Connect with us

Sukob u Ukrajini

Ukrajinci srušili most kako bi spriječili ruske tenkove da uđu u Kijev (VIDEO)

Published

on

Izvještaji o eksplozijama i borbama oko ukrajinskog glavnog grada preplavile su društvene mreže, a u jednom od njih navodi se i da su Ukrajinci srušili most kako bi spriječili ruske tenkove da uđu u Kijev.

Ukrajinska Pravda piše da je vojska uništila most na periferiji Kijeva, kako bi spriječili ruske tenkove da napreduju dalje u grad. Riječ je o mostu koji se nalazi u selu Romanivke, na autoputu Novi Irpen.Glasne eksplozije se u Kijevu čuju od jutros, a prije zore mogli su se vidjeti i projektili koji su osvjetljavali nebo iznad Kijeva.

Advertisement

Posljednja eksplozija se čula oko 7:00 sati, a sljedeća prijetnja u Kijevu je najavljena za 8:15.Ruski avion se navodno srušio na stambeni blok u Kijevu. Ruska protivzračana odbrana je sprečavala još jedan ruski zračni napad kada su pogodili avion. Lokalni izvještaji navode da je izgorjela stambena zgrada na devet spratova. Gradonačelnik Vitali Kličko je napisao da su najmanje tri civila povrijeđena od čega je jedno u kritičnom stanju.

Ranije se obratio i predsjednik Vladimir Zelenski koji je kazao da Rusija trenutno u Kijevu ne bira da li će pogoditi civilni ili vojni objekat zbog čega je Putina nazvao Hitlerom.

klix

Advertisement

Sukob u Ukrajini

Činilo se da situacija nije mogla biti lošija za Ukrajinu, a onda je Trump zadao novi udarac

Published

on

By

Posljednjih sedmica se činilo kao da stvari za Ukrajinu ne mogu biti lošije, a onda se oglasio američki predsjednik Donald Trump.
Nakon što je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog isključio iz prvih američkih pregovora s Rusijom o okončanju rata, Trump je optužio Ukrajinu da je započela sukob.

Rekavši da je “razočaran” reakcijom, čini se da okrivljuje Ukrajinu za početak rata te je rekao da su mogli “napraviti dogovor”.

Puna ruska invazija izazvala je rat u Ukrajini prije skoro tri godine.

Evropske države NATO-a su bile ljute zbog Trumpove jednostrane mirovne inicijative.

Advertisement

Obraćajući se novinarima u svojoj rezidenciji u Mar-a-Lagou, Trump je upitan od BBC-a koja je njegova poruka Ukrajincima koji bi se mogli osjećati izdatim.

“Čujem da su uznemireni zbog toga što nemaju mjesto, pa, imaju mjesto tri godine i mnogo prije toga. To se moglo vrlo lako riješiti”, rekao je Trump te dodao:

“Mogli su sklopiti dogovor”.

Naveo je da je mogao sklopiti dogovor za Ukrajinu što bi im dalo “skoro svu zemlju” te je naveo kako nijedan grad ne bi bio srušen, piše CNN.

Advertisement

Nakon sastanka u Rijadu, Trump je rekao da je “mnogo samouvjereniji”.

“Bili su veoma dobri. Rusija želi nešto da uradi. Žele da zaustave divlje varvarstvo. Mislim da imam moć da okončam ovaj rat,” poručio je Trump.

Pored toga, iznio je još jednu tezu razgovora s ruskim liderom Vladimirom Putinom, a to je da je vrijeme za izbore u Ukrajini.

Kako prenosi CNN, Trumpov entuzijazam za Putina ne dijele barem dva visoka republikanska senatora koji smatraju da je on ratni zločinac koji treba biti u zatvoru.

Advertisement

Klix

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Šta su dogovorili Rusi i Amerikanci u Rijadu: Četiri ključne stavke među njima i “uklanjanje iritanata”

Published

on

By

Delegacije SAD-a i Rusije dogovorile su se danas da “riješe iritante u bilateralnim odnosima”, izjavila je glasnogovornica State Departmenta SAD-a Tammy Bruce nakon današnjih razgovora u Rijadu.

