Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine prihvatila inicijativu za produženje važenja Odluke o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrjevnog drveta i proizvoda od drveta iz Bosne i Hercegovine sve do kraja 2022. godine.
Naime, kako se navodi u zvaničnom saopćenju, Vlada će Vijeće ministara BiH uputiti inicijativu da zaduži Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da, u što kraćem roku, a ne kasnije od petnaest dana od njenog usvajanja, pripremi i uputi Vijeću ministara BiH na razmatranje i odlučivanje odgovarajuću odluku kojom bi do 31.12.2022. godine bilo produženo važenje Odluke o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrjevnog drveta i proizvoda od drveta iz BiH, u kojoj je zabrana izvoza bila određena i za drvene brikete.
Također je u inicijativi navedeno da Vlada FBiH smatra da je neophodno produžiti važenje ove odluke, jer sezona grijanja počinje od oktobra i sasvim je izvjesno očekivati drastičan porast potražnje za ovim proizvodima.
Kako bi provjerili šta ovo znači za proizvođače pozvali smo kompaniju “Drvosječa”, koja važi za jednu od najvećih trogavaca peletom u Bosni i Hecegovini.
Kako nam je kazao Muhamed Helać, predstavnik kompanije “Drvosječa”, ovom inicijativom Vlade FBiH bi izbjegli crni scenarij u našoj zemlji.
“Trenutna situacija kada idemo prema kraju zabrane izvoza nam govori da veliki broj proizvođača u posljednih mjesec dana je krenulu u skladištenje proizvodnje. Naime, oni su ukinuli prodaju i na domaćem tržištu. Iz prostog razloga jer imaju dovoljno resursa da mogu izdržati mjesec bez prihoda kako bi se nakon isteka zabrane izvoza ostvarili na inostranom tržištu. Međutim, vidjet ćemo kako će se sve odvijati ako se ova inicijativa usvoji”, kazao je Helać.
Dodao je kako su posljednja istraživanja u Evropskoj uniji pokazala da je velika potražnja za ogrjevom i peletom i to sve zbog krize sa plinom iz Rusije.
“U Evropi je potražnja za 2,5 miliona tona peleta. Sada kada je zabranjen uvoz iz Rusije i Bjelorusije, u EU imamo ogromnu nestašicu. Malo je sada nezahvalno komentarisati kakve bi nam cijene mogle biti jer se nalazimo u periodu globalne krize. Međutim, zabrana izvoza će pomoći da da se izbjegne scenarij da nema ogrjeva i da kupujemo po cijenama koje su duplo više. Ograničavanje cijene bio bi mnogo veći problem. Zabrana izvoza je trebala da stimuliše da se podmiri domaće tržište, međutim nije se tako odrazilo. Najbolja mjera je da se uvedu kvote koliko se na mjesečnom nivou može izvesti iz države.
Ukoliko se dozvoli izvoz, čeka nas strašan scenarij. Ogrjeva će biti u jako malim količinama i jako će se teško dolaziti do njega. Cijene peleta bi bile i iznad 1.000 KM. Čekale bi nas visoke cijene, jer kako ubijediti nekog proizvođača da proda na domaćem tržištu, kada može to izvesti i zaraditi puno više na inostranom”, zaključio je Helać za Raport.
Premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić uputio je nedavno nadležnim institucijama inicijativu za stavljanje van snage odluke o zabrani izvoza ogrjevnog drveta i peleta.
Ružnić za Raport kaže da današnja inicijativa Vlade FBiH nije dobra te da Vlada može poduzeti mjere i regulisati cijene peleta na konkretniji način u smislu donošenja odluka o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena određivanjem maksimalne visine marži.
“Neophodno je da Vlada Federacije BiH donese posebnu mjeru. Moramo biti iskreni, ovako će samo preprodavači profitirati. Ukoliko se zabrana produži do kraja godine, građani će ostati uskraćeni za cijepano drvo, pelet. Donošenja odluke o zabrani izvoza je dovelo do do ponovnog skoka cijena. Tržište nije zadovoljeno”, kazao je Ružnić.
Ružnić ističe i da nas ionako čeka teška i izazovna zima.
“Vlast mora povlačiti konkretne mjere kada je u pitanju ogrjev. Sve je sada na Vladi Federacije BiH i premijera Fadila Novalića”, kazao je Ružnić za Raport.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona odlučno je u borbi za suzbijanje kršenja saobraćajnih propisa i osiguravanja sigurnosti za sve učesnike u saobraćaju.
Obavještavamo javnost da smo stavili u funkciju stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama sa mogućnošću optičkog prepoznavanja znakova.
Ovaj sistem registruje prekršaje prekoračenja brzine, sa mogućnošću prepoznavanja registarskih tablica, prati kretanje učesnika u saobraćaju kao i neregistrovana vozila.
Prilagodite brzinu kretanja u saobraćaju i poštujte ograničenja brzine kretanja, čuvajte svoj i tuđe živote.
U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.
Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.
Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.
Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.
Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.
Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.
Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.
Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.
Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.
-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.
Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.
– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.
Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.
-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.
Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.
FENA
Pokrenut apel za pomoć Naimu Muhiću, ocu dvoje djece koji boluje od raka
Ismail Barlov je prvak Evrope: Ostvario sam snove, ali ovo je tek početak
Na Ahiret preselio Nadarević (Selima) Esad
Na Ahiret preselila Begić (rođ. Silić) Šejla
Na Ahiret preselila Rožić ( rođ. Skenderović) Razija
FOTO Nakon teške bolesti preminula Nejra Bešić (34), iza nje ostala devetogodišnja kćerka
Na Ahiret preselila Kljajić (rođ. Harbaš Osmana) Hasiba
Na Ahiret preselio Mulalić (Bećira) Ibrahim
You must be logged in to post a comment Login