Connect with us

Magazin

VIDEO Milijarder tvrdi da će uz ova jela doživjeti više od 120 godina, imamo recepte

Published

on

ŠTO JESTI kako biste vječno ostali mladi? Milijarder i poduzetnik Bryan Johnson, čini se, došao je do odgovora na ovo pitanje. Naime, on troši do dva milijuna dolara godišnje na intenzivan režim pod nazivom Project Blueprint u pokušaju da “prevari” starenje i dulje ostane mlad, a to uključuje i njegovu prehranu.

Ovaj 46-godišnjak s, kako tvrdi, kožom 28-godišnjaka, srcem 37-godišnjaka i kapacitetom pluća 18-godišnjaka na biljnoj je prehrani koja uključuje mješavinu čvrste i meke hrane, a iako je tijekom godina donosio neke loše odluke kada je prehrana u pitanju, 2019. godine u potpunosti je promijenio svoj životni stil.

Osmislio recepte za prehranu koja mu najbolje odgovara

Johnson danas svoj dan započinje sa zdravim “Green Giant” smoothiejem, za ručak pojede zdjelu punu povrća, a za desert uglavnom jede puding od voća i orašastih plodova. Sve u svemu, dnevno unese oko 1977 kalorija.

Johnson i njegov tim stručnjaka osmislili su posebne recepte za njegovu prehranu, i to tako da je, kako kaže – osluškivao svoje tijelo i otkrio koje mu namirnice odgovaraju, a koje ne. Ti su mu recepti pomogli da prestane žudjeti za nezdravom hranom, a nedavno je u dva YouTube videa podijelio i svoje omiljene anti-aging recepte za ručak i desert.

“Super Veggie” zdjela za ručak

Za ručak protiv starenja Johnson najčešće pojede ovakvu zdjelu punu povrća – u nju ide:

  • 150 g cvjetače
  • 250 g brokule
  • 50 g shiitake gljiva
  • jedan režanj češnjaka
  • 3 g đumbira

Češnjak i đumbir nasjeckaju se na sitno i ostave sa strane, a prethodno narezane cvjetača, brokula i gljive kuhaju se između 7 i 9 minuta.

Baza ove superzdrave zdjele je 150 g kuhane crne leće koja se rasporedi na dno posude, a na nju zatim ide kuhano povrće. Još je nekoliko sastojaka kako bi ovaj obrok bio potpun – sve se to začini jednom žlicom kumina, jednom žlicom sjemenki konoplje, nasjeckanim češnjakom i đumbirom, jednom žlicom jabučnog octa i jednom žlicom ekstra djevičanskog maslinovog ulja.

“Nutty Pudding” za desert

Johnson je na prilično rigoroznoj prehrani, ali ipak ostavlja mjesta za desert. Za ovaj puding s orašastim plodovima trebat će vam:

  • pola žličice cimeta
  • jedna žličica mljevenih sjemenki lana
  • jedna žličica suncokretovog lecitina
  • dvije žličice mljevenih oraha
  • 50 g bobičastog voća (jagode, maline ili borovnice)
  • tri trešnje

U zdjelu dodajte još i

  • tri žlice mljevenih makadamija oraha
  • 1/4 brazilskog oraščića
  • 50 do 100 ml bademovog mlijeka
  • 60 ml soka od nara

Sve to zajedno izblendajte i stavite u zdjelu pa na kraju ukrasite s dvije žlice chia sjemenki, 30 do 60 g proteina graška te 50 g bobičastog voća.

Tko je Bryan Johnson?

Rođen je 22. kolovoza 1977. godine u američkoj saveznoj državi Uti. Američki je poduzetnik i autor, osnivač i izvršni direktor Kernela, tvrtke koja proizvodi uređaje koji prate i bilježe moždanu aktivnost i OS Funda, tvrtke rizičnog kapitala koja ulaže u znanstvene i tehnološke tvrtke u ranoj fazi razvoja.

Johnson je također bio osnivač, predsjednik i izvršni direktor Braintreeja, tvrtke specijalizirane za mobilne i web sustave plaćanja za tvrtke e-trgovine. Braintree je kupio Venmo 2012. za 26.2 milijuna dolara, a sve skupa PayPal za 800 milijuna dolara 2013. godine. Johnson je dobio medijsku pozornost najviše zbog svog projekta pokušaja protiv starenja koji naziva Project Blueprint.

Magazin

Zaboravite na male zelene: Pogledajte kako bi mogli izgledati vanzemaljci (VIDEO)

Published

on

By

Potraga za životom na drugim planetama često se fokusira na potragu za svjetovima koji podsjećaju na naš, s okeanima, šumama i travnjacima. Ali, prema novom istraživanju, možda bismo trebali tražiti ljubičaste planete umjesto plavih ili zelenih. Istraživači tvrde da je ljubičasta boja možda najčešći pokazatelj života na planetama u svemiru.

Iako život na Zemlji postoji već milijardama godina, šume i travnjaci su relativno nova pojava. Tokom većine istorije Zemlje, život je postojao u obliku jednostaničnih organizama. Dakle, ako postoji život na planetama izvan našeg Sunčevog sistema, velike su šanse da su ti organizmi slični onima iz najranijih faza Zemlje.

Biljke koriste hlorofil, što im daje karakterističnu zelenu boju. Međutim, u okruženjima s niskim nivoom kiseonika, dominantni organizmi mogu biti tzv. ljubičaste bakterije. Prema riječima dr Lígie Fonseka Koeljo s Kornel Univerziteta, takva su okruženja vjerovatno najčešća na stranim planetama.

“Ljubičaste bakterije mogu preživjeti u širokom rasponu uslova, što ih čini jednim od primarnih kandidata za život koji bi mogao dominirati na raznim svjetovima”, izjavila je Koeljo. Trenutno nemamo dovoljno naprednu tehnologiju da vidimo planete izvan našeg Sunčevog sistema dovoljno jasno da bismo mogli uočiti ljubičaste diskove. Ali, uskoro bismo mogli biti u mogućnosti otkriti ono što Koeljo naziva “svjetlosnim otiskom prsta“ u spektru koji primamo, što bi ukazivalo da je planeta najsvjetlija na određenim valnim dužinama.

“Moramo stvoriti bazu podataka za znakove života kako naši teleskopi ne bi propustili život ako ne izgleda baš kao ono što susrećemo svakodnevno”, dodala je profesorica Lisa Kalteneger.

Da bi identifikovali dominantne boje u okruženju s niskim nivoom kiseonika, Koeljo i njeni saradnici posjetili su mjesta gdje takvi uslovi preovladavaju, uključujući hidrotermalne izvore, močvare i čak stajaće ribnjake na kampusu. Tamo su pronašli dominantne organizme poznate kao “ljubičaste bakterije”, koje se zapravo pojavljuju u različitim bojama, uključujući nijanse žute i crvene.

Uglavnom, ljubičaste bakterije favorizuju duže valne dužine svjetlosti od većine biljaka, a dio te svjetlosti nalazi se izvan spektra koji možemo vidjeti. Uprkos toj raznolikosti, modeliranje različitih uslova ukazalo je da bi ljubičasta boja ipak mogla biti najčešći pokazatelj života.

Iako je uzbudljivije razmišljati o inteligentnim vanzemaljcima ili šumskim svjetovima punim neobičnih bića, Kalteneger, koja je doslovno napisala knjigu o astrobiologiji, tvrdi da je otkrivanje ljubičastih planeta ključno. Otkrivanje jednog takvog planeta moglo bi značiti da je život u svemiru uobičajan, što bi sugerisalo da bi napredniji organizmi mogli postojati na udaljenijim svjetovima, prenosi “Klik”.

“Tek otvaramo oči prema tim fascinantnim svjetovima oko nas”, izjavila je Kalteneger. “Ljubičaste bakterije mogu preživjeti i uspijevati u tako raznolikim uslovima da je lako zamisliti kako bi na mnogim različitim svjetovima ljubičasta mogla biti nova zelena.” Istraživanje je objavljeno u časopisu “Monthly Notices of the Royal Astronomical Society”.

