Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Kushnerova vizija obnove Gaze: Neboderi, savremena luka i turisti na mjestu stradanja Palestinaca

Published

on

Moderni gradovi s elegantnim neboderima, čista obala koja privlači turiste i savremena luka koja zalazi u Sredozemno more. Ovako bi Gaza mogla izgledati prema viziji Jareda Kushnera, zeta američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovog savjetnika za Bliski istok, koju je predstavio na ekonomskom forumu u Davosu u Švicarskoj.

U desetominutnom govoru u četvrtak, Kushner je ustvrdio da bi, uz uslov sigurnosti, bilo moguće brzo obnoviti gradove u Gazi, koji su danas u ruševinama nakon više od dvije godine rata između Izraela i Hamasa.

“Na Bliskom istoku gradove poput ovog grade za tri godine”, rekao je Kushner, koji je pomogao u posredovanju primirja na snazi od oktobra. “Stvari poput ove su vrlo izvodive, ako ih mi učinimo mogućim.”

Takav vremenski okvir u suprotnosti je s očekivanjima Ujedinjenih naroda i Palestinaca, koji rehabilitaciju Gaze vide kao veoma dug proces.

Na teritoriji na kojoj živi oko dva miliona ljudi, nekadašnje stambene zgrade pretvorene su u brda šuta, neeksplodirana ubojita sredstva kriju se ispod ruševina, bolesti se šire zbog zagađene, kanalizacijom onečišćene vode, a gradske ulice izgledaju kao prašnjavi kanjoni.

Ured Ujedinjenih naroda (UN) za projektne usluge procjenjuje da u Gazi ima više od 60 miliona tona ruševina, dovoljno da napuni gotovo 3.000 kontejnerskih brodova. Za samo uklanjanje šuta biće potrebno više od sedam godina, navode, nakon čega slijedi dodatno vrijeme za razminiranje.

Kushner je govorio dok su se Trump i niz svjetskih lidera okupili kako bi ratificirali povelju Odbora za mir, tijela koje će nadzirati proces primirja i obnove.

U nastavku su ključne tačke iz prezentacije, ali i pitanja koja ona otvara:

Kushner je naglasio da njegov plan obnove može funkcionirati samo ako Gaza ima “sigurnost” uz veliko “ako”.

I dalje je neizvjesno hoće li se Hamas razoružati, a izraelske trupe gotovo svakodnevno otvaraju vatru na Palestince u Gazi.

Zvaničnici Hamasa kažu da imaju pravo pružati otpor izraelskoj okupaciji, ali su poručili da bi razmotrili “zamrzavanje” svog oružja kao dio procesa postizanja palestinske državnosti.

Otako je najnovije primirje stupilo na snagu 10. oktobra, izraelske snage su ubile najmanje 470 Palestinaca u Gazi, uključujući djecu i žene, prema podacima Ministarstva zdravstva u toj enklavi. Izrael tvrdi da je otvarao vatru kao odgovor na kršenja primirja, ali među poginulima su desetine civila.

Suočen s ovim izazovima, Odbor za mir radi s Izraelom na “deeskalaciji”, rekao je Kushner, i usmjerava pažnju na demilitarizaciju Hamasa – proces kojim bi upravljao palestinski odbor za Gazu uz podršku SAD-a.

Nimalo nije izvjesno da će se Hamas povinovati tom odboru, poznatom pod akronimom NCAG, koji je zamišljen tako da na kraju preda kontrolu nad Gazom reformisanoj Palestinskoj upravi. Hamas kaže da će raspustiti vladu kako bi napravio prostor, ali je nejasno šta će biti s njegovim snagama i oružjem. Hamas je preuzeo kontrolu nad Gazom 2007. godine od Palestinske uprave.

Dodatni faktor koji bi mogao zakomplicirati razoružanje jeste postojanje konkurentskih oružanih grupa u Gazi, za koje je Kushnerova prezentacija navela da će biti ili raspuštene ili “integrirane u NCAG”. Tokom rata, Izrael je podržavao oružane grupe i bande Palestinaca u Gazi, što je pravdao naporima da se suprotstavi Hamasu.

Bez sigurnosti, rekao je Kushner, neće biti načina da se privuku investitori u Gazu niti da se potakne otvaranje radnih mjesta. Najnovija zajednička procjena UN-a, Evropske unije i Svjetske banke je da će obnova Gaze koštati 70 milijardi dolara.

Prema jednom od Kushnerovih prezentacijskih slajdova, rekonstrukcija ne bi ni počela u područjima koja nisu u potpunosti razoružana.

