Ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine Srđana Amidžića (SNSD) u razgovoru za banjalučku ATV kazao je kako nije osjetio šta je istinska mržnja dok nije počeo da radi u Sarajevu.
– Ovi ljudi nas mrze, osjetio sam istinsku mržnju kada sam upoznao te ljude koji su politički lideri kada je u pitanju Sarajevo, i on od toga neće odustati – rekao Amidžić.

Amidžić je na veoma skandalozan način pokušao da islam prikaže kao vjeru mržnje.

Drugu sedmicu predizborne kampanje za Opće izbore u BiH obilježili su brojni neobični politički potezi, od najave električnog tramvaja u Banjoj Luci do viralnih izjava kandidata i kreativnih predizbornih spotova.

Jedna od najviše komentiranih tema bila je najava gradonačelnika Banje Luke Draška Stanivukovića o dolasku električnih vozila iz Kine. Stanivuković ih je predstavio kao električne tramvaje, iako se radi o ART sistemu koji se kreće po asfaltu, bez klasičnih tramvajskih šina.

U Goraždu je pažnju javnosti privukao ministar privrede BPK Mensad Arnaut. Tokom televizijske emisije, govoreći o svom obrazovanju, prvo je rekao da ima tri završena fakulteta, a zatim naveo četiri područja, uključujući „biblioteku“. Snimak njegovog odgovora ubrzo je postao viralan na društvenim mrežama.

Pažnju je privukla i kampanja sarajevske SDA. Stranka je predstavila predizborni spot sa sloganom „Samo SDA – pa makar bilo bolje“, u kojem se prikazuje dopisivanje poruke na stranački bilbord. Spot su režirali Haris Zahiragić i Arnej Misirlić.

Istovremeno, Staša Košarac podržao je inicijativu građana Istočnog Sarajeva za privremeno obustavljanje stanogradnje, uz obrazloženje da je potrebno voditi računa o demografskoj slici grada.

Ono što je također obilježilo ovu sedmicu jeste tema o tome koliko kandidati u kampanji govore o nivou vlasti za koji se kandiduju. Dio njih fokus je stavljao na lokalne probleme, infrastrukturu i političke obračune, dok su pojedini javni nastupi bili obilježeni nacionalnim i stranačkim porukama.

Kako se približava 4. oktobar, kampanja tako sve više dobija različite forme – od klasičnih političkih skupova i obećanja, do viralnih snimaka, kreativnih spotova i tema koje privlače pažnju javnosti izvan uobičajenih političkih poruka.

Federalni dječiji dodatak u posljednje tri godine značajno je povećan, a broj djece koja ostvaruju ovo pravo približio se brojci od 100.000, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Mjesečni iznos dodatka povećan je sa 113,50 KM na oko 195 KM, dok je budžet za ovu namjenu porastao sa približno 50 miliona na planiranih 228 miliona KM u 2026. godini.

Istovremeno, broj korisnika povećan je sa oko 70.000 na gotovo 100.000 djece.

Jedna od važnijih promjena jeste ukidanje obaveze roditelja da svake godine obnavljaju zahtjev za dječiji dodatak. Pravo traje dok dijete i porodica ispunjavaju zakonske uslove, a provjera se obavlja službenim putem.

Posebna prava uvedena su i za djecu oboljelu od malignih bolesti i djecu sa stopostotnim invaliditetom prve grupe, koja dječiji dodatak mogu ostvariti bez obzira na prihode porodice.

Prema procjenama korištenim u studiji o univerzalnom dječijem dodatku, u Federaciji BiH živi oko 395.000 djece mlađe od 18 godina, što znači da postojeći sistem obuhvata približno svako četvrto dijete.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, u saradnji s UNICEF-om, izradilo je i studiju o mogućnosti uvođenja univerzalnog dječijeg dodatka, koji bi pripadao svakom djetetu bez obzira na prihode roditelja.

Studija je završena i predstavljena u Parlamentu FBiH, ali eventualno uvođenje univerzalnog dodatka tek treba biti predmet odluke Vlade, Parlamenta i drugih nadležnih institucija.

Prema podacima Ministarstva, od 2023. godine iznos dodatka povećan je za više od 70 posto, budžet je više nego učetverostručen, a broj korisnika povećan za gotovo 30.000 djece.

Nakon što je ranije bilo najavljeno da bi se diverzifikacija i proširenje proizvodnih kapaciteta namjenske industrije u Unsko-sanskom kantonu moglo realizirati kroz bugojanski „Binas“, od te investicije se u međuvremenu odustalo.

Međutim, kako saznaje Klix.ba, u prethodnom periodu postignut je dogovor prema kojem će dio proizvodnje vogošćanske kompanije „Pretis“ biti prebačen u Krajinu, odnosno u Cazin.

Detalji ovog projekta trebali bi uskoro biti zvanično predstavljeni javnosti, dok je plan da proizvodnja u novim cazinskim pogonima bude pokrenuta i dostigne puni kapacitet do kraja ove godine.

Prema idejnom planu, u pogonima „Pretisa“ u Cazinu trebalo bi biti zaposleno do 50 radnika, uz mogućnost daljnjeg povećanja broja zaposlenih u narednom periodu.

Ovim projektom „Pretis“ bi dodatno zaokružio i proširio svoj proizvodni portfolio, ali i značajno povećao ukupne proizvodne kapacitete. Istovremeno, kompanija bi u Cazinu trebala preuzeti određene usluge i dio tehnologije koje je ranije nabavljala iz inostranstva.

Dolazak dijela proizvodnje „Pretisa“ u Cazin predstavlja novo ulaganje u namjensku industriju na području Unsko-sanskog kantona, a osim otvaranja novih radnih mjesta, očekuje se i jačanje proizvodnih kapaciteta ovog sektora u Krajini.

Zvanični detalji o vrsti proizvodnje, lokaciji i dinamici pokretanja pogona trebali bi biti poznati nakon što dogovor bude predstavljen javnosti.

Bosnu i Hercegovinu krajem ove sedmice očekuje promjenjivo vrijeme uz lokalnu kišu i pljuskove, dok bi početak naredne sedmice mogao donijeti izraženije zahlađenje i temperature ispod prosjeka za ovo doba godine.

Iako smo klimatološki već zakoračili u jesen, kalendarska jesen počinje 23. septembra. Vremenske prilike u narednom periodu sve više će podsjećati na ranu jesen, uz temperature znatno primjerenije dobu godine nego što je to bio slučaj tokom prvih desetak dana septembra.

Krajem sedmice kiša i pljuskovi

Od četvrtka, 17. septembra, do nedjelje, 20. septembra, očekuje se promjenjiva naoblaka uz lokalne i povremene padavine. Uglavnom će biti riječ o kiši i pljuskovima, koji će biti neravnomjerno raspoređeni.

Ipak, prema trenutnim prognozama, količina padavina neće biti dovoljna da značajnije popravi hidrološku situaciju u zemlji.

Kiša je u prethodnom periodu pala u većem dijelu BiH, ali je višemjesečna suša ostavila veliki deficit padavina. Zbog toga će, uprkos novim padavinama, problem nedostatka vode ostati prisutan i u narednom periodu.

Početkom naredne sedmice osjetno hladnije

Posebno zanimljiv mogao bi biti početak naredne sedmice. Prema trenutnim prognostičkim modelima, očekuje se spuštanje hladnijeg zraka u visinskim slojevima atmosfere i formiranje ciklone istočnije od naših krajeva.

Bosna i Hercegovina bi se tada našla u njenom hladnijem sektoru, što bi donijelo osjetan pad temperatura.

Prognoze trenutno ukazuju na mogućnost da temperature budu ispod prosjeka za drugu polovinu septembra, a zahlađenje bi se posebno osjetilo u jutarnjim i noćnim satima.

Padavina bi moglo biti povremeno, ali se za sada ne očekuju veće količine. Razlog je što bi se ciklona prema trenutnim prognozama brzo premještala dalje prema istoku, zbog čega bi njen utjecaj na naše područje bio ograničen.

Jesen sve bliže

Ulaskom u treću dekadu septembra sve je izraženiji prelazak iz ljetnih u jesenje vremenske prilike. Nakon neuobičajeno toplog početka mjeseca, naredni period donosi znatno promjenjivije i hladnije vrijeme.

Ipak, prognoze za početak naredne sedmice još uvijek treba pratiti, jer se intenzitet zahlađenja i raspored padavina mogu mijenjati s novim prognostičkim izračunima.

Za sada je izvjesno da nas krajem ove sedmice očekuje nestabilnije vrijeme, dok bi početak naredne mogao donijeti prvi ozbiljniji osjećaj jeseni u BiH.