Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Novi rat prijeti Balkanu: Ovaj bi bio nastrašniji do sad, čak je i neutralna Njemačka odabrala stranu

Published

on

Cijela stvar je zapravo apsurdna. Turska i Grčka su članice NATO-a, saveza koji je utemeljen kako bi se branio protiv zajedničkog neprijatelja. I svejedno se dvije susjedne zemlje često nalaze na rubu oružanog sukoba. Koliko se Grci osjećaju ugroženima, može se vidjeti i po njihovim izdacima za obranu: 3,8% BDP-a, to je najviše od svih članica NATO-a, piše DW.

Radi se o oprečnim interesima dviju zemalja oko otoka u istočnom Sredozemlju, o granici na moru i – pravu na eksploataciju nafte ili plina. Godine 1996. Turska i Grčka su za dlaku izbjegle početak rata zbog jednog malog, nenaseljenog otoka po imenu Imia. I 2020. je eskalirao konflikt oko grčkih i turskih zahtjeva za kontrolom tih područja. Iduće sedmice bi jedan turski brod u spornoj regiji trebao krenuti u potragu za zemnim plinom, Grci će to vjerovatno shvatiti kao novu provokaciju.

I uvijek iznova SAD, kao vodeća sila NATO-a, često uz pomoć glavnog sekretara Sjevernoatlantskog saveza, uspije spriječiti otvoreni rat među saveznicima. Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel je 2020. uz podršku Evropske unije imala velikih zasluga u procesu mirenja dviju strana.

Turska: Grčka krši međunarodne ugovore, postavlja vojsku na otoke u Egejskom moru

Konflikt se sad ponovno intenzivira. Ankara pod znak pitanja stavlja grčki suverenitet nad cijelim nizom otoka u istočnom Egejskom moru – poput Rhodosa, Lezbosa, Samosa i Kosa – zato što je Grčka, kako tvrde Turci, stacioniranjem vojnih snaga na njima prekršila međunarodne ugovore. Redovitim letovima turskih borbenih aviona iznad grčkih otoka Ankara gotovo svakodnevno demonstrira svoje zahtjeve.

Turska se poziva na Ugovor iz Lausanne iz 1923. kojim je definirana današnja granica i kojim su Grčkoj nakon grčko-turskog rata pripali otoci Lezbos, Chios, Samos i Ikaria, odnosno na Ugovor iz Pariza iz 1947., kojim se Italija nakon Drugog svjetskog rata u korist Grčke odrekla otočke grupe Dodekanez. Ugovorima je definirano da ti otoci moraju biti demilitarizirani. Atena nazočnost svojih jedinica na otocima opravdava osjećajem ugroženosti zbog učestalih manevara turskih vojnih brodova na zapadnoj turskoj obali – odnosno pravom svake države na samoodbranu.

‘Vlažni snovi ekstremista ili službena turska poplitika?’

Iako se radi o konfrontaciji s dugom tradicijom, ovaj put su verbalni incidenti posebno žestoki. Devlet Bahçeli, šef nacionalističke stranke MHP i koalicijski partner predsjednika Erdogana i njegove stranke AKP, fotografirao se sa zemljopisnom kartom na kojoj se vide svi otoci u istočnom Egeju, koji su prikazani kao turski teritorij – uključujući i najveći grčki otok Kretu. “Vlažni snovi ekstremista ili službena turska politika?”, zapitao se grčki premijer Kyriakos Mitsotakis na Twitteru, te je zatražio službeno objašnjenje Ankare.

Unutarnjopolitički razlozi dodatno “motiviraju” turske političare. Naime, iduće godine se u Turskoj održavaju predsjednički i parlamentarni izbori. Erdogan i AKP strahuju od značajnog gubitka podrške birača, između ostaloga i zbog visoke stope inflacije i loše ekonomske situacije. Vanjskopolitičke čarke, kako se smatra, mogle bi odvratiti pažnju od problema kod kuće. Ali i s grčke strane se zvecka oružjem, doduše to ne rade članovi vlade. Tako je na TV-stanici Open penzionisani viceadmiral Yiannis Egolfopulos ponovno naklapao o tome kako bi se Turskoj mogla očitati lekcija: “Ako oni (Turska, nap. red.) povuku prvi potez, onda će doživjeti nešto što još nikada nisu doživjeli.”

