BiH
Szijjarto: Nije bitno šta ja mislim o Dodiku, ne pristajemo na briselske sankcije bilo kome na Balkanu
Ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Szijjarto održao je u Sarajevu sastanak sa šefom bh. diplomatije Elmedinom Konakovićem, a nakon susreta osvrnuo se razgovor i odnose zemalja.
Na početku konferencije za medije, Szijjarto se osvrnuo na Konakovićev raniji boravak u Mađarskoj kao sportskog radnika.
“Sa Konakovićem smo se prvi put sreli, ali ja se nadam i računam da će pozitivno da se odnosi prema Mađarskoj. Košarkaški simpatizeri se sjećaju perioda kada je ministar igrao kod nas. Nadam se da je u to vrijeme stekao pozitivne utiske o nama Mađarima”, rekao je Szijjarto.
Nakon toga, osvrnuo se na problem ilegalnih migracija o kojem je razgovarano.
“Kada se cijeli evropski kontinent i centralna Evropa suočava sa teškim izazovima koje je donio rat u Ukrajini, a kao što znate Mađarska je pod pritiskom ne samo zbog rata već i sa juga zbog ilegalne migracije. U toj situaciji u kojoj se Evropa nalazi, vrlo jasno pokazuje kolika je bila greška Evropske unije što proteklih godina nije radila na proširenju Unije na Zapadni Balkan. Da je ovo područje već pripojeno EU, mnogo bi se efikasnije nosili sa problemima i teškoćama”, rekao je Szijjarto.
Također, osvrnuo se i na saradnju sa zemljama Zapadnog Balkana.
“Rat u našem susjedstvu je izazvao globalnu krizu što se tiče snabdijevanja hranom. Zbog toga, računamo na jačanje migracija. Zaustavili smo 265.000 ilegalnih migranata prošle godine na našim južnim granicama. Migracija je opasna pojava i treba da se zaustavi. Što je bolja saradnja sa zemljama u regiji Zapadnog Balkana, tim efikasnije možemo da se borimo sa ilegalnim migracijama. Zbog toga postoji saradnja između MUP-a Mađarske i Ministarsta sigurnosti BiH”, ističe šef mađarske diplomatije.
Szijjarto ističe i kako je stabilnost BiH od izuzetnog značaja za Mađarsku.
“Mađarska želi da se ubrza proces proširenja EU, ali dobro znate da u EU postoje zemlje članice koje samo verbalno podržavaju proširenje, ali kada dođe do odlučivanja onda su uzdržane. Pozivamo članice da prestanu sa onemogućavanjem procesa proširenja EU, jer to za EU i Mađarsku znači sigurnosni rizik. Stabilnost BiH je od velikog značaja za nas i očekujemo od Brisela da u budućem periodu učini određene korake na proširenju”, pojašnjava Szijjarto.
Tokom konferencije za medije, Szijjarto se osvrnuo i na pitanje sankcija koje uvodi Evropska unija.
“Vidite da Brisel pribjegava sankcijama. Ako pogledamo koliko su sankcije bile uspješne, možemo zaključiti da nijedne mjere nisu uspjele dovesti do značajnijih rezultata. Ista je situacija sa briselskim sankcijama. Mi nikako ne pristajemo na to da EU uvede bilo kakve sankcije u odnosu na Zapadni Balkan. Oni koji smatraju da se sankcijama mogu riješiti problemi, oni pojma nemaju kakva je ovdje situacija i na taj način pokušavaju prikriti svoje neznanje. Mi podržavamo dijalog u obostranom interesu. Ekonomska saradnja je u velikoj mjeri razvijena proteklih godina. Imali smo robnu razmjenu preko 600 miliona eura što je pozitivno i za jednu i drugu stranu. BiH može računati na Mađarsku u interesu da vaš proces pridruženja EU bude ubrzan”, rekao je Szijjarto.

Na kraju Szijjarto se osvrnuo i na izvještaj State Departmenta u kojem je svoje mjesto dobio i Elmedin Konaković zbog odnosa sa medijima.