Razgovori na visokom nivou između ruskih i američkih delegacija završeni su, a sastanak je trajao oko 4,5 sata.

“Sjedinjene Američke Države žele zaustaviti ubijanje i koriste svoju moć u svijetu kako bi okupile zemlje”, izjavila je glasnogovornica State Departmenta SAD-a Tammy Bruce u sažetku razgovora.

Dodala je da je predsjednik Trump jedini lider na svijetu koji bi mogao natjerati Ukrajinu i Rusiju da se slože oko toga.

Tokom razgovora, kako je rekla, američki i ruski zvaničnici dogovorili su se da:

Advertisement
  • Usvoje mehanizam za konsultacije kako bi se riješili iritanata u bilateralnim odnosima s ciljem poduzimanja potrebnih koraka za normalizaciju rada diplomatskih misija.
  • Imenuju odgovarajuće visoke timove koji će početi raditi na putu ka okončanju sukoba u Ukrajini što je prije moguće na način koji je trajan, održiv i prihvatljiv za sve strane.
  • Postave temelje za buduću saradnju po pitanjima od zajedničkog geopolitičkog interesa i historijskih ekonomskih i investicijskih prilika koje će proizaći iz uspješnog okončanja sukoba u Ukrajini.
  • Ostanu uključeni kako bi osigurali da proces napreduje pravovremeno i produktivno.

Nije jasno na koga misle pod “iritantima” no neki su već posumnjali da se radi o evropskim i ukrajinskim zvaničnicima.

Komentirajući Trumpovo telefonski poziva s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prošle sedmice, Bruce je izjavila:

“Jedan telefonski poziv praćen jednim sastankom nije dovoljan da se uspostavi trajni mir. Moramo poduzeti akciju, i danas smo napravili važan korak naprijed”, kazala je Bruce.

U saopćenju se tvrdi da “Trump želi zaustaviti ubijanje; Sjedinjene Američke Države žele mir i koriste svoju moć u svijetu kako bi okupile zemlje. Predsjednik Trump je jedini lider na svijetu koji može natjerati Ukrajinu i Rusiju da se slože oko toga”.

“Strane koje su učestvovale u današnjim sastancima obavezale su se da će ostati angažirane kako bi osigurale da proces napreduje pravovremeno i produktivno”, navodi se u saopćenju.

Advertisement

Međutim, kada je riječ o rokovima, u saopćenju se navodi da “jedan telefonski poziv praćen jednim sastankom nije dovoljan da se uspostavi trajni mir”, te da je ovo samo početak procesa.

Amerikanci su se također zahvalili Saudijskoj Arabiji na domaćinstvu ovih razgovora.

Klix

Advertisement
Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Trump hvalio Ruse, a negirao tvrdnje Zelenskog: Porazili su Napoleona i Hitlera

Published

on

By

Predsjednik SAD-a Donald Trump rekao je da ruski predsjednik Vladimir Putin “želi prestati sa sukobima” i odbacio sugestiju da bi se Putinove ambicije mogle proširiti izvan granica Ukrajine.

“Mislim da se želi prestati boriti. Vidim to. Razgovarali smo dugo i teško. Steve Witkoff bio je s njim vrlo dugo, otprilike tri sata. Mislim da se želi prestati boriti”, rekao je Trump novinarima u nedjelju na pitanje što misli da Putin želi.

Trump je hvalio Rusiju i podsjetio na pobjede nad Napoleonom i Hitlerom.

“Imaju veliki, moćan stroj. Vi to razumijete. Porazili su Hitlera i porazili su Napoleona. Znate, dugo su se borili. Radili su to i prije, ali mislim da bi se on želio prestati boriti”, kazao je Trump.

Primjedbe dolaze dok Trumpova administracija nastoji pregovarati o okončanju rusko-ukrajinskog rata, koji je započeo prije gotovo tri godine kada je Putin vodio neizazvanu invaziju na Ukrajinu.

Advertisement

Upitan o Putinovim teritorijalnim ambicijama i misli li da Putin želi cijelu teritoriju Ukrajine, Trump je rekao da je Putinu postavio isto pitanje.

