Dok se političari bave sami sobom, i sudskim procesima i krađama, o građanima i onome što bi im trebao biti posao ni riječi. Istina, kratkoročnih načina pomoći tu i tamo je bilo, ali izostale su dugorončne mjere. Sa milijardu i 200 miliona maraka koliko se sakupilo do septembra od indirektnih poreza, moglo se, kažu stručnjaci, uraditi mnogo više.

Sarajevo. Gužve ispred biroa. Građani popunjavaju potrebnu dokumentaciju. Za 50 ili 100 KM pomoći koje će dobiti zbog poskupljenja energenata. No, mali broj njih će, čini se, novac i utrošiti za tu namjenu.

“Pomoć će dosta značiti”

“Imam sina na fakultetu, slijep je i plaćam svaki dan kartu, bez obzira što ne plaća on, njemu neće naplatiti ali naplatiti će meni svaki put”, navodi nam sagovornica.

A kako će se grijati? I kako će to platiti? Mnogi još ne znaju. Od novčane pomoći države u godini historijskih lančanih poskupljenja, slabo će troškova moći pokriti. Oni koji se griju npr. na pelet, sa pokriti će 5 do 10% cijene i to jedne tone. Dok je u drugim zemljama npr. Crnoj gori i Srbiji ograničena cijena tone peleta na 269 odnosno 324 eura, u BiH građani su prinuđeni pelet plaćati po rekordnoj cijeni.

Pune ruke posla za proizvođače ogrijevnog drveta i peleta iako je grijna sezona već počela. Građani su nakon brojnih odricanja uspjeli sakupiti dio troškova za ogrijev, koji već plaćaju po znatno višim cijenama.

“Cijena iscjepanog metra u ljetnim mjesecima ove godine bila je 138 maraka po metru, dok je sada 165 marka po metru. Što se tiče peleta on je doživio najveće promjene – 730 maraka dok je sada dosegla već 920 KM”, pojasnio nam je drvosječa Muhamed Helać.

Pojeftiniti neće. Poskupjeti – možda. I to zbog odluke državnih vlasti da produži zabranu izvoza pojedinih drvnih sortimenata. Mjera donesena, pored ostalog, s ciljem regulacije cijene, kažu proizvođači, mogla bi donijeti samo kontraefekat.

Opširnije u priči Sande Arnautović u video prilogu N1