Connect with us

BiH

Ajanović: Ukrajinska kriza je šansa za BiH, Vučić je k***a

Published

on

Gost današnjeg izdanja Rezimea bio je Irfan Ajanovic, stručnjak za ustavno pravo i bivši parlamentarac.

Kaže da u potpunosti možemo govoriti o nezavisnosti BiH od onog momenta kad smo proglasili referendumski rezultat.

“Referendum je bio 29. februara i 1. marta. Skupština BiH ga je 6. marta prihvatila i svojom odlukom proglasila kao rezultat koji je veoma bio povoljan i za Evropsku ekonomsku zajednicu, a već mjesec dana poslije Evropska ekonomska zajednica nas je primila i zakazala za 22. maj prijem u UN. Ja sam bio jedan od onih koji su bili u delegaciji BiH za prijem BiH u članstvo UN-a. Dakle mi smo tada već nezavisni. Samo problem je u tome što ta naša nezavisnost u praksi ne ide onako kako to ide u nekim drugim državama. Moramo se boriti, za slobodu se uvijek mora boriti, za državu se uvijek mora boriti. Ne smijemo nikada kazati je li mi država išta dala, trebamo uvijek kazati šta smo mi dali državi. Država je nama dala samu sebe i mi joj onda moramo dati sve ono što ona od nas očekuje.”

Ističe da je u to vrijeme bio u mogućnosti da prati šta se sve događa u Jugoslaviji i Evropi.

“Dešava se nešto što se mora upamtiti. Od Urala do Jadrana jedvna velika demokratizacija, pada Sovjetski savez, potpuno se raspada. Nadmoć između SAD-a i Rusije se iskazala u pravom smislu riječi. Sve se to reflektira na cijelu Evropu, pa i na sam Balkan, na Zapadni Balkan, na Jugoslaviju. I dešavaju se oni trendovi koji su se priželjkivali, koje je neko želio da bi u okviru njih u tom vremenu, saglasno onim mogućnostima, ostvario prije svega velikodržavne aspiracije i Srbije i Hrvatske. I dvije agresije. Dešava se da Slovenija izlazi, ima svoj referendum. Hrvatska takođe ima svoj referendum, Makedonija na svoj način pravi disoluciju, dolazi do dekompozicije SFRJ. Prije svega Slovenija izlazi, nakon nje i Hrvatska sa jednim teškim ratom i mi smo svi mogli znati i znali smo da će se desiti ono što se desilo na prostorima BiH. I u Skupštini BiH smo pokušavali doći do rješenja koja bi bila u interesu svih građana BiH. Na osam pregovori o uspostavi tzv. eventualne treće Jugoslavije nastojali da se ona uspostavi. Posebno je rahmetli Izetbegović činio da se postigne dogovor. Ni Tuđman ni Milošević nisu htjeli da se dođe do dogovora. Sudjelovali su na sjednicama, ali nakon 22. februara, 25. marta u Karađorđevu se sastaju i dogovaraju se kako doći do dispolucije BiH.”

Rat u BiH je bio neizbježan, ali ne onako strašan, razarajući rat

Smatra da rat nije mogao biti izbjegnut.

“Mi ne bismo dozvolili da se bez rata desi ono što su i Milošević i Tuđman željeli. Jednostavno razbijala se Jugoslavija, Evropska ekonomska zajednica se nije mnogo uplitala u sve ovo iako je djelovala da dođe do referenduma. Prepustila je BiH vremenu i svim događanjima koja su mogla biti predviđena. Rat je u onom vremenu bio neizbježan, ali ne onakav kakav je bio. Ne onakav strašan, razarajući rat. Ne onakav rat sa jako puno žrtava, sa jako puno materijalnih, ekonomskih gubitaka. To se nije moglo pretpostaviti, međutim desilo se i mi smo i ovaj rat i sve druge prevazišli na najbolji mogući način. Prije svega srcem, odbranom i ljubavlju prema BiH.”