“Mislim da želi prestati. To je bilo moje pitanje njemu. Jer ako bi on nastavio, to bi bio veliki problem za nas, a to bi i meni stvorilo veliki problem, jer jednostavno ne možete dopustiti da se to dogodi”, rekao je Trump.

Trump je rekao da misli da Putin želi okončati rat, a da to želi i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

Upitan o upozorenju Zelenskog o Putinovom potencijalnom ratu protiv NATO-a, Trump je rekao: “Ne, ne slažem se. Ne slažem se. Niti malo”.

Advertisement
Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Vance šokirao izjavom: Ako Putin ne bude pregovorao, možemo vojsku poslati

Published

on

By

Potpredsjednik SAD JD Vance zauzeo je mnogo oštriji ton o mogućim posljedicama za Rusiju kada su u pitanju pregovori o miru u Ukrajini.

U intervjuu za Wall Street Journal američki potpredsjednik kaže da će, ako Vladimir Putin ne pristane na mirovni sporazum s Ukrajinom koji Kijevu garantira dugoročnu neovisnost, SAD udariti Moskvu sankcijama i potencijalno vojnom akcijom.

To predstavlja odstupanje od nekih poruka predsjednika Donalda Trumpa i ministra odbrane Petea Hegsetha, koji su naglasili potrebu da Evropa preuzme veći teret sigurnosti.

Advertisement

Hegseth je, na primjer, upozorio da prisutnost američkih trupa u Evropi nije garantirana zauvijek.

Također u intervjuu, Vance je rekao da opcija slanja američkih trupa u Ukrajinu ako Rusija ne pregovara u dobroj vjeri ostaje “na stolu”.

“Postoje ekonomski alati utjecaja, postoje naravno i vojni alati utjecaja” koje bi SAD mogle upotrijebiti protiv Putina, rekao je.

Advertisement

Dodao je: “Mislim da će iz ovoga proizaći dogovor koji će šokirati mnoge ljude.”

Komentari su izazvali skepticizam među nekim promatračima, koji su sugerirali da su kao osmišljeni da poboljšaju pregovaračku moć SAD u pregovorima s Putinom.

Profesor Sergey Radchenko, vodeći historičar Hladnog rata, rekao je da je Vanceova prijetnja američkim trupama u Ukrajini “vrlo vjerovatno blef”.

Advertisement

“Čini se nezamislivim da se Trump – koji je opetovano sugerirao da nema interesa za takve zavrzlame i da bi želio da Evropa preuzme vodstvo – promijenio mišljenje”, rekao je u objavi na X.

“A taj predsjednik će okačiti Ruse u Ukrajini? Da sam Putin, rekao bih: hmmmm, tačno. Možete imati stratešku dvosmislenost u ovim stvarima, ali također morate imati određeni kredibilitet, a Trump još nije izgradio rezervu vjerodostojnosti.”

Nastavi čitati

BiH

Borio se za Ruse: U Ukrajini poginuo Haris Mataradžija, četnik iz Visokog

Published

on

By

Ruski dobrovoljac iz Visokog Haris Mataradžija poginuo je na ukrajinskom ratištu u Zaporožju u novembru prošle godine, saznaje Istraga.ba.

Mataradžija je bio član Srpske radikalne stranke, poštovalac ratnog zločinca Vojislava Šešelja, ali i nekadašnjeg predsjednik SRJ Slobodana Miloševića, koji je umro u Hagu, gdje je bio optužen za ratne zločine.

Matardžija je ranije na svom Facebook profilu objavljivao fotografije s podignuta tri prsta, dijelio četničke pjesme, pozivao na “klanje šiptara”, pisao uvredljive komentare o Bošnjacima nazivajući ih “Turcima” i “balijama”.

Advertisement

Mediji u regionu su 2021. godine pisali da je Matardžija napadnut pred svojom kućom u Visokom “zato što se izjašnjava kao Srbin”. Tom prilikom je  zadobio lakše tjelesne povrede. Haris je rođen u “mješovitom braku”, a dobar dio svog života proveo je u Srbiji.

