. Cazin je tih godina izrastao u moderan, urban i ekonomski snažan centar Bosanske Krajine. Privreda je cvjetala, otvarala su se nova radna mjesta, a grad je dobijao svoje prepoznatljive konture – od modernih stambenih zgrada, uređenih ulica, pa do bogatog društvenog i kulturnog života koji je okupljao ljude svih generacija.
Standard života bio je visok, a Cazinjani su s ponosom isticali napredak svog kraja. Bilo je to vrijeme kada se rad cijenio, a zajednički uspjeh slavio. Grad je obilovao nekom posebnom energijom, dinamikom i gostoprimstvom koje je fasciniralo svakog putnika namjernika, pa tako i nas koji smo u njega dolazili poslom.
Grad koji je čuvao državnu imovinu
Ono što je tada fasciniralo sve nas terenske radnike i stručnjake bila je nevjerovatna građanska svijest i odgovornost lokalnog stanovništva. Cazinska trasa dalekovoda uvijek je bila besprijekorno čista i očuvana. Na njoj nikada, apsolutno nikada, ništa nije falilo. Niti jedan jedini vijak, niti jedna pozicija, niti jedan razbijeni članak izolatora – oštećenja na užadima uopšte nije bilo.
Bio je to jasan dokaz da su Cazin i njegova okolina duboko poštovali i čuvali zajedničku imovinu. To je bila prava rijetkost u odnosu na neka druga mjesta tog vremena, gdje se kralo sve i svašta što se moglo skinuti i unovčiti. Cazin je i u tehnološkom smislu bio ispred svog vremena, pa sam upravo u cazinskim selima tih godina po prvi put u životu vidio modernije prskanje kukuruza protiv korova pomoću traktorske cisterne.
Ismet „Debeli“ – Čovjek kojeg su poštovali više od direktora
Ipak, Cazin je u mom srcu najdublje ostao prepoznatljiv po jednom čovjeku. Bio je to Ismet, svima u kraju poznatiji kao „Debeli“ – šef i poslovođa dvije trafostanice 110 kV. Pod njegovom komandom bilo je deset ukopničara koji su radili na ovim objektima. Ismet je bio ljudska gromada, čovjek kojeg su radnici i mještani poštovali više od bilo kojeg direktora. Čovjek takvog srca i takve topline se jednostavno više ne rađa.
Svakih petnaest dana, a nekad i malo rjeđe, Ismet bi službeno dolazio u pogon “Elektroprenosa Bosne i Hercegovine” u Banjaluku. Čim bi neko u krugu preduzeća glasno povikao: „Stigao Ismet Debeli!“, među radnicima bi istog trenutka zavladalo opšte veselje. Znali smo da nam stiže čovjek neopisive dobrote i pozitivne energije. Popio bi kafu s nama, porazgovarao, napunio automobil potrebnim materijalom iz magacina i krenuo natrag za svoj Cazin. Bio je krupnije građe i, nažalost, već tada je imao teški oblik šećerne bolesti.
Domaćin za sva vremena
Kada bismo mi iz Banjaluke dolazili poslom u Cazin, nakon napornog pregleda dalekovoda, Ismet i njegovi radnici bi nas dočekivali kao najrođenije. Odmah bi nas sve vodio na jagnjetinu, ne dozvoljavajući da nam bilo šta zafali. Bio je istinska duša od čovjeka, neponovljiv i nezaboravan domaćin.
Nažalost, opaka bolest i šećer su ga prerano koštali života. Vjerujem da su Ismeta poznavali svi u Cazinu i okolini. Siguran sam da ga i danas, sa velikim poštovanjem, pamti cijela Bosanska Krajina kao čovjeka za sva vremena. Cazin, njegove predivne šume kestenova i neponovljivi ljudi poput Ismeta ostaju zauvijek urezani u moje najljepše uspomene.

Nastavi čitati

Najčitanije