 

 

Njemačka više nije neutralna

Kako se u ovom sporu pozicionira Njemačka? Po pitanju suverenosti otoka, ministrica vanjskih poslova Baerbock je tokom nedavnog posjeta Grčkoj i Turskoj bila jasna: “Grčki otoci su grčki teritorij, i niko nema pravo to dovoditi u pitanje.” Na pitanje o militarizaciji nije odgovorila. Njen turski kolega Cavusoglu se požalio da Njemačka po tom pitanju više nije neutralna: “Gospođa Merkel je to bila. Njemačka je u njezino vrijeme bila iskreni posrednik. Njemačka politika je bila uravnotežena.” A u posljednje vrijeme, kaže on, “ta se ravnoteža nažalost izgubila”.

No, i grčka strana ima osjećaj da Njemačka Atenu ne tretira uvijek na fer način. Grčki šef diplomatije Nikos Dendias kritizirao je oštro njemački izvoz oružja i prodaju podmornica Turskoj. „Zahvaljujući tim podmornicama raste opasnost da odnos snaga u Sredozemlju postane neuravnotežen.“

Borba za naklonost Washingtona

Njemačka ionako u tom konfliktu igra sporednu ulogu. I Erdogan i Mitsotakis se prije svega trude oko naklonosti Washingtona. Činilo se najprije da je Mitsotakis u boljoj poziciji. Sredinom maja je održao govor pred oba doma Kongresa SAD-a, govorio je o tome da si NATO, nakon Ukrajine, ne smije dozvoliti “dodatni izvor nestabilnosti” na svom jugoistočnom krilu. Grčki premijer je od Washingtona zahtijevao da ne podrži modernizaciju i proširenje turske borbene avijacije zu pomoć aviona tipa F-16.

Za Erdogana je taj posjet bio bolan, jer je Mitsotakis uspio pridobiti SAD da Grčkoj prodaju F-35 borbene avione – dakle iste one koje Washington nije htio prodati Turcima. Ali samo nekoliko sedmica kasnije, američki predsjednik Joe Biden je na rubu NATO-summita u Madridu obećao da će “u potpunosti” podržati modernizaciju turske flote uz pomoć letjelica F-16. Tako je, kako se pretpostavljalo, Biden htio ponuditi Erdoganu nešto konkretno za podršku Turske ulasku Švedske i Finske u NATO.

 

 

Turska strateški profitira od rata u Ukrajini

Iako konačna odluka o isporuci F-16 aviona još uvijek nije donesena, ova priča jasno pokazuje koliko Turska strateški profitira od rata u Ukrajini – zato što je pozicija Ankare sada još važnija nego što je bila. Turska je, prije rata u Ukrajini, kupila ruske rakete za protuzračnu odbranu i tako razbjesnila Amerikance. I svejedno je taj posao realiziran, zato što si NATO nije mogao dozvoliti raskol s Turskom, a pogotovo si to ne može priuštiti sada, u jeku ruskog rata u Ukrajini.

I da se vratimo opet Grčkoj: koncem jula je Erdogan pozvao NATO-partnere na vojnu vježbu u Izmiru na obali Egejskog mora. Praktički u vidokrugu grčkih otoka. Radilo se o mornaričkoj invaziji sa ciljem osvajanja jednog fiktivnog otoka. Na vježbi su sudjelovale američke, francuske i italijanske trupe. Ali ne i grčke. Atena je žestoko protestovala. Ali taj protest se izgubio negdje u hodnicima NATO-ove centrale u Bruxellesu.

Sukob u Ukrajini

Lavrov direktno zaprijetio Zapadu: Napadnete li Rusiju nećete se sakriti ni preko Atlantika

Published

on

By

Ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, upozorio je NATO da će Rusija odgovoriti na svaku agresivnu akciju Alijanse odgovarajućim mjerama.

“Naši protivnici ne bi trebali biti u zabludi. U slučaju agresivnih postupaka NATO-a ili njegovih članica protiv naše zemlje, poduzet ćemo adekvatne mjere u skladu sa suverenim pravom Rusije na samoodbranu, koristeći sve dostupne mjere za osiguranje naše sigurnosti, kao što je predviđeno Poveljem UN-a. Nikome neće biti omogućeno da se sakrije preko Atlantskog okeana ili Lamanša,” izjavio je Lavrov u intervjuu za Sputnjik.

Lavrov je istakao da Moskva ne može ignorisati činjenicu da NATO otvoreno pokazuje neprijateljski stav prema Rusiji. Podsjetio je da Alijansa Rusiju označava kao “najznačajniju i najdirektniju prijetnju sigurnosti”, dok njeni lideri neprestano izjavljuju da bi Rusija mogla napasti neku od članica NATO-a u narednim godinama.

