Connect with us

Cazin

Na današnji dan 1950. godine u Cazinskoj krajini je počela buna protiv komunističke Jugoslavije

Published

prije 1 godina

on

Na današnji dan prije 75 godina u području Cazinske krajine u Bosni i Hercegovini i Korduna u Hrvatskoj počela je jedna od posljednjih “seljačkih buna” u Evropi koja je sve do demokratskih promjena ostala zanemarena i “pod oznakom tajnosti”.

Prvo značajno naučno djelo koje se bavi ovim događajem objavljeno je 1991. godine kada je slovenska historičarka Vera Kržišnik-Bukić objavila knjigu “Cazinska buna 1950.”

Historijski kontekst samog događaja je uokviren u dešavanja vezana za sukob Josipa Broza Tita i Komunističke partije Jugoslavije i INFORMBIRO-a i Sovjetskog saveza te nervoze izazvane u tadašnjem jugoslovenskom režimu te ubrzanja procesa nacionalizacije i kolektivizacije na selu. Obavezni otkup i druge mjere su provođene bezobzirno što je dovelo do dodatnog nezadovoljstva.

Ni 75 godina nakon samog događaja još uvijek nije jasno razgraničeno kolika je bila uloga nacionalnih, a kolika socijalnih elemenata, a tome pridonosi i što je dobar dio dokumenata vezanih za same događaje uništen.

Idejni začetnik same bune je bio srpski seljak Mile Devrnja, inače prvoborac i nosilac spomenice, druga osoba bio je Milan Božić dok je njegov zamjenik bio Ale Čović koji je u ratu bio član Huske Miljkovića.

Prije početka same bune održan je niz sastanaka seljaštva, a posljednji sastanak je održan trećeg maja u mjestu Crnaja. Ovakvi sastanci nisu mogli da prođu ispod radara napetog državnog sistema i država je bila upoznata s planovima za ustanak. Šestog maja na pravoslavni praznik Đurđevdan oko 200 nezadovoljnih seljaka se sastalo u mjestu Bare.

Ipak, jedini “uspjeh” pobunjenih seljaka je bilo zauzimanje stanice milicije u Tršcu, a ovu operaciju je vodio Đulaga Šumar, a planovi o zauzimanju Cazina su se pokazali kao fatamorgana i buna je propala. Jugoslovenski mediji nisu objavili nijednu vijest o bunu dok su informacije za svijet objavili Glas Amerike i Radio Moskva.

Odmazda komunističkog režima je bila brutalna, KNOJ, milicija su hermetički zatvorili područje u kojem se desila buna, a napravljeni su spiskovi učesnika i odgovornih osoba.

Od uhapšenih 714 učesnika “u napadu i pljački” na Cazinskoj krajini pred Vojni sud je izvedeno 288 lica, 17 ih je osuđeno na smrt, ostalih 50 posto na robiju u trajanju od preko 14 godina, 35% od 10 do 15 godina i 15% do 10 godina. Po Zakonu o prekršajima osuđeno je 426 ljudi koji su lišeni slobode u trajanju od 3 mjeseca do 2 godine i poslani na rad u rudnik Brezu, navodi se u knjizi Kržišnik-Bukić.

Na slunjskom srezu uhapšena su 53 lica. Pred Vojni sud upućeno je 26, od čega su trojica predviđena za smrtnu kaznu.

Po Zakonu o prekršajima na Slunju je kažnjeno 26 ljudi. Mada u svim tim brojkama ima i nepreciznosti, data je ipak jedna približna opća slika.

U raščišćavanju terena poslije akcije prilikom pronalaženja i hapšenja lica koja su se krila ubijeno je 9 osoba, dok za vrijeme akcije nije niko ranjen ni poginuo. Ne samo da je bilo više nego devet žrtava među pobunjenicima, već pukovnici tu očito ne ubrajaju jednog slučajno ubijenog člana, povjerenika Oblasnog narodnog odbora Banjaluke, objasnila je autorka u knjizi Cazinska buna.

Posebno brutalna kazna je bilo preseljavanja oko 100 porodica to jeste nekih 700 osoba na područje općine Srbac.

Mustafa Imamović u svojoj knjizi Historija Bošnjaka prenosi zapažanje Milovana Đilasa koji je naveo da cazinski muslimani nisu ni u ratu ni prije njega bili naklonjeni srpskoj monarhiji, a da ih je na bunu podstakla informacija da se kralj Petar II spustio padobranom negdje u blizini. Kako Imamović navodi to može značiti samo da je situacija bila tako očajna da se narod bio spreman prikloniti i “srpskom kralju” da bi se riješio “većeg zla” tj, komunizma.