Predstavljajući svoj plan obnove Gaze, Kushner nije objasnio kako će se provoditi deminiranje niti gdje će stanovnici Gaze živjeti dok se njihova naselja budu obnavljala. Trenutno većina porodica boravi na potezu zemlje koji obuhvata dijelove grada Gaze i većinu obale.

U Kushnerovoj viziji buduće Gaze, planiraju se nove ceste i novi aerodrom jer je stari Izrael uništio prije više od 20 godina. Zatim nova luka i pojas duž obale namijenjen “turizmu” na kojem danas živi većina Palestinaca. Plan predviđa osam “stambenih zona” isprepletenih parkovima, poljoprivrednim zemljištem i sportskim objektima.

Kushner je posebno istaknuo i zone za “naprednu proizvodnju”, “podatkovne centre” i “industrijski kompleks”, iako nije jasno koje bi industrije te zone podržavale.

Prema njegovim riječima, radovi bi se prvo fokusirali na izgradnju “radničkog stanovanja” u Rafahu, gradu na jugu koji je tokom rata razoren i koji je trenutno pod kontrolom izraelskih trupa. Dodao je da uklanjanje ruševina i rušenja objekata tamo već traje.

Kushner nije rekao da li će se i kako provoditi razminiranje. Ujedinjeni narodi navode da su neeksplodirane granate i rakete praktično posvuda u Gazi, predstavljajući prijetnju ljudima koji pretražuju ruševine u potrazi za rodbinom, svojim stvarima ili ogrjevom.

Organizacije za ljudska prava upozoravaju da raščišćavanje ruševina i razminiranje u zoni u kojoj živi većina Palestinaca još nisu ozbiljno započeli, jer je Izrael spriječio ulazak teške mehanizacije.

Nakon Rafaha, uslijedila bi obnova grada Gaze, rekao je Kushner, ili “Nove Gaze”, kako stoji na njegovom slajdu. Novi grad bi, kaže, mogao biti mjesto gdje će ljudi “imati odlična zaposlenja”.

Nomi Bar-Yaacov, međunarodna pravnica i stručnjakinja za rješavanje sukoba, opisala je početni koncept odbora za obnovu Gaze kao “potpuno nerealan” i dokaz da Trump na Gazu gleda iz perspektive građevinskog poduzetnika, a ne mirotvorca.

Projekat s toliko visokih zgrada Izrael nikada ne bi prihvatio, jer bi svaka od njih nudila jasan pogled na njegove vojne baze blizu granice, smatra Bar-Yaacov, saradnica Ženevskog centra za sigurnosnu politiku.

Dodatni problem je i to što je u Kushnerovoj prezentaciji navedeno da bi NCAG na kraju prepustio nadzor nad Gazom Palestinskoj upravi nakon što ona provede reforme. No, premijer Benjamin Netanyahu odlučno odbacuje bilo kakvu viziju poslijeratne Gaze u kojoj učestvuje Palestinska uprava. Čak i na Zapadnoj obali, gdje vlada, Palestinska uprava je izrazito nepopularna zbog korupcije i percepcije da sarađuje s Izraelom.

Klix

Svijet / Zanimljivosti

Mještani na nogama zbog planova za nekadašnju vojnu bazu Željava na granici s BiH: “Brine nas…”

Published

on

By

Stanovnici Plitvičkih jezera su na nogama zbog mogućnosti da im se u susjedstvu izgradi migrantski centar.

Azil, potreban zbog europskih direktiva, gradio bi se na mjestu nekadašnjeg najstrože čuvanog vojnog aerodroma Željava.

Željava, ili Objekt 505, mitska je podzemni aerodrom smješten ispod Plješivice, na samoj granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Lokalna samouprava za objekat ima druge planove, ali, kako kažu, niko ih o gradnji migrantskog centra nije ni pitao.

 

Informacija je odjeknula Likom. Nekad bogatim vojnim kompleksom u vlasništvu države upravlja Ličko-senjska županija, a čelni čovjek Ernest Petry ima svoje gledište. Spominje sportski aerodrom i iskorištavanje objekta na druge načine, prenosi Dnevnik.hr.

Općina Plitvička jezera vojni kompleks vidi kao muzej, planinarski dom, dom za starije i nemoćne, školu, policiju, no ideje su godinama odbijane što od države, a kasnije i od županije.

Željava je za njih turističko mjesto, kao i cijela općina, koja svjetski brend gradi desetljećima.

