Društvene mreže i tehnologija imaju negativan uticaj na mentalnu i emocionalnu zrelost djece, upozorava neurolog!

Neurolog dr Suzan Grinfild ističe da društvene mreže spriječavaju djecu da nauče da sami razmišljaju, zbog čega mentalno ostaju na nivou trogodišnjaka.

Društvene mreže i video igrice dovode do toga da djeca ne umiju međusobno da razgovaraju niti da misle svojom glavom jer neprestano traže nešto da im odvlači pažnju.

“Mislim da će generacije koje su tome izložene ostati na nivou trogodišnjaka: emocionalno, po pitanju preuzimanja rizika, imaće jako loše socijalne veštine, slab sopstveni identitet i ništa neće moći da im zadrži pažnju”, upozorava ona.

Grinfeld, koja je inače jedan od istraživača na Oksfordu, svoje mišljenje je potkrijepila i studijom iz 2014. godine, koju su proveli psiholozi sa Univerziteta u Virdžiniji i sa Harvarda, koja je pokazala da bi se studenti radije izložili blagom električnom šoku nego da ostanu deset minuta sami bez nečega što bi im odvuklo pažnju.

Ona kaže da je ova studija pokazala da je mladim ljudima potrebna “neprestana stimulacija iz okoline, u svakom trenutku” i to pokazuje da oni više nisu sposobni da budu sami sa svojim mislima.

To može da ima posebno loše efekte na djecu, zbog čega dr Grinfild savjetuje roditeljima da djecu podstaknu na neke aktivnosti – sport ili čitanje, na primjer – kako bi se smanjila izloženost ekranima i stimulisala mašta.

Ekspert za digitalnu detoksikaciju (tužno je što neko time uopšte mora da se bavi!) Tanja Gudin kaže da je potpuno saglasna sa dr Grinfild i ističe kakve su prednosti smanjenog korištenja elektronskih uređaja među djecom.

“Studija provedena na Univerzitetu u Kaliforniji je dokazala da kada su sklonjeni elektronski uređaji iz okruženja djece na sedmicu dana, oni su mogli bolje da razumiju neverbalnu komunikaciju, u odnosu na grupu djece koja je i dalje koristila uređaje”.

Gudin ističe da bi trebalo imati na umu koliko je u životu važna sposobnost razumjevanja neverbalnog jezika – za život uopšte, u školi, na poslu, u vezama, te da bi to možda trebalo da “upali alarm” među roditeljima da ograniče djeci korištenje uređaja.

Grinfildova je inače prije četiri godine izdala knjigu Mind Change u kojoj je tvrdila da digitalna tehnologija reprogramira mozak djece. Tu je napisala da mališani koji prekomerno koriste društvene mreže ili igraju igrice imaju veći rizik oboljevanja od depresije, nedostatka samopouzdanja, a češće i razvijaju narcisoidni poremećaj ličnosti.

Izvor: Mondo

akos.ba

Dok je pažnja svjetske javnosti usmjerena na sukob Irana s Izraelom i Sjedinjenim Američkim Državama, stručnjaci upozoravaju da se ova zemlja suočava s još jednom ozbiljnom krizom – nedostatkom vode. Dugogodišnje suše, prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa i loše upravljanje vodnim sistemima doveli su Iran na rub ekološke katastrofe.

Prema podacima Svjetskog instituta za resurse (WRI), Iran se nalazi među državama s izuzetno visokim nivoom vodnog stresa, trošeći više od 80 posto svojih obnovljivih zaliha vode svake godine. Posljedice su već vidljive širom zemlje, a jedan od najupečatljivijih primjera je jezero Urmia na sjeverozapadu Irana.

Nekada najveće slano jezero na Bliskom istoku prostiralo se na gotovo 6.000 kvadratnih kilometara, dok danas zauzima manje od deset posto svoje nekadašnje površine. Dugotrajne suše, intenzivna poljoprivredna proizvodnja, preusmjeravanje riječnih tokova i nekontrolisano crpljenje podzemnih voda doveli su do dramatičnog povlačenja vode i stvaranja ogromnih slanih ravnica.

Situaciju dodatno pogoršava ratna kriza. Prema dostupnim izvještajima, tokom sukoba oštećeni su pojedini vodovodni sistemi, cjevovodi i postrojenja za preradu vode, što dodatno ugrožava snabdijevanje stanovništva.

Stručnjaci upozoravaju da bi bez hitnih reformi i održivijeg upravljanja vodnim resursima milioni ljudi mogli biti suočeni s ozbiljnim nestašicama vode u narednim godinama. Klimatske promjene, rast temperatura i smanjenje količine padavina dodatno povećavaju rizik od širenja krize.

Za mnoge građane Irana, borba za pristup pitkoj vodi postaje svakodnevni izazov, a sve više analitičara smatra da bi upravo nestašica vode mogla predstavljati najveću prijetnju stabilnosti zemlje u budućnosti.

Hrvatska nogometna reprezentacija tokom Svjetskog prvenstva boravit će u Alexandriji, gradiću nedaleko od Washingtona koji na prvi pogled djeluje mirno i idilično. Međutim, iza šarmantnih ulica, kolonijalne arhitekture i turističkih razglednica krije se mjesto koje godinama nosi epitet jednog od najukletijih gradova u Sjedinjenim Američkim Državama.

