Connect with us

BiH

UZP plan Dodika i Čovića uz podršku Moskve, Zagreba i Beograda: RS bi da se otcijepi, tzv. HRHB oživljava

Published

on

Milorad Dodik i Dragan Čović imaju direktnu podršku Beograda, Zagreba i Moskve za svoje secesionističke planove. Punu deceniju ovaj dvojac korak po korak radi na rušenju države Bosne i Hercegovini. Blokade, ucjene, traženje politički nemogućeg… 

Dodik je to sve ove godine radio glasno i transparentno, ne libeći se slati poruke o otcjepljenju RS-a, dok se Čović muteći vodu na izvoru, prodavao kao “nositelj europskih vrijednosti” kojem je do domovine Bosne i Hercegovine, navodno, iznimno stalo.

Međutim, ogolio je svoje političko djelovanje do kraja u posljednjih godinu dana, a najnovijim pismom međunarodnim zvaničnicima jasno stavio do znanja da kreće u definiranje granica davno zacrtanog trećeg entiteta, tzv. Herceg-Bosne čiji su projektanti i izvršioci u Hagu osuđeni na 111 godina zatvora, a HRHB okarakterisan kao UZP-ovski projekat.

– S obzirom na daljnji nastavak procesa ukidanja pariteta, ravnopravnosti i konstitutivnosti hrvatskoga naroda, Hrvatski narodni sabor će pristupiti realizaciji svih zaključaka s Vanrednoga zasjedanja HNS-a u BiH od 19. februara 2022. te pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju Bosne i Hercegovine na načelima federalizma i konsocijacijske demokratije, čime će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost hrvatskog konstitutivnog naroda u BiH – poručuje Dragan Čović u pismu upućenom brojnim dužnosnicima EU-a, SAD-a i tijela međunarodne zajednice.

Sve svoje aktivnosti, Čović i ekipa okupljena oko njega u privatno udruženje Hrvatski narodni sabor, usmjerili su na izmjene Izbornog zakona BiH, a što je ustvari tek dobro upakovana i osmišljena politička krinka, jer je bio svjestan da ono što on traži diskriminatornim izbornim pravilima, neće nikada proći u Parlamentarnoj skupštini BiH, a uz to nije uopće u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

Izmjene Izbornog zakona tek su mu “dobar” izgovor da aktivira najsporniji od svih zaključaka, a to je onaj pod brojem 7 koji glasi:

– HNS i sve njegove članice će s krajnjom pažnjom pratiti nastavak političkih pregovora o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim ustavnim reformama kao i rješenja ukupne političke situacije u BiH. Ako se i dalje nastavi s procesom dekonstituiranja hrvatskog naroda, HNS će pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokratije, kojom će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH.

Zapadne diplomate odmah su reagirale na njegovo pismo te ga osudile, i upozorile da su “opstrukcije finansiranja i održavanja izbora i prijetnje daljnjom podjelom BiH antidejtonske, destabilizirajuće i u suprotnosti sa euroatlanskim putem BiH”.

Prije 11 godina, Čović je u Švicarskoj na za javnost zatvorenom HDZ-ovom skupu poručio:

– Naš cilj je treći entitet u Bosni i Hercegovini, a do njega se dolazi preko izborne reforme. Formalno, upravo ako imamo svoj treći entitet, imamo genijalan način da zaštitimo svakog Hrvata koji živi izvan tog entiteta, to ne razumijem. Mi želimo ove privremene odluke, rješenja oko Ustava, upravo iskoristiti da u konačnici dobijemo svoj entitet, svoju federalnu jedinicu ili u konačnici kako će se već zvati, to je manje bitno. Bitno je da ona ima izvršnu, zakonodavnu i pravosudnu vlast. Kada smo organizirali Hrvatski narodni sabor, neki od vas to pamte, 2001. godine, tada je donesena odluka o Hrvatskoj samoupravi i tada je bio onaj upad u Hercegovačku banku, smjene mnogih dužnosnika, politički, odnosno pravni procesi, smjene ljudi koji su završili lišeni slobode, po zatvorima. Sada smo se dogovorili da to radimo malo mudrije – pojasnio je tada Čović prisutnima na skupu.

HNS, na čijem je čelu tada bio Ante Jelavić, u martu 2001. godine donio jeodluku o uspostavi međukantonalnog / međuopćinskog vijeća kao oblike privremene hrvatske samouprave u Bosni i Hercegovini i Platformu za demokratsku i samoodrživu Bosnu i Hercegovinu.

U ovoj platformi navedeno je tada kako je potrebno preoblikovanje unutrašnje organizacije BiH u federalnu republiku BiH koja se sastoji od više federalnih jedinica s jednakim pravima i odgovornostima te istovjetnim načinima zaštite vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda.

Federalnim jedinicama, kako su to vidjeli Jelavić i ekipa okupljena oko njega, pripale bi sve ovlasti koje nisu izričito dodijeljene / prenesene na institucije federalne republike BiH.

Božo Ljubić je na jednom od sabora HNS-a prije nekoliko godina jasno stavio do znanja da je njihov konačni cilj federalna jedinica sa hrvatskom većinom.

– Ako BiH želi postati samoodrživa, onda je nužan i njezin administrativno-teritorijalni preustroj, koji bi uključivao federalnu jedinicu s hrvatskom većinom. I to ostaje trajna težnja hrvatskog naroda u BiH – rekao je Ljubić.

Federalna jedinica sa hrvatskom većinom je treći entitet, koji je Čović sve do 2017. godine predstavljao kao rješavanje “hrvatskog pitanja”, “ugroženosti Hrvata”, ali naravno samo onih koji su u HDZ-u BiH.

Nedavno je gostujući na N1 prof. dr. Ivo Komšić, član ratnog Predsjedništva BiH i učesnik pregovora u Dejtonu 1995. godine, kazao kako je sve bilo isplanirano za otcjepljenje RS-a i obnovu tzv. Herceg-Bosne, ali da ih je u tome spriječio otpor Ukrajine:

– Da Željko Komšić nije bio član Predsjedništva BiH u ovom mandatu, ova država bi se raspala. Milorad Dodik je sve bio pripremio da proglasi samostalnost Republike Srpske početkom agresije Rusije na Ukrajinu. Trebali su Srbija i Rusija da zaštite RS. Imam informaciju da je sve digao na entitetsku granicu i spremao se taj scenarij. Spriječio ih je ukrajinski otpor. Dobio je Vučić zadatak od Rusije. Da se proglasi RS, a da Srbija štiti. Isto je i pripremao Čović za obnovu Herceg-Bosne – kazao je on.

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

on

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Nastavi čitati

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Nastavi čitati

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

on

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Nastavi čitati

Najčitanije