Nastavi čitati

Magazin

VIDEO Prodaje se Sennina Honda NSX, a prodavač ima jedan uvjet

Published

on

By

USKORO se obilježava 30 godina od tragične pogibije Ayrtona Senne, a tim povodom u prodaju je stigao njegov najdraži osobni auto.

Legendarni F1 pilot obožavao je Hondu NSX u čijem je razvoju i osobno sudjelovao. Poznat i kao japanski Ferrari, NSX je sasvim sigurno najbolja Honda svih vremena, a po mnogima i najbolji japanski supersportski automobil.

Stoga ne čudi što je Senna imao tri primjerka. Onaj najpoznatiji, koji se pojavljuje i u dokumentarcu Racing Is In My Blood, prelijepi primjerak koji je životni vijek proveo na portugalskim cestama sad je u ponudi Auto tradera, a za automobil se traži 500.000 funti.

> Oglas možete vidjeti ovdje

Za ovaj nemali iznos dobiva se više od automobila. To je unikatni djelić povijesti i vjerojatno najprepoznatljiviji artefakt F1 legende. Ovaj auto vozio je trostruki prvak Formule 1 koji je osvojio 41 Grand Prix i bio inspiracija mnogim pilotima današnjice uključujući Lewisa Hamiltona. Tragično je preminuo 1. svibnja 1994. godine na VN San Marina.

Trenutni vlasnik Robert McFagan kupio je NSX u Portugalu i od tada ga pazi i mazi. Automobil je prešao oko 63.000 km, a jedini uvjet prodavača je da primopredaja automobila bude u kolovozu nakon manifestacije Senna Exhibition u Silverstoneu.

Index.hr

Nastavi čitati

Magazin

Ovaj začin je veoma zdrav, a može zamijeniti vegetu: Reguliše probavu, ‘čisti’ jetru i bubrege

Published

on

By

Ljupčac često nazivaju biljka vegeta ili biljka magi (od njemačkog Maggikraut), jer jelima daje ugodan i intenzivan miris po ovim poznatim začinima.

Historija biljke seže još u doba starog Rima, gdje je stigla iz južnog Irana, a zatim su je benediktinci prenijeli na sjever Europe. Pripisivale su joj se i afrodizijačke moći pa se koristila u pripremi ljubavnih napitaka. Najčešće se uzgaja kao dvogodišnja biljka. Bujnog je rasta, u visinu raste oko metar i pol, nerijetko i dva, te metar u širinu.

 

Cijela biljka je iskoristiva, od korijena do sjemena, iako se u kulinarstvu najčešće upotrebljavaju svježi listovi, koji su u kod nas dostupni od marta do oktobra. Tokom zime mogu se koristiti listovi spremljeni u zamrzivaču ili osušeni. Teško se uzgaja u teglama, ali možete pokušati – ako uspijete, neće vam biti žao. U kulinarstvu ljupčac se odlično slaže s mesom, ribom, sirom i povrćem.

 

Nezamjenjiv je začin u juhama, jelima s povrćem i umacima te u jelima od mesa. Posebnu aromu i specifičan miris daje ajvaru. Ali, kod dodavanja ovog začina jelima treba biti pažljiv jer vrlo lako nadvlada ostale začine i osnovni miris jela. Ljupčac pomaže izlučivanju vode.

 

To se svojstvo pripisuje eteričnom ulju kojega ima u korijenu. Korijen se rijetko koristi sam, ali je dragocjen sastojak čajnih mješavina za izlučivanje vode. Ponekad se korijen ili suhi listovi ljupčaca dodaju čajevima za želudac ili za čišćenje krvi.

 

Teško je utvrditi dodaje li se ljupčac tim čajevima zbog ljekovitog učinka ili samo zbog ugodnog okusa koji se postiže dodavanjem i najmanje količine te biljke.

Stimulira mokrenje i regulira probavu, čisti jetru, pomaže kod napetosti. Kod žena može pospješiti menstruaciju, a trudnice je ne smiju koristiti. Ne smije se koristiti ni kod povišene temperature, javlja Zivim.hr.

Nastavi čitati

Najčitanije