Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Jedanaestominutna utrka za hranu: Kako su tačke za pomoć u Gazi postale ‘zamke smrti’

Published

prije 11 mjeseci

on

Stotine ljudi su poginule pokušavajući doći do hrane otkako je u maju distribuciju preuzela Gaza Humanitarian Foundation, ali Palestinci koji se suočavaju s ekstremnom glađu nemaju izbora osim da rizikuju.

Raed Jamal šalje poruku ubrzo nakon što se vratio praznih ruku iz centra za podjelu pomoći, u svoj šator u kampu za raseljene osobe al-Mawasi na jugozapadu Gaze.

Vraća se praznih ruku

“Tenkovi su došli i počeli pucati. Trojica dječaka pored mene su poginula. Nisam ništa dobio, samo dvije prazne kutije”, rekao je 36-godišnji Jamal, otac četvero djece, prenosi The Guardian.

Njegovo putovanje podrazumijevalo je dug hod do i od nekadašnjeg stambenog naselja koje su izraelske snage sravnile sa zemljom i pretvorile u jedan od četiri militarizirana centra za podjelu pomoći koje vodi Gaza Humanitarian Foundation (GHF), organizacija sa sjedištem u Delawareu, SAD

GHF-ovi centri – Tal al-Sultan, Saudijski kvart, Khan Younis i Wadi Gaza – nalaze se u zonama evakuacije, što znači da civili koji traže hranu moraju ulaziti u područja iz kojih im je ranije naređeno da odu. Prema Facebook stranici GHF-a, lokacije ostaju otvorene svega nekoliko minuta – u junu je prosjek za Saudijski centar bio 11 minuta. Zbog ovih okolnosti mnoge nevladine organizacije tvrde da je sistem opasno postavljen. Šef UNRWA-e, Philippe Lazzarini, izjavio je da je „takav mehanizam zamka smrti koja odnosi više života nego što ih spašava.“

Sistem favorizira najsnažnije, pa su uglavnom muškarci ti koji putuju ovim rutama. Zatim čekaju, često satima, da se centar otvori. Kad se otvori, slijedi trka u centar zone i borba za kutiju pomoći.

Na svakom koraku, ljudi koji traže pomoć prolaze pored izraelskih tenkova i vojnika, dok iznad njih lete dronovi. U drugom videu koji je Jamal podijelio, vidi se kako se saginje dok meci lete iznad njegove glave.

“Očistili smo srca od straha. Moram donijeti hranu svojoj djeci da ne umru od gladi”, naveo je Jamal o svojim gotovo svakodnevnim odlascima.

Svakodnevne smrti

GHF, novoosnovana organizacija bez iskustva u distribuciji pomoći u složenim ratnim zonama, zaposlila je američke plaćenike na ovim lokacijama, koje su otvorene u maju. Oni su zamijenili 400 nemilitariziranih centara koje je ranije vodio UN, a koje je Izrael zatvorio tvrdeći da Hamas preusmjerava pomoć – iako nikakav dokaz za to nije predstavljen.

Od maja, više od 1.000 ljudi je poginulo pokušavajući doći do hrane kroz ove centre i druge humanitarne konvoje, prema podacima UN-a.

Vremena otvaranja centara obično se objavljuju putem Facebook objava, a nedavno i putem Telegram kanala. U prvim sedmicama otvoren je i WhatsApp kanal. Ljudi se upozoravaju da ne prilaze centrima dok se službeno ne otvore.

Prema podacima, za centar koji je Jamal posjetio, vrijeme između objave i otvaranja se u junu znatno skratilo.

Mahmoud Alareer, 27-godišnjak koji živi u šatoru u zapadnom dijelu Gaza Cityja, kaže da su obavijesti o vremenu otvaranja za centar Wadi Gaza postale beskorisne zbog udaljenosti. Umjesto toga, putuje do ruba zone usred noći, kockajući se da će se otvoriti u 2 ujutro – što se do sada uvijek desilo.