Pritom je upozorio da se militarizacija Evrope ubrzava, a NATO snage tokom vježbi uvježbavaju ofanzivne operacije protiv Rusije. “Ukoliko Kijev počne koristiti zapadno oružje dugog dometa za napade na duboko rusku teritoriju, to će značiti da ne samo Ukrajina, već i zemlje NATO-a već otvoreno ratuju protiv Rusije, više ne skrivajući prisustvo ‘plaćenika’, ‘dobrovoljaca’, instruktora i drugih osoba ‘pod lažnim zastavama’,” naglasio je Lavrov.

Lavrov je također naglasio da je antiruska politika SAD-a zasnovana na unutrašnjem konsenzusu. “Antiruska i rusofobna orijentacija američke politike ima dvopartijsku podršku. Ukrajina se smatra ključnim elementom hibridnog rata protiv Rusije,” komentarisao je Lavrov, osvrćući se na budućnost odnosa dviju zemalja u kontekstu američkih predsjedničkih izbora.

Na kraju, Lavrov je izjavio da je Rusija spremna za ravnopravan dijalog sa SAD-om, ali pod jednim uvjetom. “Naš stav, kako ga je formulirao predsjednik Putin, jasan je. Spremni smo na ravnopravan dijalog ukoliko američka strana pokaže ozbiljne namjere da pregovara pošteno, uz priznavanje ruskih nacionalnih interesa i principa reciprociteta,” zaključio je ruski ministar vanjskih poslova, naglasivši važnost diplomatskih kontakata između dvije nuklearne sile.

Klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Zbog poziva UN-u za uvođenje embarga, Izrael se obrušio na Tursku: “Akcije su vam vođene zlom”

Published

on

By

Izraelski ambasador u Ujedinjenim nacijama je optužio Tursku za “zlonamjernost”, nakon što je Ankara dostavila pismo potpisano od strane 52 zemlje pozivajući na obustavu isporuka oružja Izraelu zbog rata u Gazi.

“Šta se drugo može očekivati ​​od zemlje čije su akcije vođene zlom u pokušaju stvaranja sukoba uz potporu zemalja ‘Osovine zla'”, rekao je ambasador Danny Danon, koristeći pejorativni izraz za opis arapskih zemalja koje su potpisale pismo.

Ministarstvo vanjskih poslova Turske saopćilo je u nedjelju da je predalo pismo Ujedinjenim nacijama, a među potpisnicima su Arapska liga i Organizacija islamske suradnje.

Izrael se suočio s međunarodnim kritikama zbog vođenja svog rata u Gazi, gdje je njegova ofanziva ubila najmanje 43.374 ljudi, od kojih su većina civili, prema brojkama ministarstva zdravstva.

“Ovo pismo je još jedan dokaz da UN vode neke zlokobne zemlje, a ne liberalne zemlje koje podržavaju vrijednosti pravde i morala”, rekao je Danon.

Tursko pismo, u koje je AFP imao uvid u ponedjeljak, naziva “zapanjujući” broj civilnih žrtava “nesavjesnim i nepodnošljivim”.

“Stoga upućujemo ovaj zajednički poziv da se poduzmu hitni koraci kako bi se zaustavila opskrba ili prijenos oružja, streljiva i srodne opreme Izraelu, okupacijskoj sili, u svim slučajevima kada postoje razumni razlozi za sumnju da bi se mogli koristiti u Okupirani palestinski teritorij”, navodi se u pismu.

Dodalo se da Vijeće sigurnosti UN-a (VSUN) mora poduzeti korake kako bi osiguralo poštivanje svojih rezolucija “koje se flagrantno krše”.

Vijeće sigurnosti UN-a pozvalo je u martu na prekid vatre u Gazi, ali mučilo se govoriti jedinstvenim glasom o tom pitanju zbog veta ključnog izraelskog saveznika, Sjedinjenih Američkih Država.

Klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

‘Jurio’ 40 km/h: Nijemci zaustavili traktoristu iz BiH

Published

on

By

Saobraćajna patrola iz njemačkog Memingena jučer je zaustavila traktoristu u blizini Midelhajma koji je vozio traktor sa prikolicom i to brzinom od 40 km/h.

Dodatni problem je što prikolica nije imala registarske tablice.

Tokom legitimisanja vozača, utvrđeno je da je riječ o 30-godišnjem državljaninu Bosne i Hercegovine, koji je pokazao vozačku dozvolu koja ne podrazumijeva upravljanje poljoprivrednim mašinama niti upravljanje vozilom sa prikolicom ove težine.

Inače, dozvoljena brzina za ovu vrstu vozila je 25 km/h, što je bio dodatni prekršaj.

On će biti prijavljen za vožnju bez odgovarajuće dozvole kao i za prekoračenje brzine. Policija ga je odmah isključila iz saobraćaja i zabranila dalje putovanje.

Nastavi čitati

Najčitanije