“Ja sam zapanjen tim izvještajem. Uzimaju sebi za slobodu da kvalifikuju druge zemlje i da govore o unutrašnjim poslovima tako ex catedra. Kako oni to sebi smiju dozvoliti? Smatram da je zaista zapanjujuće što birokrate iz Washingtona na osnovu jednostranih informacija koje se finansiraju iz samih Sjedinjenih Američkih Država formiraju mišljenje o nama”, jasan je Szijjarto.
U zaključku Szijjarto se osvrnuo na odnos koji Mađarska ima prema Miloradu Dodiku.
“Nemojte se ljutiti, ali je nebitno šta ja mislim o Dodiku. Važno je šta ljudi u BiH, a posebno u RS-u misle o njemu. Ako sam ja dobro shvatio, u RS-u je on ponovo izabran za predsjednika entiteta i mi to poštujemo i to je veoma važno”, zaključio je mađarski ministar vanjskih poslova.
BiH
MMR vakcina ponovo u centru pažnje: Šta misle građani Cazina i BiH?
MMR vakcina ponovo je jedna od najkomentiranijih tema na društvenim mrežama. Brojni roditelji u Bosni i Hercegovini ovih dana raspravljaju o pravilima prema kojima je dokaz o primljenoj MMR vakcini neophodan za upis djece u vrtiće, a u određenim slučajevima i prilikom polaska u školu, dok roditelji koji odbiju vakcinaciju potpisuju odgovarajuću izjavu ili obrazac o odbijanju. Program obavezne imunizacije u Federaciji BiH i za 2026. godinu uključuje MMR vakcinu kao dio redovnog kalendara imunizacije.
Tema već danima izaziva podijeljena mišljenja. Dok jedni smatraju da je vakcinacija važna za zaštitu zdravlja djece i zajednice, drugi ističu da roditelji trebaju imati pravo samostalno odlučiti o tome hoće li njihovo dijete primiti ovu vakcinu.
Rasprava se posebno vodi oko pitanja upisa djece u vrtiće i škole, ali i oko odgovornosti roditelja koji odbiju vakcinaciju.
Zbog toga želimo čuti mišljenje naših čitatelja.
PITANJE ZA RODITELJE
MMR vakcina je dio obaveznog programa imunizacije u Bosni i Hercegovini, dok u pojedinim drugim državama nije zakonski obavezna ili se primjenjuju drugačija pravila.
Zanima nas vaše mišljenje:
- Da li podržavate obaveznu MMR vakcinaciju?
- Smatrate li da roditelji trebaju imati pravo izbora?
- Kako gledate na činjenicu da različite države imaju različita pravila?
- Da li vjerujete da su postojeći propisi u najboljem interesu djece?
Pozivamo vas da svoje mišljenje podijelite u komentarima, uz međusobno uvažavanje i bez vrijeđanja.
BiH
Zavidovići otkazali koncert Alena Islamovića nakon nastupa u Kraljevu 11. jula
Organizacioni odbor manifestacije “Ljeto u gradu 2026”, koju organizira Grad Zavidovići, donio je odluku da otkaže koncert Alena Islamovića, planiran u okviru ovogodišnjeg programa.
Kako su saopćili iz Organizacionog odbora, odluka je uslijedila nakon što je Islamović 11. jula, na Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, nastupio u Kraljevu u Srbiji.
U obrazloženju navode da je održavanje koncerta na taj datum za Grad Zavidovići “neprihvatljivo i duboko neprimjereno”, ističući da žele iskazati poštovanje prema žrtvama genocida, njihovim porodicama i vrijednostima koje grad njeguje.
“Zbog poštovanja prema žrtvama genocida, njihovim porodicama i vrijednostima koje naš grad baštini, smatramo da nakon takvog postupka Alenu Islamoviću nije mjesto na manifestaciji kojoj je pokrovitelj Grad Zavidovići. Naša je obaveza čuvati dostojanstvo sjećanja na žrtve i pokazati da postoje vrijednosti od kojih ne odustajemo”, navodi se u saopćenju.