Militarizirani koridor i tama

Prvo se popne na zadnji dio kamiona za dugo putovanje iz Gaze prema jugu, kroz militarizirani koridor Netzarim. Zatim čeka u tami dok mu izraelske snage ne dozvole ulazak.

“Dođeš tamo i polako, polako se krećeš naprijed. Uvijek znaš da možeš biti ti taj koji će biti upucan – ili neko pored tebe”, kazao je on.

Kaže da uvijek nastaje haos kada se tačka za pomoć otvori, jer ljudi trče prema paketima koji su ostavljeni na sredini zone za distribuciju. Ljudi se sapliću o rupe i kablove.

GHF se suočava s oštrom kritikom humanitarnih organizacija zbog opasnosti koje prijete Palestincima na samim lokacijama i putevima koji do njih vode. Početkom jula, više od 170 NVO-a zatražilo je gašenje GHF-a, optužujući ga za kršenje humanitarnih principa i pozvalo na obnavljanje nemilitarizirane pomoći u Gazi.

Koordinator hitnih intervencija Ljekara bez granica (MSF), Aitor Zabalgogeazkoa, kaže da su distribucije pomoći noću posebno opasne jer su mnoge ceste u južnoj Gazi uništene bombardovanjem, pa je teško držati se ruta koje je odredio GHF.

Zabalgogeazkoa je oštar prema GHF-ovom sistemu:

“Ovo nije humanitarna pomoć. Imamo osjećaj da je sistem napravljen da naškodi onima koji traže pomoć.“

GHF i izraelska vojska (IDF) su kontaktirani za komentar. GHF je ranije tvrdio da su UN-ovi podaci o smrtnim slučajevima “lažni i obmanjujući“. Organizacija brani svoje operacije, optužujući kritičare za vođenje „borbe za teritorij“ oko humanitarne pomoći. Kažu da nisu odgovorni za smrtne slučajeve izvan njihovih lokacija.

Izraelska vojska je ranije priznala da ispaljuje metke upozorenja prema Palestincima za koje tvrde da im se približavaju na sumnjiv način. Također su osporili neke od podataka o poginulima koje je objavila palestinska strana.

GHF vodi samo četiri centra za pomoć za 2 miliona ljudi, u teritoriji u kojoj je ekstremna glad sveprisutna, a stručnjaci za prehrambenu sigurnost upozoravaju na nadolazeću glad. Prema podacima Ministarstva zdravstva Gaze, 33 osobe su umrle od gladi i pothranjenosti od nedjelje.

Prema podacima Svjetskog programa za hranu (WFP), skoro trećina stanovništva Gaze provodi više dana bez hrane, a 470.000 ljudi bi moglo do septembra dosegnuti najteži nivo gladi, piše The Guardian.

Povezane teme:
Nastavi čitati

Sport

Japanski navijači ponovno oduševili svijet: Nakon spektakularnog remija ostali čistiti tribine

Published

prije 4 sata

on

16. Juna 2026.

By

Japanski navijači još su jednom pokazali zašto uživaju poštovanje ljubitelja nogometa diljem svijeta. Nakon uzbudljivog remija Japana i Nizozemske (2:2), nisu se pridružili slavlju na ulicama niti odmah napustili stadion, već su ostali na tribinama kako bi počistili smeće koje je ostalo nakon utakmice.

Dramatičan bod na otvaranju

U susretu skupine F gledatelji su mogli uživati u pravoj nogometnoj drami. Nizozemska je povela pogotkom Virgila van Dijka, no Japan se brzo vratio preko Keita Nakamure. Novo vodstvo Nizozemcima donio je Crysencio Summerville, krilni napadač West Hama, ali Japan ni tada nije odustao.

Kada se činilo da će Nizozemci odnijeti sva tri boda, Daichi Kamada zabio je u samoj završnici susreta i postavio konačnih 2:2, izazvavši oduševljenje među japanskim navijačima.

Slavlje na poseban način

Iako su imali razloga za veliko slavlje nakon osvojenog boda, japanski navijači ostali su vjerni tradiciji po kojoj su postali poznati širom svijeta. Nekoliko minuta nakon posljednjeg sučevog zvižduka izvadili su vreće za smeće koje su donijeli sa sobom i krenuli čistiti tribine.

Prolazeći kroz redove sjedala, skupljali su otpatke i ostavljali stadion urednijim nego što su ga zatekli. Njihova gesta ponovno je izazvala divljenje prisutnih navijača i organizatora.

 

Tradicija koja traje godinama

Čišćenje tribina nakon utakmica već je godinama zaštitni znak japanskih navijača. Svjetsku pozornost privukli su tijekom Svjetskog prvenstva 2018. u Rusiji, a istu praksu nastavili su i četiri godine kasnije na Mundijalu u Kataru.

Bez obzira na rezultat utakmice, japanski navijači redovito pokazuju da sportska kultura i poštovanje prema domaćinima mogu biti jednako važni kao i događanja na terenu.

Pohvale sa svih strana

Snimke njihove akcije ubrzo su preplavile društvene mreže, gdje su brojni korisnici izrazili oduševljenje.

„Najbolji navijači na svijetu. Presretan sam što su u mom rodnom gradu“, napisao je jedan korisnik, dok su mnogi drugi istaknuli kako bi ovakav primjer trebali slijediti navijači širom svijeta.

Japanci su tako još jednom pokazali da se veličina navijača ne mjeri samo podrškom s tribina, već i ponašanjem nakon završetka utakmice.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Svaka količina alkohola je otrovna

Published

prije 23 sata

on

15. Juna 2026.

By

SVAKA KOLIČINA ALKOHOLA JE OTROVNA.
Znam da ovo mnogima neće da se dopadne, ali hajde da budemo pošteni prema sebi.
Alkohol može da bude društvena stvar.
Može da bude deo tradicije.
Može da bude kulinarski užitak.
Ali sa zdravstvenog aspekta, alkohol je toksin.
Kako to znamo?
Zato što kada popijete alkohol, vaša jetra bukvalno prekida većinu svojih redovnih aktivnosti i daje prioritet njegovoj razgradnji.
Zašto?
Zato što telo alkohol ne prepoznaje kao hranljivu materiju koju želi da sačuva, već kao supstancu koju želi što pre da neutrališe i izbaci.
Dok razgrađuje alkohol, jetra privremeno manje pažnje posvećuje mnogim drugim poslovima za koje je zadužena:
* regulaciji šećera u krvi
* metabolizmu masti
* proizvodnji važnih proteina
* obradi hormona
* skladištenju vitamina i minerala
* detoksikaciji drugih štetnih supstanci
Prvi produkt razgradnje alkohola je acetaldehid.
I upravo je acetaldehid još toksičniji od samog alkohola.
Tek nakon toga organizam ga pretvara u acetat, koji se dalje razgrađuje na ugljen-dioksid i vodu i izbacuje iz tela.
Zato ne postoji količina alkohola koja poboljšava zdravlje.
Postoje samo količine koje prave manje ili veće probleme.
Ako vam je cilj dugovečnost, više energije, bolji san, manje visceralne masti, bolja krvna slika i bolje zdravlje, alkohol vam ne pomaže.
Vaše telo zna kako da se regeneriše.
Često je dovoljno samo da prestanemo da mu smetamo
MILAN JOVANOVIĆ
Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Žrtve kockanja-idustrija koja živi od tuđeg očaja

Published

prije 2 dana

on

14. Juna 2026.

By

Bila je nešto kratko sa njim.
Mesec–dva, još u srednjoj školi.
Ostao joj je u najboljem sećanju.
Sportista, drug, lojalan.
Onda, nakon deceniju–dve,
samo je čula da se ubio.
Kocka.
Komšija iz sela, gde povremeno dolazim.
Uvek nasmejan, ljubazan.
Jedini čovek kome sam tamo ušao u kuću, igrao se sa njegovom decom.
Videh jednog dana umrlica. Pitao sam šta je — kocka.
A sve je počelo sa tiketom od 200 dinara u kladionici.
Sin moje poznanice, uzorno dete.
Nije pio, pušio, ili bar ona nije znala.
Jednog jutra zakucali su kamatari. Morala je da proda stan.
Kada ga je poslednji put videla, samo joj je rekao:
„Mama, sve ću srediti.“
Kocka ga je sredila prva.
Drug iz razreda — uvek zezanje sa njim, optimista.
Posle škole otišao da radi preko, pa se vratio….
Na pauzama se kladio “reda radi”, kako je govorio.
Posle tri godine — kladio se svaki dan.
Posle pet — nije se više kladio, nego molio.
Niko ne zna gde je sada.
Kažu da beži od dugova.
Ili su ga stigli.
Drug od druga.
Igrali smo zajedno basket.
Kada je kockanje ušlo u život, izašao je iz naših života.
Na kraju je prodao stan i auto.
Na kraju mu je ostalo samo ime.
I to je gubio polako.
Isto žrtva kocke, koja nije znala da stane i prestane.
Kockanje je industrija beznađa, gde oni koji organizuju igru
nikada ne smeju da budu na gubitku.
Počinje kao igra, a završava se kao dijagnoza,
gde se prvo gube granice, pa onda prijatelji.
Uvek počinje onim: „Ne brini, znam šta radim.“
A timovi stručnjaka stvorili su atmosferu
u kojoj stalno misliš da dobijaš.
Za svakoga imaju priču — za depresivne, ranjive, asocijalne, ekstroverte. –
Kockar misli da ima sistem.
A sistem ima njega.
Sistem koji u trenutku može da ti oduzme ono što je neko tvoj
stvarao celog života:
stotine hiljade sati rada, štednje, odricanja.
Njih ne zanima ko si, šta si, kako si —
nego da te na legalan način opljačkaju.
Kockar nikada ne propada sam.
Povlači i druge za sobom.
Pre je za kockanje bio potreban izlazak iz kuće — danas samo internet.
Gde se čovek fiksira na sreću, kao da je predodređen,
a ne na znanje i posvećenost.
Gde se zavisnost prodaje kao nada i rad.
U psihijatriji se to zove — deluzija.
Verovanje da možeš da pobediš matematički sistem
koji i kada ti da — daje da bi ti uzeo.
Počinje kao avantura, a završava se kao opsesija.
Kockanje je logička greška, gde samoobmanjivanjem
misliš da kontrolišeš stvari, a stvari kontrolišu tebe.
Zato ne idem u kladionice.
I kad god vidim da nešto finansiraju,
znam da su nekome uzeli da bi delić toga dali.
To nije stvaranje, nije rad,
nije dobro koje nastaje iz ljudskog truda i znanja —
nego legalno otimanje.
Zato se kockarnice ne reklamiraju —
nego bojkotuju.
I nije to stvar izbora, nego sistema,
koji se bazira na prevari,
gde mnogo nevinih i naivnih strada.
Šta je na nama?
Da sve to opravdavamo,
dok gledamo ljudska propadanja oko nas,
gde je u mnogim mestima to jedini hobi i zabava.
Gledanje u džinovski ekran i čekanje.
Je li to jedino što imamo da ponudimo ljudima?
Društvo koje smišlja kako da te opljačka?
Ili društvo
koje gleda kako da te zaštiti
i da svakom čoveku pronađe mesto,
i da učini da se oseti čovekom —
a ne nesretnikom koji smišlja šta još da proda, ili pozajmi,
dok mu taj neko ne zakuca na vrata.
I sve se to predstavlja igrama na sreću,
Igra i sreća,
Ma daj.
Nastavi čitati

Sport

Holivudske zvijezde okupirale tribine: Tom Cruise, Beckham i DiCaprio gledali pobjedu SAD-a na otvaranju Mundijala

Published

prije 3 dana

on

13. Juna 2026.

By

Utakmica između Sjedinjenih Američkih Država i Paragvaja na stadionu SoFi u Los Angelesu nije bila samo nogometni spektakl, već i pravi praznik za ljubitelje filma, muzike i sporta.

Amerikanci su pobjedom od 4:1 protiv Paragvaja na najbolji mogući način otvorili svoj nastup na Svjetskom prvenstvu, a susret je s tribina pratila impresivna lista svjetski poznatih ličnosti.

Posebnu pažnju privukli su holivudska zvijezda Tom Cruise te bračni par David i Victoria Beckham. Njihov dolazak izazvao je veliko interesovanje navijača i medija, a sve se dogodilo samo nekoliko sati nakon što je David Beckham dobio svoju zvijezdu na čuvenoj Holivudskoj stazi slavnih.

Među poznatim gostima bili su i Leonardo DiCaprio, Jamie Foxx, glumac Owen Wilson te kolumbijska glumica Sofia Vergara, što je dodatno potvrdilo status Los Angelesa kao svjetske prijestolnice zabavne industrije.

Prije početka utakmice organizovan je spektakularan muzički program. Katy Perry izvela je pjesmu “Wonder”, a na pozornici joj se pridružio dječak Tius Luka, čiji se glas nalazi i na originalnoj verziji pjesme s njenog albuma “143”.

Publiku su dodatno zagrijali Lisa, Anitta i Rema izvedbom pjesme “Goals”, koja se nalazi na službenom albumu Svjetskog prvenstva, dok su Future i Tyla nastupili s numerom “Game Time”.

Nakon bogatog zabavnog programa uslijedio je nogometni spektakl u kojem su Amerikanci pokazali snagu i kvalitet. Reprezentacija SAD-a slavila je rezultatom 4:1 protiv Paragvaja i tako napravila veliki korak ka plasmanu u narednu fazu takmičenja.

Nakon što su Meksiko i Kanada ranije otvorili svoje nastupe na turniru, Sjedinjene Američke Države su pobjedom pred domaćom publikom upotpunile uspješan početak Svjetskog prvenstva za zemlje domaćine.

 

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Digitalna tehnologija reprogramira mozak djece

Published

prije 6 dana

on

10. Juna 2026.

By

Društvene mreže i tehnologija imaju negativan uticaj na mentalnu i emocionalnu zrelost djece, upozorava neurolog!

Neurolog dr Suzan Grinfild ističe da društvene mreže spriječavaju djecu da nauče da sami razmišljaju, zbog čega mentalno ostaju na nivou trogodišnjaka.

Društvene mreže i video igrice dovode do toga da djeca ne umiju međusobno da razgovaraju niti da misle svojom glavom jer neprestano traže nešto da im odvlači pažnju.

“Mislim da će generacije koje su tome izložene ostati na nivou trogodišnjaka: emocionalno, po pitanju preuzimanja rizika, imaće jako loše socijalne veštine, slab sopstveni identitet i ništa neće moći da im zadrži pažnju”, upozorava ona.

Grinfeld, koja je inače jedan od istraživača na Oksfordu, svoje mišljenje je potkrijepila i studijom iz 2014. godine, koju su proveli psiholozi sa Univerziteta u Virdžiniji i sa Harvarda, koja je pokazala da bi se studenti radije izložili blagom električnom šoku nego da ostanu deset minuta sami bez nečega što bi im odvuklo pažnju.