Cazinska buna je bio očajnički pokušaj osiromašenih seljaka, vjerovatno zavedenih i raznom agitatorskom propagandom da poprave svoje stanje, ali organizacija nije imala šanse protiv tada već stabilizovanog represivnog režima u Jugoslaviji koji je posebno bio u strahu od moguće invazije.

Povezane teme:
Nastavi čitati

Cazin

Večeras na Starom gradu Ostrožac: Amira Medunjanin donosi nezaboravnu noć sevdaha

Published

prije 2 sata

on

13. Jula 2026.

By

Ljubitelji sevdaha večeras će imati priliku uživati u jedinstvenom muzičkom događaju na Starom gradu Ostrožac, gdje će s početkom u 21:00 sat koncert održati jedna od najcjenjenijih interpretatorica tradicionalne bosanskohercegovačke muzike – Amira Medunjanin.

U prepoznatljivom ambijentu jednog od najljepših kulturno-historijskih lokaliteta u Krajini, publiku očekuje večer ispunjena emocijama, vrhunskim interpretacijama i bezvremenskim sevdalinkama koje su Amiru Medunjanin učinile prepoznatljivom širom svijeta.

Organizatori pozivaju sve ljubitelje dobre muzike da budu dio ove posebne večeri i uživaju u spoju vrhunske umjetnosti i historijskog ambijenta Starog grada Ostrošca.

Ulaznice po cijeni od 20 KM dostupne su na više prodajnih mjesta u Cazinu, Bosanskoj Krupi i Bihaću.

Nastavi čitati

Cazin

Nevrijeme pogodilo Cazin tačno u podne: Građani simbolično povezali kišu i led s danom sjećanja na Srebrenicu

Published

prije 2 dana

on

11. Jula 2026.

By

CAZIN – Snažno nevrijeme praćeno obilnom kišom i ledom zahvatilo je danas Cazin tačno u 12 sati, u trenutku kada su se širom Bosne i Hercegovine oglasile sirene i kada je minutom šutnje odata počast žrtvama genocida u Srebrenici.

Iznenadni pljusak i led nakratko su prekinuli svakodnevne aktivnosti, a mnogi građani ovaj neobičan trenutak doživjeli su na simboličan način. Na društvenim mrežama pojavili su se brojni komentari u kojima se navodi da je “i nebo zaplakalo” na dan kada Bosna i Hercegovina obilježava godišnjicu genocida počinjenog u Srebrenici.

Iako je riječ o prirodnoj vremenskoj pojavi, podudarnost da je nevrijeme počelo upravo u podne, u trenutku kada se cijela zemlja prisjeća više od osam hiljada ubijenih Bošnjaka u julu 1995. godine, kod mnogih je izazvala snažne emocije.

Danas se u Memorijalnom centru Potočari klanjala kolektivna dženaza i obavljen ukop novoidentificiranih žrtava genocida, dok su se širom Bosne i Hercegovine održavale komemoracije, učenje Fatihe, minute šutnje i drugi programi posvećeni očuvanju sjećanja.

Bez obzira na različita tumačenja ovog vremenskog događaja, jedno je sigurno – 11. juli ostaje dan duboke tuge, sjećanja i opomene da se ovakav zločin nikada i nigdje ne ponovi.

Nastavi čitati

Cazin

Cazinjanin Hamza Čataković je novi igrač kiparske ekipe Limassol

Published

prije 5 dana

on

8. Jula 2026.

By

Bosanski napadač Hamza Čataković je početkom srpnja 2026. godine službeno potpisao dvogodišnji ugovor s ciparskim prvoligašem AEL Limassol, čime se obvezao na vjernost ovom klubu do ljeta 2028. godine.

Ključni detalji o transferu i igraču

  • Novi klub: AEL Limassol (Cipar).
  • Trajanje ugovora: Dvije godine (do lipnja 2028.).
  • Prethodni klub: Esenler Erokspor (Turska).
  • Statistika u prošloj sezoni: Postigao je 14 golova i upisao 7 asistencija u 37 utakmica.
  • Pozicija: Središnji napadač (centarfor).
  • Datum i mjesto rođenja: 15. siječnja 1997. u Cazinu, Bosna i Hercegovina.