O odnosu Hrvata prema BiH tada i sada Ajanović kaže: “Odnos Hrvata kao naroda nije bio nikada loš prema BiH. Ja posebno uvažavam narode. I hrvatski i sprski narod. Kad govorim o politikama ne govorim o narodima nego o onima koji se nametnu kao vođe i učine ono što su učinili. Velikohrvatske aspiracije su bile aktuelne puno ranije. Hrvatska nije bila u mogućnosti pod Austro-Ugarskom da kao Hrvatska čini ono što je mogla Srbija puno ranije. Ako je u pitanju rušenje BiH, posebno njene supstance, njene kičme, one kične koja počinje sa slovom B, posebno Bošnjaka i pravih, istinskih Bosanaca i Hercegovaca, tu se slažu izvanredno. Zoran Milanović se sad malo ispravlja, onaj izmet koji je uzeo u usta sad pokušava da izvadi jer on predlaže nas da po nekoj jednostavnijoj proceduri, pored Ukrajine, uđemo u EU. Siguran sam da on zna nešto što mi ne znamo jer je poziciji da zna. Hrvatska je članica EU i prema onome što se sada događa na ratištu, on je, ubijeđen sam, kroz kontakte sa faktorima koji su takođe oko svega toga došao do zaključka kako će se otprilike to završiti. I sad pokušava da se ispravi, da sve ono što je činio u nekom velikodržavnom zanosu, nešto što niko kao prvi čovjek jedne države ne bi smio kazati, on je to višestruko i više puta kazao na svoju štetu i štetu dobrih odnosa između dviju susjednih zemalja.”

Svijet i EU su progledali

Naglašava da će događanja u Ukrajini otvoriti oči mnogima koji su bili slijepi ili koji nisu htjeli progledati, širom Evrope a posebno u našem neposrednom okruženju.

“Koliko god je ovo tegobno za Ukrajinu, ovo je šansa za nas i za ukupan odnos EU. Ovo je šansa da i mi prođemo mimo nekih klasičnih, vrlo teških procedura ka evropskim integracijama, ne samo NATO paktu nego i EU. Ako su Bugarska i Rumunija bez procedura mogle ući u EU, što mi sad ne možemo? To je šansa za nas jer svijet i EU su progledali.”

Kada je riječ o Srbiji kaže da im želi sve najbolje, ali i da se raduje što se sada sve odvija na ovaj način.

“Radujem se zbog Vučića koji će morati da se opredijeli. Ne može se igrati na dvije stolice. Ne može se biti politička kurva na način kako je to Aleksandar Vučić. Mora se opredijeliti i on će na kraju krajeva, upravo zbog svega što se sada dešava biti ona strana koja gubi. A želim srpskom narodu, građanima Srbije da budu u poziciji da se opredijele za najbolju stranu, a to je evropska ekonomska struktura,. Ne mora NATO pakt ali neka uđu u evropske strukture, neka sa nama zajedno uđu i možda bi bilo najbolje rješenje da svi skupa u Zapadnom Balkanu uđemo u EU, kao što svakako ide ubrzanim putem, nadam se, i Ukrajina.”

Ajanović smatra da je veoma značajno što je EUFOR poslao novi kontigent vojnika u BiH.

“To nije nama puno bitno, to nisu snage koje su u smislu odvraćanja sa nekom posebnom ubitačnom vojnom snagom. Politički je to veoma dobar potez i to nama puno znači. Pratit ćemo šta se događa u Crnog Gori, i njima je kao i nama povoljno ovo što se događa u Ukrajini.”

BiH je do sada morala biti normalna država

Navodi da je Dejtonski mirovni sporazum podvala.

“Mi često govorimo o etnonacionalističkim snagama koje trebaju biti suspregnute, koje trebaju biti sa snagom u puno manjem obimu. A sam Dejtonski sporazum sa svojom nacionalnom konstitutivnošću nameće etnonacionalizam. Ono građansko mora dobiti svoje mjesto. I dobit će. Nadamo se da će pregovori koji su aktuelni biti u korist građanskog.”

Na pitanje koliko drastične promjene moraju biti da bi se maknuli iz matrice u kojoj svako malo imamo blokirane parlamente i prijetnje, odgovara: “Drastična promjena ne bi bila moguća u ovom vremenu u kojem živimo. Mi moramo dogovorima, korak po korak mijenjati Ustav i doći do onih rješenja koja odgovaraju svima. Drastično mijenjati Ustav znači ponovo suprotstavljati strane jedne naspram drugih i ne bismo postigli efekte koje građani očekuju od svih onih koji vode državu. Nikad se u BiH ništa nije moglo brzo razriješiti.”

Kaže da je BiH do sada morala biti normalna država.

“U ovoj državi postoje oni koji se bore da država bude što normalnija, što funkcionalnija i naspram njih su oni koji se bore da se razruši ova država. I to građani znaju. Okrećemo se od onoga što je bitno, a bavimo se visokim politikama.”

federalna.ba

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

on

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Nastavi čitati

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Nastavi čitati

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

on

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Nastavi čitati

Najčitanije