Kako je 2021. prenio Stav Haris je sudeći po komentarima koje je ostavljao na Facebooku bio uključen i u kriminalne obračune u Istočnom Sarajevu, u kojima je korišteno i vatreno oružje.

Mjesec dana prije smrti Matardžije u Ukrajini je poginuo još jedan ruski dobrovoljac iz Bosne i Hercegovine Veljko Mijatović iz sela Boljanić kod Doboja. Prema objavama, Mijatović je poginuo u blizini ukrajinskog grada Bahmut, gdje se proteklih godina, kao dobrovoljac, borio na strani ruskih agresorskih snaga u Ukrajini.

Advertisement
Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

U Ukrajini poginuo poznati srbijanski plaćenik i komandant četničkog pokreta Bratislav Živković

Published

on

By

Bratislav Živković, kontroverzni komandant Četničkog pokreta iz Srbije, poginuo je u Ukrajini tokom kontraofanzivnih borbi u Kurskoj oblasti. Prema prvim nezvaničnim informacijama, Živković je stradao u noći 2. januara, dok je učestvovao u sukobima u Kurskoj oblasti.

Vijest o njegovoj smrti pojavila se na ruskim Telegram grupama, gdje su njegovi saborci izrazili tugu zbog gubitka. Jedna od objava navodi:

“U toku noći, 2. januara, u teškim bitkama za oslobođenje Kurske oblasti poginuo je kao heroj naš prijatelj i brat, komandir jurišnog voda, Bratislav Živković”.

Živković je godinama bio poznat po svojim aktivnostima u stranim ratnim sukobima, naročito u Ukrajini, gdje se borio na strani proruskih separatista. Njegovo učešće u ovim sukobima započelo je 2014. godine, kada je kao vođa grupe srpskih dobrovoljaca otišao na Krim, tokom ruske aneksije tog ukrajinskog poluostrva.

Sam je tvrdio da je sudjelovao u borbama za Lugansk i Donjeck, dva ključna grada u istočnoj Ukrajini, koja su postala žarišta sukoba između ukrajinskih snaga i proruskih separatista. Prema vlastitim tvrdnjama, nosilac je medalje ruskog Ministarstva odbrane za “povratak Krima”, iako ove tvrdnje nisu nezavisno potvrđene.

Advertisement

Živković s četnicima u Ukrajini

Živković je bio u središtu brojnih kontroverzi i u Srbiji. Godine 2018. uhapšen je zbog sumnje da je organizovao učešće srpskih državljana u stranim ratnim sukobima, nudeći im mjesečnu naknadu od 200 eura. Prema informacijama, sredstva za angažman dolazila su iz budžeta samoproglašene Luganske Narodne Republike, a ne direktno iz Rusije, kako se spekulisalo.

Zabranjen ulazak u NATO zemlje

Zbog svojih aktivnosti, Živković je 2017. godine označen kao prijetnja nacionalnoj sigurnosti Rumunije. Zabranjen mu je ulazak u tu zemlju na 15 godina, nakon što je uhvaćen kako fotografiše vojne radare na obali Crnog mora i pokušava prenijeti njihove GPS koordinate. Zabrana je kasnije proširena i na druge NATO zemlje.

Nakon toga, Živković se preselio u Bugarsku, a potom u Rusiju, gdje je nastavio svoju povezanost s proruskim vojnim i političkim strukturama.

Advertisement

Pored direktnog učešća u ratnim sukobima, Živković je bio povezan s međunarodnim ekstremno desničarskim organizacijama, poput grupe “Unité Continentale”. Ovu organizaciju su 2018. godine ukrajinske vlasti označile kao ekstremistički pokret koji pruža podršku proruskim snagama u Donbasu.

Generalno tužilaštvo Ukrajine istraživalo je Živkovića zajedno sa još pet srpskih državljana zbog napada na ukrajinske snage u oblastima Donjecka i Luganska.

Živković je 2023. godine bio prisutan u publici tokom govora ruskog predsjednika Vladimira Putina što su zabilježile i kamere ruskih državnih agencija.

Klix

Advertisement
Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije