Connect with us

BiH

Akademik Kamberović: “Alija Izetbegović je bio spreman na podjelu Bosne i Hercegovine, Haris Silajdžić je bio za stvaranje…”

Published

on

Sedmi History Fest otvoren je jučer u Sarajevu i trajet će do 10. juna. Osnovna tema je “Država, nacija i evropske integracije, Bosna i Hercegovina i jugoistočna Evropa 1943-2023”.  Osnivač History Festa, akademik Husnija Kamberović govorio je o sinoćnjem panelu “Bošnjački sabor 1993. i identitet Bošnjaka”.

Kaže kako je panel izazvao reakcije ali da nema tabu tema o kojima “ne smijemo pričati, ali pristup mora biti zasnovan na činjenicama. U historiografiji nije sve crno-bijelo. Mi svakoj temi pristupamo na jednak način. Za nas su sve teme ozbiljne i trudimo se da o svim temama razgovaramo na ozbiljan način”, kaže Kamberović.

Istakao je kako postoji veliki broj ljudi koji ne razumije kontekst u kojem se to dešava.

“Zaboravljaju da se to desilo 1993., a ne danas. Historičari se razlikuju od politologa koji gledaju to iz današnje perspektive. Moramo znati kontekst u kojem se to dešava, rat, sukobi u BiH. Na vrhuncu je sukob Armije RBiH i HVO-a, pa međunarodna zajednica, Tuđman – Milošević i cjelovitost identiteta BiH. 1993. u ljeto je nepovoljna vojnička situacija za ARBiH, pojavljue se sukob sa Fikretom Abdićem. Imamo i Vens – Owenov plan, pa onda i Owen – Stoltenberg mirovni plan i prijedlog podjele BiH na tri republike. Na Bošnjačkom saboru su bile inteluaktuelne i političke skupine Bošnjaka, pa kulturne institucije Preporod, Merhamet. To je pitanje odnosa intelektualaca i politike i kako one koriste intelektualce da bi te skupine poslužile kao pokriće za druge političke odluke”, objašnjava Kamberović.

Dodaje kako je na kraju Owen – Stoltenberg plan odbačen i kako je bilo onih koji zu zagovarali podjelu BiH i stvaranje Bosanske Republike u kojoj bi živjeli muslimani.

“Bilo je onih koji su mislili da to treba prihvatiti i onih da je zrelo vrijeme da Bošnjaci dobiju nacionalnu državu koja bi se zvala Bosanska Republika. Bila je ideja da se država podijeli u tri republike i to je bio prijedlog Evropske zajednice. Bilo je i onih koji su zastupali tezu da treba prihvatiti etničku podjelu BiH. Sinoć je o tome govorio profesor Šaćir Filandra koji je imenovao pojedince, naprimjer Harisa Silajdžića koji je bio za stvaranje Bošnjačke države. Ipak, Sabor to nije prihvatio. Odnos prema Stoltenbergovom planu i Vens – Ovenovom su bili takvi da su sve tri sukobljene strane to odbijale i pokušali za takvu odluku okriviti drugu stranu”, kaže profesor i pita se:

“Ako su tad bili hrabri da odbiju taj plan, iako u nepovoljnoj vojničkoj situacija, kako niste bili hrabri 1995. da Dejtonski sporazum, u dosta povoljnijoj situaciji, spriječi podjelu BiH”.

“Alija Izetbegović je bio spreman na podjelu BiH”

Kaže kako je profesor Šaćir Filandra sinoć, osim Harisa Siladžića koji je podržavao podjelu, spomenuo i one koji su bili protiv tog rješenja.

“Muahemda Filipovića i Rusmira Mahmutčehajića. Važna ličnost je bio i Nijaz Duraković kao član Predsjedništva RBiH. Profesor Mirko Pejanović je govorio kako su nakon toga došle na dnevni red na Predsjedništvo RBiH i kako je u razgovorima pred početak sjednice donijeta odluka da se da konačan odgovor međunarodnoj zajednici. Kada je Haris Siladžić nudio i tražio da se stvavi na dnevni red i konačna podjela, Alija Izetbegović je dozvolio raspravu, ali su druge strane i ljevičari u Predsjedništu RBiH odbacili to.

Izetbegović je u to vrijeme puno lavirao i tražio izlaz. Mislim da bio spreman na etničku podjelu, ali je bio svjestan odnosa snaga u Predsjedništu RBiH i to ga je lomilo. Imajući u vidu što je govorio godinu dana ranije na sjednici Skuštine RBiH gdje vjerno dočarava sukob dva nacionalizma i kaže “došlo je vrijeme izgleda da se mi moramo sada podijeliti. Možda će neke buduće generacije izgraditi neku novu Bosnu, ali je došlo vrjeme da se moramo podijeliti.” Evropska zajednica je pokušavala sačuvati taj okvir kao uniju, ali sa tri etničke republike. Profesor Ivo Komšić je u svom dnevniku zapisao da je tad postignut sporazum da tri republike mogu izaći iz te unije. Planirana je Unija BiH koju čine Srpska, Hrvatska i Bosanska republika. Onda se prihvata i nacionalni koncept da su muslimani Bošnjaci, jer se vjerovalo da to ime neće biti prihvatljivo u Evropskoj zajednici kao stvaranje muslimanske države u Evropi”, zaključuje Kamberović.

BiH

Marko Trifković priznao krivicu za ubistvo sarajevskih policajaca, sporazumno pristao na 15 godina zatvora

Published

on

By

Marko Trifković je sporazumno priznao krivicu za ubistvo sarajevskih policajaca Adisa Šehovića i Davora Vujinovića krajem oktobra 2018. godine u naselju Alipašino Polje.