Čataković je u domovini najpoznatiji po nastupima za FK Sarajevo, a sjajna golgeterska forma u Turskoj omogućila mu je ovaj prelazak u prvu ligu Kipra. U omladinskim kategorijama nastupao je za lokalni klub Krajina Cazin i Mladost Polje, a upisao je i nekoliko nastupa za U19 i U21 reprezentaciju Bosne i Hercegovine.
Nastavi čitati

Cazin

Šampion iz Cazina MNK Bubamara saznao protivnike u Preliminarnoj rundi Lige prvaka

Published

prije 5 dana

on

8. Jula 2026.

By

Ovo su naši protivnici u Preliminarnoj rundi Lige prvaka – očekuje nas pravi evropski futsal

Idemo jakooo

Nastavi čitati

Cazin

Emirovo jezero – skrivena oaza prirode, domaće kuhinje i odmora u srcu Krajine

Published

prije 5 dana

on

8. Jula 2026.

By

Ako tražite mjesto gdje ćete pobjeći od gradske gužve, uživati u netaknutoj prirodi i provesti dan uz vrhunsku domaću kuhinju, Emirovo jezero predstavlja idealnu destinaciju za vas i vašu porodicu.

Smješteno u mirnom prirodnom ambijentu, Emirovo jezero svojim posjetiocima nudi jedinstven spoj opuštanja, rekreacije i gastronomskog užitka. Bilo da ste ljubitelj ribolova, kampiranja ili jednostavno želite provesti kvalitetno vrijeme s porodicom i prijateljima, ovdje ćete pronaći sadržaje prilagođene svim generacijama.

Posjetiocima su na raspolaganju:

  • sportski ribolov,
  • kampiranje u prirodnom okruženju,
  • specijaliteti od svježe riječne ribe,
  • odmor u mirnom i čistom prirodnom ambijentu,
  • idealan prostor za porodična druženja i izlete,
  • mogućnost rezervacije kompletnog kompleksa za privatne proslave, okupljanja i druge događaje.

Poseban ugođaj pružaju uređene terase uz samo jezero, odakle se pruža prekrasan pogled na zalazak sunca i okolnu prirodu, stvarajući savršenu atmosferu za odmor i uživanje.

Obavezna prethodna najava

Iz uprave Emirovog jezera napominju da je dolazak moguć isključivo uz prethodnu najavu, te mole sve zainteresovane posjetioce da ih kontaktiraju prije dolaska kako bi osigurali rezervaciju i što ugodniji boravak.

Bilo da dolazite zbog odlične hrane, ribolova ili jednostavno želite pobjeći od svakodnevnog stresa, Emirovo jezero nudi iskustvo koje će vas natjerati da se ponovo vratite.

Nastavi čitati

Cazin

Objavljen javni poziv za zakup izlagačkog prostora na manifestaciji „Lito moje medeno“ 2026.

Published

prije 5 dana

on

8. Jula 2026.

By

JU „Centar za kulturu i turizam“ Cazin objavio je javni poziv za zakup izlagačkog prostora namijenjenog izlaganju, prodaji i prezentaciji proizvoda i usluga tokom održavanja manifestacije „Lito moje medeno“ 2026.

U okviru ovogodišnje manifestacije planirano je 16 izlagačkih štandova, koji će biti dostupni proizvođačima, zanatlijama, obrtnicima, udruženjima i drugim izlagačima s ciljem promocije domaćih proizvoda, tradicionalnih zanata, gastronomije i turističke ponude.

Manifestacija ima za cilj očuvanje i promociju lokalne tradicije, kulture i domaće proizvodnje, pružajući prostor za predstavljanje autentičnih proizvoda i usluga karakterističnih za ovaj kraj. Organizatori ističu da je jedan od glavnih ciljeva povezivanje proizvođača, zanatlija i posjetilaca, kao i jačanje ruralne ekonomije i kulturne baštine.

Važne informacije

  • Period održavanja: od 1. do 6. augusta 2026. godine
  • Lokacije: Trg Alije Izetbegovića i Ulica Bošnjačkih šehida u Cazinu
  • Radno vrijeme izlagačkog prostora: od 18:30 do 23:00 sata

Ko može učestvovati?

Pravo prijave imaju:

  • pravna i fizička lica sa registrovanom djelatnošću,
  • udruženja upisana u registar udruženja Ministarstva pravosuđa i uprave Unsko-sanskog kantona.

Manifestacija „Lito moje medeno“ iz godine u godinu okuplja veliki broj izlagača i posjetilaca, promovirajući domaću proizvodnju, tradicionalnu kuhinju, rukotvorine i bogatu kulturnu baštinu Cazina i Unsko-sanskog kantona.

Svi zainteresovani izlagači pozivaju se da na vrijeme podnesu prijavu i osiguraju svoje mjesto na jednoj od najposjećenijih ljetnih manifestacija u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

Nastavi čitati

Najčitanije