“Ovo je sve neslužbeno, mogu u ovom trenutku reći da smo zabrinuti. Tražili smo od države u više navrata da prostor prepusti općini koja bi znala to na koncu konca usmjeriti u ono što smo zainteresirani, ponajprije turizam”, poručio je Hrvoje Matejčić, načelnik Općine Plitvička jezera.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Australska političarka poručila:”Ne postoje dobri muslimani, njihova religija me zabrinjava”

Published

on

By

Liderica antiimigracione stranke One Nation, Pauline Hanson, izjavila je u ponedjeljak da bi Australija trebala zauzeti “čvrst stav” prema islamu i radikalizaciji. Australski povjerenik za borbu protiv rasne diskriminacije zatražio je izvinjenje zbog ove izjave.

“Njihova religija me zabrinjava, zbog onoga što piše u Kur'anu: oni mrze zapadnjake, i u tome je suština svega. Kažete: ‘Oh, pa ima dobrih muslimana’. Pa, žao mi je, kako možete, znate, reći da postoje dobri muslimani?”, kazala je senatorica za Sky News Australia.

Komentari koji “stigmatiziraju i obezvređuju” ljude doprinose povećanju straha i produbljivanju podjela, rekao je povjerenik za rasnu diskriminaciju Giridharan Sivaraman.

“Onima koji govore o važnosti društvene kohezije: ne možete je graditi izoliranjem, omalovažavanjem ili bacanjem sumnje na čitavu grupu Australaca”, kazao je.

Jedinstvo počinje s poštovanjem, naveo je u saopćenju.

“Pozivam senatoricu Hanson da povuče svoje izjave i uputi izvinjenje muslimanskim Australcima”, navodi se.

Hanson je ranije tog dana ublažila svoj stav, kazavši za javni servis ABC da zapravo ne vjeruje da ne postoje dobri muslimani.

Dodala je, međutim, da joj je žao ako je uvrijedila bilo koga “ko ne vjeruje u šerijatski zakon, ili višestruke brakove, ili želi dovoditi nevjeste ISIL-a, ili ljude iz Gaze koji vjeruju u kalifat”.

Ministar unutrašnjih poslova Tony Burke izjavio je jučer da su njeni komentari bili “pogrešni i okrutni” te nedostojni nekoga ko obavlja javnu funkciju.

Nedavne ankete pokazuju da stranka One Nation Pauline Hanson nadmašuje glavnu desno orijentiranu opozicionu koaliciju Liberalne i Nacionalne stranke.

Ipak, nije jasno kako bi se podrška One Nation u anketama mogla pretočiti u uspjeh na općim izborima.

One Nation ima jednog zastupnika u federalnom donjem domu parlamenta koji broji 150 mjesta te četiri senatora u federalnom gornjem domu od 76 mjesta.

Sljedeći opći izbori u Australiji moraju biti održani najkasnije do maja 2028. godine.

Klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Američki kongresmen poručio da izbor između “pasa i muslimana nije težak”, uslijedio žestok odgovor

Published

on

By

Guverner Kalifornije Gavin Newsom pozvao je zastupnika Randyja Finea s Floride da podnese ostavku zbog komentara koje je republikanac iznio o muslimanima.

“Ako nas natjeraju da biramo, izbor između pasa i muslimana nije težak”, napisao je Fine na mreži X u nedjelju. Newsom, demokrat, odgovorio je: “Podnesi ostavku odmah, rasistička svinjo”.

Fine, koji je Jevrej, ranije se suočavao s osudama i pozivima na ostavku od strane demokrata, organizacija za građanska prava i jevrejskih organizacija zbog svoje retorike prema muslimanima i Palestincima. U više navrata je muslimane opisivao kao nasilne i pozivao na njihovu deportaciju iz Sjedinjenih Američkih Država. Muslimanske izabrane zvaničnike nazivao je teroristima, a za muslimane iz većinskog toka rekao je da ih treba “uništiti”.

Republikanac je ostao pri svojim izjavama, poručivši da se “ne boji” etikete islamofoba. Fine je također član nove kongresne grupe koja, kako navodi, cilja na rastuću prijetnju šerijata, odnosno islamskog vjerskog prava, u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema Vijeću za američko-islamske odnose, diskriminacija prema muslimanima naglo je porasla posljednjih godina.

Fine je na mreži X dao kontekst svojim komentarima, navodeći da je odgovarao na objavu “liderice jedne od ključnih mainstream muslimanskih grupa koja je podržala” gradonačelnika New Yorka Zohrana Mamdanija.