Ovu informaciju je za Klix.ba potvrdio Trifkovićev advokat Dražen Zubak koji je naglasio da je sporazumom za njegovog branjenika predviđena kazna u trajanju od 15 godina. Osim Trifkoviću, za ubistvo policajaca sudi se Savi Marinkoviću i Aleksandru Macanu.

S obzirom na to da je Trifković priznao krivicu, njegov predmet će biti izdvojen u odnosu na ostale optužene te će biti zakazano ročište na kojem će se razmatrati sporazum o priznanju krivice.

Spomenuti su optuženi da su ubili policajce Šehovića i Vujinovića, ispalivši iz mitraljeza najmanje 20 metaka. Šehović je preminuo na mjestu događaja dok je Vujinović preminuo u bolnici nekoliko sati kasnije. Policajci su ubijeni nakon što su optužene zatekli u krađi automobila Volkswagen Golf 6 hrvatskih registarskih oznaka.

Prema optužnici, Macan je sjedio u Golfu kojeg je pokušavao upaliti s Trifkovićem dok je Marinković bio na suvozačevom mjestu automobila Seat Leon, čuvajući stražu. Tužilaštvo tvrdi da je Marinković pucao iz mitraljeza na policijsko vozilo u kojem su bili Šehović i Vujinović te da su optuženi Seat Leonom pobjegli u pravcu Lukavice i Pala, gdje su ostavili vozilo te rastavili i zakopali mitraljez. Tvrdi se da su koristili mobilnu aplikaciju Sky za slanje šifriranih poruka..

Suđenje Trifkoviću, Marinkoviću i Macanu pred Kantonalnim sudom u Sarajevu je počelo u februaru prošle godine.

klix

Nastavi čitati

BiH

Teška nesreća: Više osoba povrijeđeno u sudaru kombija i automobila

Published

on

By

“Više osoba je zadobilo povrede, prebačeni su dvije bolnice, u “Dr. Safet Mujić” u Mostaru i Centar urgentne medicine u Mostaru”, naveli su iz MUP-a.

Više osoba povrijeđeno je u saobraćajnoj nezgodi koja se u poslijepodnevnim satima dogodila na magistralnom putu M-17, Mostar-Sarajevo.

U nesreći su učestvovali putničko vozilo peugeot i kombi mercedes, u kome su bili državljani Turske, potvrđeno je za “Nezavisne novine” iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona.

“Više osoba je zadobilo povrede, prebačeni su dvije bolnice, u “Dr. Safet Mujić” u Mostaru i Centar urgentne medicine u Mostaru”, naveli su iz MUP-a.

Ističu da je saobraćaj obistavljen u oba smjera, vrši se uviđaj i još se ne zna stepen povreda povrijeđenih osoba.

Nastavi čitati

BiH

Čović: Sutra ćemo imenovati Vukoju u Ustavni sud BiH, ali i upravljačke strukture u FTV

Published

on

By

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović kazao je nakon proširene sjednice Predsjedništva stranke da će Parlament FBiH sutra imenovati Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH.

“Ne sumnjam da će to sutra završiti bez obzira na apelacije i privremene mjere.Ne vidim kakvog smisla ima privremena mjera od bilo koga za odlučivanje Parlamenta o izboru suca Ustavnog suda zato što se nekoga sviđa ili ne sviđa”, rekao je Čović.

No, najavio je i imenovanje upravljačke strukture u Federalnoj televiziji, koja već deset godina ima nelegalnu upravu.

Govoreći o BHRT-u Čović je podsjetio da su BHRT dali određenu novčanu pomoć, ali da ta pomoć na nivou FBiH nije završena.

“Dio tog transfera nije ni realiziran trebao je biti realiziran kroz Vladu FBiH što se tiče FBiH i sad je opet tu neko nadmudrivanje kod nas jer smo i to trebali završiti. Ključno pitanje je što bi sutra trebalo na dnevnom redu trebalo biti imenovanja i kada je u pitanju FTV, Nazdorni odbor, Upravni odbor, uredništvo i sve ono što ide sukladno zakonu”, najavio je lider HDZ-a.

Komentirao je i aktuelnu politički situaciju kazavši da je HDZ faktor koji drži na okupu koaliciju pa da će to i sad činiti.

Čović izjavio je kako je budžet BiH jako bitan, prevažan, te da će u ovoj sedmici pokušati organizirati sastanak svih stranaka koje zajedno participiraju u vlasti kako bi se vidjelo kako dalje upravljati ovim procesom kako bi se uspostavio normalan rad.

“Ako nismo u stanju uspostaviti normalan režim rada u Vijeću ministara, u Domu naroda, u Zastupničkom domu, onda nam uzalud naše inicijative jer ništa bez toga ne može proći. Davno smo na neki način usuglasili razinu proračuna na nivou BiH između sebe, međutim, on nikad nije upućen u proceduru i naravno da to očekujem. Što prije ga donesemo bit će nam svima malo relaksiranija situacija, jer bojim se da bez proračuna nećemo moći doći do sredstava EU”, kazao je Čović.

Najavio je i kako idućeg ponedjeljka povjerenik Evropske komisije za proširenje Oliver Varhely zajedno s drugim dužnosnicima EU dolazi u Sarajevo gdje će ponovo biti organiziran sastanak lidera.

“Evidentno je da postoji jedna kriza u kontinuitetu, a naše je dalje nastavimo pokušavati i ohrabrivati. Stalno sam govorio da smo mi to vezivno tkivo, govorim uime HNS-a BiH i hrvatske strane, u tim pregovaračkim procesima”, kazao je Čović.

Nastavi čitati

Najčitanije