Ona kaže da je ova studija pokazala da je mladim ljudima potrebna “neprestana stimulacija iz okoline, u svakom trenutku” i to pokazuje da oni više nisu sposobni da budu sami sa svojim mislima.

To može da ima posebno loše efekte na djecu, zbog čega dr Grinfild savjetuje roditeljima da djecu podstaknu na neke aktivnosti – sport ili čitanje, na primjer – kako bi se smanjila izloženost ekranima i stimulisala mašta.

Ekspert za digitalnu detoksikaciju (tužno je što neko time uopšte mora da se bavi!) Tanja Gudin kaže da je potpuno saglasna sa dr Grinfild i ističe kakve su prednosti smanjenog korištenja elektronskih uređaja među djecom.

“Studija provedena na Univerzitetu u Kaliforniji je dokazala da kada su sklonjeni elektronski uređaji iz okruženja djece na sedmicu dana, oni su mogli bolje da razumiju neverbalnu komunikaciju, u odnosu na grupu djece koja je i dalje koristila uređaje”.

Gudin ističe da bi trebalo imati na umu koliko je u životu važna sposobnost razumjevanja neverbalnog jezika – za život uopšte, u školi, na poslu, u vezama, te da bi to možda trebalo da “upali alarm” među roditeljima da ograniče djeci korištenje uređaja.

Grinfildova je inače prije četiri godine izdala knjigu Mind Change u kojoj je tvrdila da digitalna tehnologija reprogramira mozak djece. Tu je napisala da mališani koji prekomerno koriste društvene mreže ili igraju igrice imaju veći rizik oboljevanja od depresije, nedostatka samopouzdanja, a češće i razvijaju narcisoidni poremećaj ličnosti.

Izvor: Mondo

akos.ba

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Iran na rubu vodne katastrofe: Za milione ljudi nestašica vode postaje veća prijetnja od rata

Published

prije 1 sedmica

on

9. Juna 2026.

By

Dok je pažnja svjetske javnosti usmjerena na sukob Irana s Izraelom i Sjedinjenim Američkim Državama, stručnjaci upozoravaju da se ova zemlja suočava s još jednom ozbiljnom krizom – nedostatkom vode. Dugogodišnje suše, prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa i loše upravljanje vodnim sistemima doveli su Iran na rub ekološke katastrofe.

Prema podacima Svjetskog instituta za resurse (WRI), Iran se nalazi među državama s izuzetno visokim nivoom vodnog stresa, trošeći više od 80 posto svojih obnovljivih zaliha vode svake godine. Posljedice su već vidljive širom zemlje, a jedan od najupečatljivijih primjera je jezero Urmia na sjeverozapadu Irana.

Nekada najveće slano jezero na Bliskom istoku prostiralo se na gotovo 6.000 kvadratnih kilometara, dok danas zauzima manje od deset posto svoje nekadašnje površine. Dugotrajne suše, intenzivna poljoprivredna proizvodnja, preusmjeravanje riječnih tokova i nekontrolisano crpljenje podzemnih voda doveli su do dramatičnog povlačenja vode i stvaranja ogromnih slanih ravnica.

Situaciju dodatno pogoršava ratna kriza. Prema dostupnim izvještajima, tokom sukoba oštećeni su pojedini vodovodni sistemi, cjevovodi i postrojenja za preradu vode, što dodatno ugrožava snabdijevanje stanovništva.

Stručnjaci upozoravaju da bi bez hitnih reformi i održivijeg upravljanja vodnim resursima milioni ljudi mogli biti suočeni s ozbiljnim nestašicama vode u narednim godinama. Klimatske promjene, rast temperatura i smanjenje količine padavina dodatno povećavaju rizik od širenja krize.

Za mnoge građane Irana, borba za pristup pitkoj vodi postaje svakodnevni izazov, a sve više analitičara smatra da bi upravo nestašica vode mogla predstavljati najveću prijetnju stabilnosti zemlje u budućnosti.

Nastavi čitati

Najčitanije