Connect with us

BiH

Devetočlana porodica Silajdžić – Sabina, Denis i 7 sinova: Djeci treba sloboda, ljubav i milost! (VIDEO)

Published

on

Pogledajte gostovanje uspješne porodice Silajdžić. Majka Sabina – prof. dr. ekonomskih nauka, otac Denis – bankarski stručnjak i trostruki magistar, te njihovi sinovi: David, Ismail, Jakub, Mikail, Jošua, Jusuf i Jahja.

Sabina i Denis Silajdžć: Primarna zadaća roditelja je da dijete bude sretno!

 Sabina i Denis Silajdžć: Djeci ne treba dati sve, bezuslovno! Mora im se pokloniti ljubav, milost i sloboda! Djecu preoblikuje ljubav, a ne kazna, sankcija i prijetnja!

Pogledajte gostovanje devetočlane porodice u FACE Specijalu i saznajte odgovore na pitanja:

Ko je odgovoran za popast obrazovnog sistema?

Ko je odgovoran za pokušaj ubistva nastavnika u Lukavcu?

Ko je kriv za tragedije koje pogađaju Balkan?

Kada su škole prestale biti odgojne institucije?

Kako napraviti reformu obrazovnog sistema?

Kako razgovarati i voljeti svoju djecu!

 

Sabina: Ne bih se usudila dati odgovor na pitanje ko je zakazao. Moramo se više posvetiti porodici, ulozi majke i oca. Moramo se posvetiti i instituciji koja se zove škola.  Pretvorili smo se u društvo u kojem preovladavaju oblici nemorala i beskrupuloznosti. Neuki ljudi se postavljaju da upravljaju institucijama! Škola gubi ključnu ulogu da bude odgojna institucija. Roditelji iz najbolje namjere prihvataju sistem u kojem se djeci nameće kalup obrazovanja. Roditelji su u strahu za budućnost svoje djece! Škole treba reformirati!

 

Denis: Porodica ima veliku ulogu! Djeca indirektno uče od roditelja, upijaju od nas vrijednosti! Mi se trudimo da na našu djecu prenosimo duhovne vrijednosti! Mediji decenijama plasiraju antivrijednosti. U moje vrijeme su bili dostupni noževi, a ne pištolji. Mi smo sada na steroidima! To je i kulturološko pitanje, također! Djeci se treba približiti na odgojan i obrazovan način!

 

Sabina: Mi živimo fenomen kulturološkog porobljavanja! Djeca se oblikuju u društvu u kojem žive i nisu izolovana od materijalističke paradigme društva! Roditelji trebaju to prepoznati i ne možemo se oglušiti na činjenicu da su djeca bombardovana sistemskim paradigmama o idealnom liku! Sa djecom treba razgovarati, ali razgovor treba biti spontan! Mi djecu odgajamo stalno, mi smo model i primjer našoj djeci! Moramo ostaviti prostor da nam se djeca uvijek mogu povjeriti! Djecu preoblikuje ljubav, a ne kazna, sankcija ili prijetnja!

 

Denis: Djeci ne treba dati sve što žele, ali im treba dati slobodu da pokušaju, da padnu i da ustanu! Ne možete kažnjavati djecu i očekivati da ona budu iskrena prema vama. Društvene vrijednosti su dominantan odgojni faktor, veći nego roditelji!

 

Sabina: Moramo imati društvenu katarzu! Djecu smo počeli doživljavati kao savršen projekat a mjerilo uspjeha je njihova društvena realizacija!

 

Denis: Svako od naše sedmoro djece je drugačije! Isti odgoj, isto drušvo, isti otac i majka, ali različiti karakteri. Oni imaju iste vrijednosti ali različit temperament. Djeca nisu tabula raza, nisu prazna tabla da roditelji ispisuju njihov život!

 

Sabina: Obrazovni sistem se sporo mijenja i na Zapadu! Sistem kalupa se briše gumicom, poštuju se razlike! Moramo graditi društvo koje je fokusirano na svakog čovjeka! Moramo rasteretiti djecu do 11 ili 12 godina, pustiti ih da se razvijaju, otkriju sebe! Sistem kalupa vodi tome da se djeca koja su na marginama osjećaju lošije, a urušava im se i samopouzdanje koje je presudno za dalji razvoj! Primarna zadaća roditelja je da dijete bude sretno! Ne želim da moja djeca imaju 5 iz moje okoline osim ako nisu svojevoljno zapamtili da su sposobni odgovoriti na te testove!

 

Denis: Djeca uče jedna od drugih! Kad uče od mene, imaju otklon, iako sam stariji i pametniji! Djeca od nas indirektno kupe vrijednosti! Kada vidi kako se ponašam prema njihovoj mami, to je važnije od onoga što mu govorim kako bi se trebao ponašati!