Organizatori su poručili da će javnost u narednim danima blagovremeno obavijestiti o izvođaču koji će nastupiti umjesto Alena Islamovića.
Podsjećamo, Alen Islamović je 11. jula nastupio na manifestaciji “Veseli spust na Ibru”, održanoj na Trgu srpskih ratnika u Kraljevu, što je izazvalo brojne reakcije i osude dijela javnosti u Bosni i Hercegovini zbog činjenice da je koncert održan na Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.
BiH
Za genocid u Srebrenici do sada osuđene 54 osobe na 781 godinu i pet na doživotnu kaznu zatvora
Zbog genocida i drugih zločina koji su se desili tokom pada Srebrenice 11. jula 1995., kada je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, do sada su pred međunarodnim i domaćim sudovima osuđene 54 osoba na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora.
Bivši komandant Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić osuđen je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju na doživotni zatvor zbog genocida i zločina protiv čovečnosti tokom rata u BiH 1992-1995.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Sud Bosne i Hercegovine i sudovi u Srbiji osudili su više od pedeset osoba na više od 700 godina zatvora za zločine počinjene u Srebrenici. Od dvadeset presuda MKSJ-a za zločine počinjene u Srebrenici, sedam uključuje i presude za zločin genocida. Sud BiH donio 25 presuda za zločine počinjene u Srebrenici, od čega je trinaest za zločin genocida. U Republici Srbiji doneseno je pet presuda koje se odnose na Srebrenicu, uključujući presude za ratne zločine protiv civilnog stanovništva i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Sud u Haagu pravosnažno je osudio i bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića na doživotni zatvor 2019. godine.
Osim Karadžiću i Mladiću, u Haagu su izrečene još tri pravosnažne doživotne kazne za genocid u Srebrenici.
Kazna je 2010. godine izrečena bivšem načelniku za bezbjednost glavnog štaba VRS Ljubiši Beari, koji je umro u Berlinu 2017. godine.
Kazna je 2015. godine izrečena i bivšem pomoćniku komandanta za obaveštajno-bezbjednosne poslove glavnog štaba VRS Zdravku Tolimiru, koji je sljedeće godine umro.
Na doživotni zatvor osuđen je i potpukovnik Drinskog korpusa VRS Vujadin Popović, koji je proglašen krivim za genocid, istrebljenje, ubistvo i progon Bošnjaka.
Tribunal u Haagu je donio prvu presudu koja je zločin u Srebrenici okarakterisala kao genocid, i to bivšem generalu Vojske Republike Srpske Radislavu Krstiću 2001. godine.
Krstić je pravosnažno osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i učestvovanja u genocidu. U otvorenom pismu 2024. godine, pisanom rukom, priznao je genocid nad Bošnjacima u Srebrenici.
Na dugogodišnje kazne zatvora osuđeni su i oficiri VRS Drago Nikolić (35 godina), Dragan Obrenović (17 godina), Momir Nikolić (20 godina), Radivoje Miletić (18 godina) i Ljubomir Borovčanin (17).
Jovica Stanišić i Frenki Simatović, šefovi bezbjednosti Srbije tokom 90’, 2023. su osuđeni za udruženi zločinački poduhvat, u okviru kojeg je i zločin u Trnovu 1995. godine, kada je ubijeno šest bošnjačkih civila iz Srebrenice.
U Haagu je osuđen i pripadnik 10. diverzantskog odreda Dražen Erdemović, prvi čovjek koji je pred tim sudom priznao krivicu za ubistva zarobljenih Bošnjaka. On je uhapšen 1996. u Srbiji i iste godine je u Haagu osuđen na pet godina zatvora, a njegovo svedočenje kasnije je doprinijelo osuđujućoj presudi protiv Ratka Mladića.
U Bosni i Hercegovini u posljednjih godinu dana nije donesena ni jedna presuda za zločine u Srebrenici, dok u Srbiji sudski postupci dugo traju.
saff.ba
BiH
Srebrenica 1995.: Priznanje genocida(video)
BiH
Ovo su imena svih žrtava genocida čiji posmrtni ostaci će danas biti ukopani u Potočarima
To su:
Jusić (Zaim) Senad, rođen 1975. godine, imao je 20 godina kada je ubijen. Nestao je u julu 1995. na području Bratunca, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2022. godine na lokalitetu Kameničko brdo.