U pratećoj poruci podijelio je snimak ekrana objave Nerdeen Kiswani, palestinske aktivistkinje i muslimanke koja je osnovala organizaciju Within Our Lifetime, koja podržava Palestince. Kiswani je u četvrtak napisala: “Konačno, NYC dolazi islamu. Psi definitivno imaju mjesto u društvu, samo ne kao kućni ljubimci u zatvorenom prostoru. Kao što cijelo vrijeme govorimo, oni su nečisti”.

U petak je navela da su njene ranije izjave “očigledno šala”, dodajući: “Nije me briga imate li psa, briga me ako vaš pas s**** svuda i vi to ne čistite”.

U drugoj objavi Kiswani je poručila da su oni koji kritikuju njene početne komentare “nesvjesni trenutnog diskursa u NYC-u u kojem kolektivno (u šali) mrzimo pse zbog sveprisutnog psećeg izmeta u neotopljenom snijegu, lmao”.

Kiswani je svoju prvobitnu poruku objavila istog dana kada je Gothamist objavio kolumnu u kojoj se poziva na strožiju primjenu pravila prema kojima kućni ljubimci moraju biti u torbi ili transporteru, nakon što je pas ranije ovog mjeseca pao na šine podzemne željeznice i uginuo.

Klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Bulj izraelskoj ambasadorici: Niko neće hrvatskom narodu određivati što će pjevati

Published

on

By

SABORSKI zastupnik i sinjski gradonačelnik Miro Bulj odgovorio je izraelskoj veleposlanici u BiH koja je oštro prosvjedovala zbog organiziranja koncerata Marka Perkovića Thompsona u Širokom Brijegu.

“I tako hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini, ugroženom sa svih strana, uobičajeno s visine, obraća se izraelska veleposlanica u BiH Galit Peleg, jer eto joj smeta, zastrašuje i šokira Thompsonov koncert u Širokom Brijegu što se usudio otpjevati pjesmu iz Domovinskog rata ‘Bojnu Čavoglave'”, napisao je Bulj.

“Sramotna je i žalosna šutnja Plenkovića, Grlića i Čovića”

“E pa, skandalozno i zastrašujuće je da se veleposlanica Izraela u BiH priklonila velikosrbima Vukanoviću, Dodiku, Stanivukoviću i ostalim pročetnicima uz soljenje pameti Hrvatima, konstitutivnom narodu u BiH.

Još sramotnija i žalosnija je glasna šutnja Plenkovića, Grlića i Čovića koji bi trebali jasno reći izraelskoj veleposlanici Galit Peleg da nema uzvišenih i uzvišenijih i nitko neće i ne smije hrvatskom narodu određivati što će i kako pjevati o Domovinskom ratu, pogotovo u BiH gdje su branitelji, među kojima i postrojbe HOS-a, uz insignije ZDS herojski branili opstanak hrvatskog naroda u BiH od noža i četnika i mudžahedina”, dodao je Bulj.

Što je poručila Peleg?

Podsjetimo, Peleg je u objavi na društvenoj mreži X opisala “šokantnim” prizore iz dvorane Pecara u Širokom Brijegu gdje je Thompson tijekom vikenda održao dva koncerta.

Dvorana je oba dana bila prepuna, a koncerte je obilježila prepoznatljiva koreografija koja je uključivala izvedbu pjesme “Bojne Čavoglave” što je publika popratila pozdravom “Za dom spremni” te dizanjem desne ruke u zrak.

Za veleposlanicu Izraela to su jasni dokazi kako su se s tih koncerata poslale neprihvatljive poruke i da se to ne smije tolerirati. “Šokantni prizori mladih ljudi u Širokom Brijegu koji slave uz nacističke pozdrave. Ovakvi izljevi mržnje moraju se iskorijeniti”, navela je Peleg.

Vlasti u BiH pozvala je da na takve pojave odlučno reagiraju i poduzmu konkretne mjere te sankcioniraju odgovorne. “Očekujem od vlasti Bosne i Hercegovine da se odlučno pozabave ovim incidentom i osiguraju odgovornost”, poruka je izraelske veleposlanice.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

UZNEMIRUJUĆE Pucnjava na hokejaškoj utakmici, ima mrtvih i ranjenih

Published

on

By

U pucnjavi koja se sinoć dogodila tokom hokejaške utakmice za mlade u gradu Pawtucket, u američkoj saveznoj državi Rhode Island, ubijene su dvije osobe, dok su tri ranjene, saopćila je policija. Jedan od stradalih je i napadač koji je, prema navodima istražitelja, nakon napada izvršio samoubistvo.