 

Sabina: Djecu treba pustiti da budu što jesu! Ako sam ja kao majka nervozna, ne mou od djece očekivati blaženost! Ako želimo djeci dobro, moramo raditi na sebi kao roditelji!

 

Denis: Ne bježe ljudi od formiranja porodice samo kod nas! Teško je u urbanom okruženju imati više djece, ograničeni smo prostorom, načinom zarađivanja, prijevoznim sredstvima… Knjiga koju sam napisao zove se “Šejtan s kravatom”, to najbolje simbolizira ambijent u kojem je napisana! Možda je ta priča i bila u meni, a dsa nisam bio svjestan, jer sam je napisao za dva mjeseca. Kad sam izašao iz bankarskog sistema, počeo sam da pišem knjigu!

 

Sabina: Naša zadaća je da se borimo protiv ovakvog sistema! Djeci smo onemogućili druženje! Trebamo se lišiti straha, stereotipa, predrasuda… Radimo na sebi da bismo bili dobri roditelji!

 

Denis: Mladi neka ne stavljaju cilj ispred načina kako dolaze do tog cilja! Nikad ne trebaju lagati, ni druge ni sebe.

Promocija Denisove knjiga – “Šejtan s kravatom”, bit će održana u subotu 17.6. u Zemaljskom muzeju, sa početkom od 18:00 sati.

BiH

Udruženje Pomozi.ba pokrenulo apel za liječenje Milana koji drugi put vodi borbu s leukemijom

Published

on

By

Udruženje Pomozi.ba pokrenulo je apel za liječenje Milana Madžgalja koji ima 36 godina. Prije 20 je obolio od leukemije. Prvi put.

Za njega je u funkciju stavljen humanitarni broj 17047, pozivom se doniraju 2 KM, a broj je jedinstven za sve telekom operatere u BiH.

 

On je 2008. godine nakon transplantacije koštane srži prvi put pobijedio leukemiju i do septembra 2022. godine bio u remisiji. Tada počinje osjećati jake bolove u predjelu desnog koljena. Saznaje da se rak vratio.

 

Ponovo počinje borbu s okrutnom bolešću koja mu je uzela veliki dio mladosti. Prvo se liječio u Francuskoj, gdje je bio na službenoj dužnosti i saznao da je došlo do recidiva bolesti.

 

Kada je iscrpio sva finansijska sredstva, sa liječenjem nastavlja u Srbiji i BiH gdje mu je saopćeno da ne postoje uslovi za nastavak liječenja koje podrazumijeva primjenu savremenih oblika terapije. Obraćao se i Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske od kojeg je dobio odbijenicu s obrazloženjem da Fond ne finansira liječenje imunoterapijom. Njemu je za liječenje potrebno oko 113.000 eura.

Osim poziva na broj 17047 donacije za Milana su moguće i putem web platforme www.pomoziba.org ili žiro računa Udruženja Pomozi.ba.

Računi za uplate

PayPal:
paypal1@pomozi.ba
(Milan Madžgalj)

 

Za uplate iz BiH:

UniCredit Bank
338-730-22202506-52

Intesa Sanpaolo Banka BiH
154-180-20085330-48

Raiffeisen Bank
161-000-02481200-94

Bosna Bank International d.d
141-306-53201196-79

NLB Banka d.d
132-260-20223371-17

ZiraatBank BH dd Sarajevo
186-121-03108095-46

Asa banka d.d. Sarajevo
134-105-11300001-66

Sparkasse Bank BiH
199-496-00059682-82
Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, Dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo
Svrha: Milan Madžgalj

Za uplate iz inostranstva:

Bank name: Intesa Sanpaolo Banka BiH
SWIFT CODE: UPBKBA22
IBAN: BA39 1541802008533048
Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, Dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo
Svrha: Milan Madžgalj

Za uplate na račun Pomozi.ba u Austriji:

ERSTE BANK
IBAN: AT64 2011182266475400

BIC: GIBAATWWXXX
Wien, Oestereich
Name: hilfhelfen-pomozi.ba
Verwendungszweck: Milan Madžgalj

Za uplate iz Turske:

VAKIF KATILIM BANKASI A.S.
IBAN:TR91 0021 0000 0006 3546 7000 01
İstanbul, Türkiye
Derneğin Adı: Bosna Hersek Yardımlaşma Derneği
Açıklama: Milan Madžgalj

Za uplate iz Holandije i Zapadne Evrope:

ING
SWIFT: INGBNL2A
BAN: NL63INGB0675431905
St. Pomozi.ba (Help Bosnie) NL
Het doel van de betaling: Milan Madžgalj

Nastavi čitati

BiH

Kafa u BiH ponovo poskupljuje, uskoro stižu nove cijene

Published

on

By

Zbog rasta cijene sirove kafe na svjetskim berzama i u BiH se očekuju nove, veće cijene omiljenog napitka među stanovnicima, ističu naši sagovornici i dodaju da su i sadašnje cijene kafe na vrhuncu koji građani mogu da podnesu.