Alexandria, grad sa oko 160.000 stanovnika smješten uz rijeku Potomac, bit će baza Vatrenih tokom Mundijala. Iako je poznata po bogatoj historiji i atraktivnom starom jezgru, ovaj grad jednako je poznat i po brojnim pričama o duhovima koje su postale dio njegovog identiteta.

Turistički vodiči redovno organiziraju noćne obilaske tokom kojih posjetiocima pričaju legende o paranormalnim pojavama i misterioznim događajima koji navodno i danas uznemiravaju stanovnike.

Najpoznatija među njima vezana je za takozvanu „Nepoznatu ženu“, koja je 1816. godine sa suprugom odsjedala u taverni Gadsby. Teško bolesna žena preminula je u sobi broj osam, a njen identitet nikada nije otkriven. Prema lokalnim pričama, njen duh i danas luta hodnicima historijske zgrade.

Posjetioci i zaposlenici godinama su prijavljivali neobične pojave, od samostalnog paljenja svijeća do misterioznih figura koje nestaju pred očima svjedoka. Osim nje, stanovnici vjeruju da gradom lutaju i duhovi vojnika iz Američkog građanskog rata.

Zbog svega toga mnogi su se našalili kako je zanimljivo da je selektor Hrvatske Zlatko

Dalić, poznat po svojoj religioznosti, upravo Alexandriju odabrao za bazu reprezentacije.

Ipak, čak i ako se Vatreni ne susretnu s paranormalnim pojavama, očekuju ih drugi izazovi. Njihov hotel nalazi se neposredno uz zračnu rutu Nacionalnog aerodroma Ronald Reagan, zbog čega avioni tokom dana i noći često prelijeću iznad grada.

Uz to, područje je pokriveno velikim brojem nadzornih kamera, pa će privatnost biti gotovo nemoguća misija za hrvatske reprezentativce.

Tako će se Hrvatska za pohod na novi veliki rezultat pripremati u neobičnom spoju američke historije, urbanog života i priča o duhovima koje već dva stoljeća intrigiraju stanovnike i posjetioce Alexandrije.

Zemljotres magnitude 6,1 stepen po Richteru pogodio je u ponedjeljak morsko područje zapadno od Havane, a podrhtavanje tla osjetilo se širom zapadne Kube, uključujući glavni grad, kao i u pojedinim dijelovima američke savezne države Floride.

Prema podacima Američkog geološkog zavoda (USGS), epicentar potresa nalazio se u vodama zapadno od kubanske prijestonice na dubini od deset kilometara. Neposredno nakon zemljotresa nije bilo prijavljenih povrijeđenih osoba niti značajnije materijalne štete.

Stanovnici pogođenih područja naveli su da je podrhtavanje izazvalo uznemirenost među građanima. Flavia Pupo, menadžerica hotela u Pinar del Riju, izjavila je da su se ljudi uplašili, ali da nije bilo ozbiljnijih posljedica.

Potres se osjetio i na Floridi. Nacionalna meteorološka služba u Miamiju saopćila je da je primila više prijava o podrhtavanju tla na jugozapadu države, dok su brojni građani na društvenim mrežama naveli da su ga osjetili čak i sjevernije od Orlanda.

Iz predostrožnosti su vlasti okruga Miami-Dade evakuirale nekoliko zgrada, uključujući i glavnu upravnu zgradu okruga u centru Miamija, koja ima 28 spratova. Privremeno su obustavljene i dvije linije povišenog prigradskog voza koje prolaze kroz centar grada. Uprkos mjerama opreza, nije bilo prijavljenih povreda niti veće štete.

Geofizičar Američkog geološkog zavoda William Barnhart izjavio je da je riječ o izuzetno rijetkom događaju te najvećem zemljotresu ikada zabilježenom u Meksičkom zaljevu modernim instrumentima, koji se koriste od 1950-ih godina.

„Uvijek postoji vrlo mala mogućnost da nakon ovoga uslijedi još jači zemljotres i da ga ljudi osjete“, upozorio je Barnhart.

Stručnjaci su istakli da potres nije izazvao cunami, ali da su mogući snažniji naknadni potresi na zapadu Kube. Ipak, ne očekuje se da će oni imati značajniji utjecaj na područje Floride.

Cijene nafte zabilježile su značajan rast u ponedjeljak nakon nove razmjene napada između Irana i Izraela, što je dodatno pojačalo strahovanja investitora od širenja sukoba na Bliskom istoku i mogućih poremećaja u globalnom snabdijevanju energentima.

Prema podacima sa svjetskih tržišta, cijena sirove nafte porasla je za više od četiri posto, dok je referentna Brent nafta dostigla gotovo 98 dolara po barelu. Analitičari upozoravaju da bi daljnja eskalacija sukoba mogla dodatno povećati cijene energenata širom svijeta.

Posebnu zabrinutost izaziva situacija oko Hormuškog moreuza, jednog od najvažnijih svjetskih pravaca za transport nafte. Svaki poremećaj prometa kroz ovaj strateški prolaz mogao bi imati ozbiljne posljedice po globalno tržište energenata i izazvati novi val poskupljenja goriva.

Iako međunarodna zajednica poziva na smirivanje tenzija i povratak pregovorima, razmjena udara između dvije zemlje izazvala je sumnje u održivost krhkog primirja i povećala neizvjesnost na finansijskim tržištima.

Stručnjaci smatraju da će kretanje cijena nafte u narednim danima u velikoj mjeri zavisiti od razvoja sigurnosne situacije na Bliskom istoku i eventualnih novih diplomatskih napora za zaustavljanje sukoba.