Prema informacijama iz policijskih izvora koje prenosi CNN, sumnja se da je napadač pucao na članove vlastite porodice.

Pucnjava tokom meča

Do pucnjave je došlo na tribinama, iza jedne od klupa za igrače, usred utakmice. Snimci servisa za prijenos omladinskih sportskih događaja LiveBarn, koje je objavila lokalna televizija WJAR, prikazuju trenutke panike – igrači obje ekipe traže zaklon dok se čuje najmanje deset hitaca.

Na snimku se vidi kako igrači i treneri u panici napuštaju led i trče prema izlazima iz dvorane. Pojedini srednjoškolci koji su se u tom trenutku nalazili na ledu također su potrčali prema vratima na suprotnoj strani arene koja vode u svlačionice.

Senator iz Rhode Islanda Jack Reed naveo je na društvenim mrežama da je jedna osoba s tribina pokušala razoružati napadača. Šefica policije Pawtucketa Tina Goncalves izjavila je na konferenciji za medije da je intervencija tog građanina “vjerovatno doprinijela brzom okončanju ovog tragičnog događaja”.

Napadač i žrtve

Policija je identifikovala napadača kao Roberta K. Dorgana, koji se, prema riječima šefice policije, predstavljao i pod imenom Robert Esposito.

Tri osobe zadobile su prostrijelne rane i nalaze se u kritičnom stanju u bolnici Rhode Island. U istoj zdravstvenoj ustanovi prije dva mjeseca zbrinute su i žrtve pucnjave na Univerzitetu Brown.

Istraga je u toku, a policija pokušava utvrditi sve okolnosti i rekonstruisati događaje koji su prethodili napadu.

Učenici na sigurnom

Na utakmici su igrale ekipe sastavljene od učenika iz više škola. Iz škole North Providence, čiji su učenici činili jednu od ekipa, za CNN su kazali da se pucnjava dogodila među gledateljima na samom početku prve trećine.

“Srećom, svi učenici koji su učestvovali u utakmici su na sigurnom”, izjavio je nadzornik Joseph B. Goho. Iz škole su ranije saopćili da “preliminarne informacije ukazuju na to da je incident možda uključivao roditelja ili roditelje učenika”.

I predstavnici škola Coventry i Akademije Saint Raphael potvrdili su da su svi njihovi učenici sigurni i nepovrijeđeni.

Reakcije zvaničnika

Ovaj napad dogodio se svega dva mjeseca nakon pucnjave na Univerzitetu Brown, udaljenom nekoliko kilometara južno od mjesta događaja, koja je potresla cijelu saveznu državu. Bila je to 41. masovna pucnjava u Sjedinjenim Američkim Državama u prvih 47 dana ove godine.

“Ovakvo nasilje je poražavajuće, posebno na mjestu namijenjenom porodicama i mladima”, napisao je gradonačelnik Providencea Brett Smiley na društvenoj mreži X.

Zastupnik Gabe Amo poručio je da “klizalište treba biti sigurno mjesto za okupljanje djece i porodica. Strašno je što će sjećanje na hokejašku večer maturanata za ove ekipe, s porodicama iz cijelog Rhode Islanda, sada biti obilježeno tragedijom”.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

U nesreći na gradilištu u Hrvatskoj poginuo bh. državljanin

Published

on

By

U Zadru je danas došlo do teške nesreće na gradilištu u kojoj je smrtno stradao radnik. Prema informacijama hrvatskih medija, radi se o državljaninu BiH.

Iz policije je potvrđeno da je u 13.34 sati zaprimljena dojava o padu muškarca na gradilištu nove zgrade Medicinske škole. Na mjesto događaja odmah je upućena ekipa hitne medicinske pomoći, ali je, uprkos brzoj intervenciji, radnik preminuo.

Na teren su izašli i pripadnici nadležnog tužilaštva, koji će zajedno s policijom provesti istragu kako bi se utvrdile okolnosti ove nesreće.

Povodom tragičnog događaja oglasila se i direktorica Medicinske škole Anita Basioli.

“Duboko nas je potresla vijest o smrtnom stradavanju radnika na gradilištu zgrade Medicinske škole. Izražavamo iskreno saučešće porodici preminulog, kao i njegovim kolegama i svima pogođenima ovim tragičnim događajem”, kazala je.

Nastavi čitati

Najčitanije