Baraković (Ramiz) Muriz, rođen 1973. godine, imao je 22 godine kada je ubijen. Nestao je na lokalitetu Zeleni Jadar u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2005. godine na lokalitetu Budak. Ranije je ukopan njegov brat Enver.
Musić (Edhem) Hamed, rođen 1973. godine, imao je 22 godine kada je ubijen. Ubijen je u ljeto 1995. na području Baljkovice, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Rahunići (Bratunac).
Alić (Šemso) Ramo, rođen 1965. godine, imao je 30 godina kada je ubijen. Ubijen je u Bratuncu 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su u masovnoj grobnici Glogova 2001. godine.
Osmanović (Osman) Muhidin, rođen 1963. godine, imao je 32 godine kada je ubijen. Nestao je u Vlasenici u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Most na rijeci 2008. godine.
Ćerimović (Rahman) Huso, rođen 1963. godine, imao je 32 godine kada je ubijen. Nestao je na području Zvornika u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su u Kamenici 2008. godine.
Nukić (Suljo) Nuko, rođen 1957. godine, imao je 38 godina kada je ubijen. Nestao je u Vlasenici u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Jelovačka česma 2002. godine. Bit će ukopan uz svoja četiri amidžića.
Gušter (Alija) Ahmet, rođen 1954. godine, imao je 41 godinu kada je ubijen. Nestao je na području Vlasenice, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Turalići (Vlasenica).
Kunić (Omer) Asim, rođen 1953. godine, imao je 42 godine kada je ubijen. Ubijen je na području Zvornika, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2006. godine iz masovne grobnice Kamenica – Čančari.
Dautović (Mustafa) Ramo, rođen 1939. godine, imao je 56 godina kada je ubijen. Nestao je na području Zvornika, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine iz masovne grobnice Kamenica – Čančari.
Izvor:klix.ba
BiH
Federalno ministarstvo nudi besplatnu pravnu pomoć građanima zbog isticanja zastave Republike BiH s ljiljanima
Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica saopćilo je da građani koji budu imali pravnih problema zbog isticanja zastave Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima mogu ostvariti besplatnu pravnu pomoć.
Kako navode, zastava Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima bila je zvanična i međunarodno priznata zastava države Bosne i Hercegovine. Građani kojima zbog njenog isticanja bude izrečena kazna, oduzeta zastava ili se suoče s drugim pravnim posljedicama, imaju mogućnost zatražiti stručnu pravnu pomoć.
Besplatna pravna pomoć dostupna je svim građanima Bosne i Hercegovine, bez obzira na mjesto prebivališta.
Za ostvarivanje pravne pomoći građani se mogu obratiti putem telefona +387 33 294 131 ili putem e-mail adrese pravnapomoc@fmroi.gov.ba.
Iz Ministarstva poručuju da je cilj ove inicijative pružanje pravne podrške svim građanima koji smatraju da su njihova prava povrijeđena u vezi s isticanjem zastave Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima.
-
Cazinprije 2 danaCazinjanin Ajdin Salkić postao potporučnik Oružanih snaga BiH nakon školovanja u Hrvatskoj
-
Smrtovniceprije 3 danaNa ahiret preselio Prošić ( Mehe ) Mehmed
-
Cazinprije 3 danaPonos Cazina: Davud Šabić ponovo dobio poziv u U14 reprezentaciju Bosne i Hercegovine
-
Cazinprije 2 danaADNAN SEDIĆ STEKAO ZVANJE CRNI POJAS II DAN
-
Cazinprije 4 danaVečeras na Starom gradu Ostrožac: Amira Medunjanin donosi nezaboravnu noć sevdaha
-
BiHprije 4 danaZavidovići otkazali koncert Alena Islamovića nakon nastupa u Kraljevu 11. jula
