Zatvorenici su smješteni u jednokrevetnim sobama od 12 kvadrata, u kojima se nalazi krevet i ormarić za lične stvari, sto i stolica
Zatvorenici u Državnom zatvoru u Vojkovićima kazne služe u prozračnim i čistim sobama, na raspolaganju im je dobro opremljena ambulanta za primarnu zdravstvenu zaštitu, rekreirati se mogu u sportskoj dvorani ili trim kabinetu, mogu i čitati u zatvorskoj biblioteci, kupovati u dobro opskrbljenoj kantini,… Dio zatvorenika radi u vešeraju ili pekari, neki su članovi sekcije za šivenje, krojenje, origami… No, uprkos dobrim zatvorskim uvjetima, neki bi se ipak željeli vratiti u KPZ Zenica.
Navodi su ovo iz izvještaja Nezavisne komisije Parlamenta BiH koja prati u kakvim zatvorskim uvjetima borave osuđenici kojima je kazne izrekao Sud BiH, te poštuju li se njihova ljudska prava. Komisija je boravila krajem prošle godine u posjeti Državnom zatvoru u Vojkovićima, a o izvještaju u kojem je i dio o posjeti zatvoru u Vojkovićima početkom aprila raspravljat će i Predstavnički dom Parlamenta BiH.
Nakon što je u Državnom zatvoru zbog visoke korupcije ovih dana završio i bivši federalni premijer Fadil Novalić, očekivati je da će se sada zastupnici iz SDA, a vjerovatno po nalogu Bakira Izetbegovića boriti da u tom zatvoru budu još bolji uvjeti, kako potpredsjedniku SDA i bivšem federalnom premijeru, bivšem federalnom zastupniku i bivšem vlasniku nekoliko profitabilnih firmi koje je prebacio na članove porodice i koji je navikao na život na visokoj nozi, ne bi ništa falilo.
Što se tiče uvjeta koji su dočekali i Novalića, Komisija je ranije utvrdila da su zatvorenici smješteni u jednokrevetnim sobama od 12 kvadrata, u kojima se nalazi krevet i ormarić za lične stvari, sto i stolica.
“Sve sobe imaju velike prozore, s dovoljno dnevnog svjetla. Svaka soba ima sanitarni čvor, WC i kupatilo. Higijenski uslovi u sobama su dobri. Zavod raspolaže i sobama za intimne posjete, ukopno ih je sedam, u kojima se nalaze bračni krevet, dvosjed, sto i stolice i mini-kuhinja s frižiderom te kupatilo sa sanitarnim čvorom, tušem i lavaboom. Sve je prozračno, čisto i uredno”, navodi se u izvještaju Komisije.
Sprave za vježbanje i računari
Zatvorenicima je, kako je konstatirala parlamentarna Komisija na raspolaganju i sportska dvorana, biblioteka, kantina i mogućnost korištenja računara, piše Raport.
“Imaju mogućnost igranja fudbala, košarke, odbojke. Postoje i stolovi za stoni tenis, kao i strunjače. Također, na raspolaganju im je i trim-kabinet opremljen spravama za vježbanje. Na raspolaganju je i biblioteka s više od 3000 naslova kao i prostorija u kojoj se nalazi l0-ak računara. Imaju i kantinu, koja je solidno opremljena osnovnim životnim namirnicama, te su cijene prehrambenih proizvoda relativno izjednačene s cijenama u prodavnicama izvan Zavoda, s malim odstupanjima”, stoji u izvještaju Komisije.
Faksimil dijela izvještaja Komisije koja je posjetila Državni zatvor
Prema izvještaju Komisije, zatvorenici u Državnom zatvoru u Vojkovićima omogućena je i resocijalizacija i radno-okupaciona terapija. I trenutno najpoznatiji zatvorenik u Vojkovićima, moći će se učlaniti u jednu od sekcija u Zavodu od krojenja do učenja vještina origamija.
“Što se tiče radno-okupacionog tretmana i resocijalizacije zatvorenika, direktor je istakao da je odredeni broj zatvorenika angažiran u kuhinji i pekari te u vešeraju, ali da nema uslova da se radno angažiraju svi zatvorenici koji to žele. Postoje razne sekcije u Zavodu u kojima su angažirani zatvorenici, a to su, šivanje, krojenje, rezbarska sekcija, origami sekcija,… Zavod ima pet radionica. U jednoj je zavodski vešeraj u kojem su zaposleni zatvorenici, a ostale se iznajmljuju različitim proizvodnim firmama zajedno sa zatvorenicima kao radnom snagom”, navodi se u izvještaju parlamentarne Komisije.
Stomatolog, fizioterapeut, apoteka…
U Državnom zatvoru, prema ocjeni Komisije dobro je opremljena i ambulanta.
“Zavod ima i ambulantu za primarnu zdravstvenu zaštitu koja je veoma dobro opremljena od laboratorije, radiologije, ultrazvuka, rtg-a, defibrilatora, oftalmološke ambulante, stomatološke ambulante, fizioterapije, stacionara, sobe za opservaciju, apoteke”, konstatirala je Komisija.
Također, u Zavodu postoji i stomatološka ordinacija sa stalno zaposlenim stomatologom i medicinskom sestrom. Ne nedostaje tehničkog medicinskog osoblja, ali je ukazano na to da je problem stalno zapošljavanje ljekara.
“Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta predviđena su tri ljekara, a trenutno je zaposlen samo jedan. Na četiri-pet konkursa za prijem koje je Zavod raspisivao niko se nije javio. Specijalisti se angažiraju po potrebi i po ugovoru o djelu”, navedeno je u izvještaju.
Zavod ima kontrolnu sobu iz koje se upravlja videonadzorom, ali i sigurnosnim provjerama.
Komisija konstatirala dobre uvjete
“Zavod je pokriven kamerama 24 sata. U hodnicima su postavljene telefonske govornice za zatvorenike i pritvorenike. Zatvorenici imaju mogućnost da zadovoljavaju vjerske potrebe, zašto su im na raspolaganju tri različito opremljene prostorije za potrebe pravoslavnih, katoličkih i islamskih vjernika”, stoji u izvještaju Komisije.
Neki zatvorenici traže povratak u KP Zenica
I dok je problem angažmana policijskih službenika s kojim je Zavod bio suočen na početku rada 2020.godine uglavnom riješen i danas je u toku činovanje oko 150 policijskih službenika u Državnom zatvoru i dalje nedostaje odgajatelja, pa je na 50 zatvorenika raspoređen samo jedan odgajatelj.
Podsjećamo, Državni zatvor u Vojkovićima u koji je uloženo više od 70 miliona KM počeo je raditi u julu 2020. godine, a krajem te godine u zatvor su pristigli i svi osuđenici pred Sudom BiH koji su do tada bili smješteni u drugim zatvorima u BiH. Krajem prošle godine, prema izvještaju Komisije u tom zatvoru je bilo smješteno ukupno 249 lica,od kojih je 46 pritvorenika i 203 zatvorenika.
Za Državni zatvor se s obzirom na u njega uložena sredstva i uvjete govorilo da je u odnosu na druge zatvore u rangu hotela. Ipa, prema detaljima iz izvještaja Komisije ima zatvorenika koji traže da ih se vrati u KPZ Zenica gdje su bili ranije na odsluženju kazne.
Dio izvještaja o razgovoru sa zatvorenicima E.B. I M. J. : Žele se vratiti u KPZ Zenica
Tako je Komisija tokom posjete zatvoru, na njihov zahtjev obavila razgovor s dvojicom zatvorenika, a u izvještaju se navode njihovi inicijali E.B. I M. J.
Pretpostavlja se da je jedna od njih Edib Buljubašić iz Zenice, višestruki ubica koji izdržava kaznu od 54 godine zatvora.
On se Komisiji požalio ne nehuman tretman u Vojkovićima i pisao je nadležnim institucijama da ga vrate u KPZ Zenica.
Slično je u svojoj ispovijesti Komisiji kazao i zatvorenik inicijala M.J.
“Nema većeg rata nego Dodikov korak ka otcjepljenju! To je objava rata! Pozivam Dodika da se okani ćorava posla, da zajedno radimo! Najviše će stradati narod iz RS-a! BiH je ozbiljna, priznata država! Svako ko ne želi da živi u BiH – ne mora! Poručujem i njemu i Nešiću da nema otcjepljenja niti će ga ikada biti! Stradat će svi! Ne mogu da vjerujem da smo zaboravili šta se sve dešavalo u BiH prije trideset godina!”, ističe Zukan Helez.
Hadžifejzović: “Nešić i Dodik su se u Rusiji sastali sa šefom KGB-a, čovjekom koji je u operativnom smislu opasniji od Putina! Kako to nikoga u državi ne zabrinjava?”
Helez: “Nema većeg rata nego Dodikov korak ka otcjepljenju! To je objava rata! Pozivam Dodika da se okani ćorava posla, da zajedno radimo! Najviše će stradati narod iz RS-a! BiH je ozbiljna, priznata država! Svako ko ne želi da živi u BiH – ne mora! Poručujem i njemu i Nešiću da nema otcjepljenja niti će ga ikada biti! Stradat će svi!”
Hadžifejzović: “Dodik kaže: ‘Muslimani, ne putujte kroz RS.’ To je neko upozorenje?”
Helez: “To su neozbiljne dječije izjave! Ja ću sada proći kroz RS, pa ću mu se javiti telefonski. Mediji o njemu dvadeset godina isto pričaju: ‘Otcijepit će se.’ Ko će priznati njegovo otcjepljenje? Nema valutu, nema ništa… kao djeca kad se igraju. To nije ozbiljna priča!”
Hadžifejzović: “Po medijima se vuku informacije da su povratnici ugroženi, da se Srbi naoružavaju…”
Helez: “Mi nemamo zvaničnih podataka od agencija o bilo čijoj ugroženosti! Ja znam šta nam je raditi ukoliko dođe do problema. Ima da štitim granice BiH, što je i napisano u Zakonu o odbrani!”
Pogledajte gostovanje ministra odbrane BiH, Zukana Heleza, u videoprilogu.
Hrvatskoj treba 15 do 20 dana da uveze radnike, a nama godina, žale se poslodavci u BiH
Dok se Bosna i Hercegovina posljednjih godina suočava s deficitom radnika, sve je više građana koji se odlučuju za rad u inostranstvu. Rijeke ljudi ispred stranih ambasada i agencija koji traže dozvole za rad su samo jedan od dokaza koji govore tome u prilog.
A zašto nam odlazi radna snaga? Razloga je, kako kažu iz Vanjskotrgovinske komore BiH, mnogo.
ODSUSTVO PERSPEKTIVE
Osnovni su: mali izbor poslova u struci, niske plate (visoka opterećenja za poslodavce), visoki troškovi života za nivo prosječne plate, visok nivo političke nestabilnosti, gubitak nade u mogućnost promjene sistema, odsustvo perspektive za budućnost djece i neusklađenost obrazovnog sistema sa tržištem rada.
– BiH uglavnom napuštaju ljudi sa deficitarnim zanimanjima u EU kao što su: programeri, ljekari i drugo medicinsko osoblje, visokoobrazovana radna snaga. S istim problemom se susreću i zemlje regiona, tvrde iz Komore.
U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH još nemaju sve podatke za 2023. kada su u pitanju suficitarna i deficitarna zanimanja
Predsjednik UO Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović kaže da veliki broj radnika nedostaje i u industrijskom i ugostiteljskom sektoru.
Tamo gdje su proizvodnja, mašine, teži fizički rad… Niko neće da radi to, jer su u pitanju teški fizički poslovi. Nikome se ne radi, valja se na skelu popeti, miješati beton. E sad, ko radi ove zahtjevne poslove, radije će otići vani, jer je puno bolje plaćen tamo, kompletna građevina je tamo. Naši radnici odoše u sezoni, a i mimo nje prema Hrvatskoj i ostalim evropskim zemljama. U BiH ostaje velika praznina, priča on.
Ta praznina se osjeti u privrednom sektoru. Ako se trend nastavi, poslodavci će, kažu iz VTK-a, ali i Udruženja poslodavaca, morati uvoziti radnike.
– Taj proces je već počeo, tako da na gradilištima u BiH imamo radne snage iz Turske, Kuvajta, Bangladeša, Nepala, Kine i drugih zemalja. Poslodavci su pokrenuli inicijativu kod nadležnih institucija kako bi im olakšali procedure zapošljavanja radne snage iz inostranstva, a najveća je potražnja stranih radnika raznih profila kao što su: voćari, stočari, pekari, tesari, zidari, moleri, vozači u međunarodnom saobraćaju… BiH nedostaju i radnici u proizvodnji i sektoru turizma, a većom liberalizacijom tržišta rada u zemljama zapadne Evrope, kao i svakodnevnim odlaskom radno sposobnog stanovništva iz BiH, ovaj problem bi mogao postati još izraženiji, tako da su i strahovi opravdani, ističu u VTK-u.
Smailbegović smatra da se procedura zapošljavanja stranaca mora olakšati.
– Nažalost, kod nas je to još tabu i zato nije zaživjelo u punom kapacitetu. Imamo malo stranaca koji rade, odnosno oko 4.000 izdatih dozvola. Ove godine su kvote povećane na šest hiljada. Ali, nisu problem ni kvote koliki su problem procedure koje su jezivo kompleksne i spore. Treba vam godina da dovedete jednog radnika. Hrvatska je to odlično riješila, 15 do 20 dana im treba da dovedu radnika i oni danas imaju 170.000 stranih radnika na spisku, ističe Smailbegović.
Svi oni kojih se tiče odlazak radne snage iz BiH su složni u jednom – problem treba riješiti sistemski. Šta to znači?
– Visoke stope nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini, dužina čekanja zaposlenja samo su neki od pokazatelja da obrazovni sistem, odnosno ponuda radne snage ne odgovara zahtjevima potražnje i da je nužno napraviti promjene u tom segmentu. Istovremeno, primanja nisu jedini razlog odlaska, nego sveukupna slika BiH koja nužno treba povoljniji poslovni ambijent, stabilnost i rasterećenje privrede, ističu iz VTK-a.
Poslodavci i VTK slažu se u jednom: Za ljepšu budućnost potrebni su sistemsko prilagođavanje tržištu rada, kvalitetni programi, kvalitet nastavnika i mreža škola uz kvalitetno osiguranje obavljanja nužne prakse, više praktičnog rada i posjete proizvodnim kapacitetima pri obrazovanju učenika i studenata za budući poziv. Smailbegović dodaje da u set rješenja treba da uđe i zapošljavanje studenata, penzionera i osoba sa invaliditetom, piše Oslobodjenje.
IMA KO HOĆE
Osvrće se i na donedavnu floskulu brojnih poslodavaca u BiH: “Ako nećeš ti, ima ko hoće da radi”.
– Prije su poslodavci birali radnike, jer je tržište bilo takvo, puno radne snage, a danas se ta situacija okrenula i neka je. Radnici biraju poslodavce i tome se jednostavno svi moramo prilagoditi, objašnjava Smailbegović.
Iz VTK-a, ipak, daju tračak nade u bolje sutra.
– Nedavna odluka Evropskog vijeća za otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom donosi jednu vrstu ekonomske sigurnosti, daje dobar signal za strane investitore, mogućnost povećanja zaposlenosti i otvara dodatne mogućnosti za nove poslovne prilike, posebno u vanjskotrgovinskoj razmjeni i kreiranju povoljnijeg poslovnog okruženja u našoj zemlji. Stoga bi pregovori sa EU eventualno mogli smanjiti odlazak kvalificirane radne snage, zaključuju u Komori.
Najskuplje automobile visoke klase dobit će Nikšić i Bradara, dok će Mijatović i Kraljević voziti ona kategorisana kao srednja klasa čija je cijena ‘samo’ 120 000 KM.
Vlada FBiH odobrila je Službi za zajedničke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine nabavku službenih putničkih automobila, i to za potrebe budžetskih korisnika u vrijednosti od čak milion i pet stotina sedamdeset hiljada maraka!
Ova odluka Federalne vlade objavljena je u Službenim novinama FBiH iz koje je vidljivo da se automobili nabavljaju za premijera FBiH Nermina Nikšića, Ured predsjednice FBiH Lidije Bradare, te dvojice dopremijera FBiH koji su ujedno ministri razvoja, poduzetništva i obrta, te finansija, Vojina Mijatovića i Tonija Kraljevića, piše Raport.
Vozila po klasama
Vozila koja će biti kupljena u ovoj godini kategorisana su po klasama i to na nižu, srednju i visoku.
Najskuplje automobile visoke klase i to po 150.000 KM dobit će Nikšić i Bradara, dok će Mijatović i Kraljević voziti ona kategorisana kao srednja klasa čija je cijena ‘samo’ 120.000 KM.
Odluka o kupovini službenih automobila objavljena u Službenom listu
Novi automobili kupuju se i za federalna ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, unutrašnjih poslova, pravde, trgovine, raseljenih osoba i izbjeglica i to po cijeni od 90.000 KM po jednom automobilu.
Ministarstvo prostornog uređenja dobit će jedno vozilo od 90.000, a drugo od 45.000 KM.
Kreće procedura
Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno oslobodilačkog rata dobija vozilo vrijednosti 45.000, a kulture i sporta automobil od 50.000 KM, koliko će biti izdvojeno i za vozilo za potrebe Ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta.
Za Poreznu upravu FBiH namijenjena je nabavka vozila vrijednosti 135.000 KM, za Federalno tužilaštvo vozilo vrijedno 90.000 KM, a za Službu za zajedničke poslove organa i tijela Federacije BiH vozilo od 90.000 KM.
Odluka o odobravanju novca za nabavku automobila na snagu stupa sutra, pa će Služba vjerovatno odmah krenuti u proceduru kupovine automobila.