Naime, kako je za “Nezavisne novine” rekao Momčilo Banjac, direktor pržionice kafe “Minea” iz Gradiške, cijene sirove kafe na berzi u proteklom periodu išle su gore i pred njima je turbulentno vrijeme.

– Teško je dati neku prognozu šta će se dešavati u narednom periodu, ali sigurno je da će do rasta cijene doći – kazao je Banjac i dodao da će se to odraziti na sve vrste kafe.

– Sve sorte kafe jako su poskupjele, tako da je neupitno da će cijene biti veće, a to će se poskupljenje odraziti i na espreso, ali i na ostale vrste kafe – kazao je Banjac i istakao da će minimalno 10 posto doći do rasta cijene.

Istakao je da je teško predvidjeti tačne cijene u budućnosti, ali kako kaže, ono što je sigurno, jeste da se cijene neće vratiti na one od prije nekoliko godina. Dodao je da je najtraženija domaća kafa, nakon toga espreso, ali i instant brze kafe.

Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, kazao je da su ugostitelji očekivali da dođe do stabilizacije cijene kafe, ali da berze govore drugačije.

– Sada će vjerovatno doći do malih korekcija cijena i u ugostiteljskim objektima – kazao je Kurtinović i naglasio da su sadašnje cijene kafe na vrhuncu koji građani mogu da podnesu.

– Generalno, mi možemo da stavimo cijene koliko želimo, ali onda se postavlja pitanje kome stavljamo te cijene, da li ćemo imati gostiju – kazao je Kurtinović i dodao da se cijene kafe u Banjaluci kreću između 2,30 i četiri marke.

Kako je rekao, ukoliko se desi dodatni rast, građani će sigurno piti manje kafe. Dragan Grbić, glavni pržioničar u “Caffemiu”, ističe da kod njih neće biti poskupljenja, jer kako kaže, žele da zadrže kupce.

– Jedino ako cijene nastave abnormalno da rastu, moraćemo da pratimo taj trend, ali da to poskupljenje bude minimalno – kazao je Grbić.

Istakao je da cijena robuste kafe raste, jer kako kaže, nema je u velikim količinama, dok je velika potražnja za ovom vrstom kafe.

– Cijene arabike takođe rastu, ali ne toliko drastično, tako da ćemo cijenom arabike uspjeti da pokrijemo ova povećanja da ne bismo morali  povećati cijenu naše kafe, jer ipak želimo da budemo konkurentni cijenom na tržištu – kazao je Grbić.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), BiH je tokom prva tri mjeseca ove godine uvezla nešto više od 4,8 miliona kilograma kafe u vrijednosti većoj od 35,9 miliona maraka, a najviše kafe je stiglo iz Brazila, i to u količini od 2,7 miliona kilograma.

– Vrijednost kafe koja je uvezena iz Brazila bila je nešto viša od 18 miliona maraka – naveli su iz UIO BiH.

Dodaju da je u istom periodu prošle godine u BiH  stiglo 4,6 miliona kilograma kafe, vrijedne nešto više od 32,5 miliona KM.

– Tokom prva tri mjeseca ove godine BiH je izvezla 36.171 kilogram kafe u vrijednosti od 445.443 KM – rekli su iz UIO BiH i dodali da su lani u istom periodu izvezena 10.954 kilograma kafe u vrijednosti od 147.321 KM.

Nastavi čitati

BiH

“Opraštamo se slomljenog srca” – U 18. godini života preminuo Emin Mulić

Published

on

By

Emin Mulić preminuo je u četvrtak u 18. godini života, a ova vijest potresla je brojne građane Sarajeva, ali i šire.

Emin je, inače, bio učenik Prve bošnjačke gimnazije u Sarajevu. Iz njegove škole povodom ove tragedije oglasili su se na društvenim mrežama.

– Duboko ožalošćeni i slomljena srca opraštamo se od našeg učenika, školskog druga i velikog prijatelja Emina. Sjećat ćemo ga se po neizmjernoj blagosti, dobroti, vedrini i požrtvovanosti.

Prevoz na dženazu je obezbijeđen. Autobus će krenuti u 12:30 sa Baščaršije uz usputna stajanja na Pofalićima, Otoci i Stupu, kazali su iz Prve bošnjačke gimnazije.

Dženaza će se klanjati danas u 14 sati na Gradskom groblju Vlakovo, dok će u isto vrijeme u Sarač Ismailovoj džamiji biti proučen tevhid.

Nastavi čitati

Najčitanije