Razgovori koje korisnici vode s chatbotovima poput ChatGPT-a i Claudea nisu nužno potpuno privatni, a u pojedinim slučajevima njihovi sadržaji mogu završiti u rukama policije, sudova ili poslodavaca.

Prema istraživanju The Washington Posta, transkripti razgovora s umjetnom inteligencijom već su korišteni u pojedinim krivičnim i građanskim postupcima. U analiziranim slučajevima istražitelji su do razgovora često dolazili putem zaplijenjenih telefona i računara.

Posebnu pažnju privlači činjenica da korisnici poslovnih AI naloga mogu imati znatno manje privatnosti. Administratori takvih sistema, zavisno od postavki i pravila kompanije, mogu imati mogućnost uvida u sadržaj razgovora, uključujući upite i dokumente koje zaposlenici koriste.

Razgovori se obrađuju na serverima

Za razliku od aplikacija koje koriste end-to-end enkripciju, AI servisi moraju obraditi korisnički upit kako bi generisali odgovor. Zbog toga razgovori mogu biti pohranjeni na serverima u skladu s pravilima konkretnog servisa.

Brisanje razgovora također ne znači nužno da se podaci istog trenutka fizički uklanjaju iz svih sistema. Na njihovo čuvanje mogu utjecati pravila kompanije, sigurnosne potrebe ili pravni zahtjevi.

Kompanije mogu reagovati na prijetnje

AI kompanije koriste automatizovane sisteme za prepoznavanje određenih vrsta sadržaja, uključujući potencijalne prijetnje nasiljem. U slučajevima kada postoji ozbiljna i neposredna opasnost, kompanije mogu uključiti nadležne institucije.

Zbog svega toga stručnjaci upozoravaju korisnike da chatbot ne treba posmatrati kao potpuno privatni dnevnik ili aplikaciju za povjerljivu komunikaciju.

Najjednostavnije pravilo je: ono što ne biste željeli da jednog dana vidi administrator, istražitelj ili druga ovlaštena osoba, bolje je ne unositi u AI servis.

U Karlovcu je postavljen neobičan automat koji ljubiteljima roštilja omogućava da svježe ćevape i druge mesne proizvode kupe 24 sata dnevno.

Ćevapomat je osmislila Mesnica Kušan, a namijenjen je prvenstveno kupcima koji meso žele nabaviti brzo i bez čekanja u redu.

Upravo su redovi ispred mesnice jedan od razloga zbog kojih je ideja privukla pažnju. Kupci koji dolaze samo po ćevape sada ih mogu preuzeti putem automata, bez čekanja.

Ideja je izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama. Dok jedni smatraju da je riječ o odličnom i praktičnom rješenju, drugi se pitaju kome su potrebni nepečeni ćevapi usred noći.

Posebno su se našalili oni koji su očekivali da automat ne samo proda, nego i ispeče ćevape, stavi ih u somun i doda luk.

Prema navodima iz komentara, porcija ćevapa košta 10 eura, a automat se redovno dopunjava svježim proizvodima iz obližnje mesnice.

Za sada je sigurno jedno – ćevapomat je privukao pažnju, a ljubitelji ćevapa više ne moraju čekati da mesnica otvori vrata.

Apple je večeras predstavio iPhone Duo, prvi sklopivi iPhone, kojim kompanija ulazi na tržište uređaja sa savitljivim ekranima. Iz Applea navode da je cilj bio napraviti sklopivi uređaj koji zadržava standarde dizajna i korisničkog iskustva karakteristične za iPhone.

Uređaj je dizajniran u formatu koji Apple veličinom upoređuje s pasošem, a posjeduje 7,6-inčni unutrašnji Super Retina displej i 5,4-inčni vanjski ekran. Unutrašnji ekran koristi posebno dizajniranu šarku koja treba smanjiti vidljivost pregiba, dok je prednja FaceTime kamera skrivena ispod displeja.

Okvir uređaja izrađen je od titanija, dok je sistem kamera na stražnjoj strani blago ispupčen. Apple je kompletan iOS prilagodio sklopivom formatu kako bi korisničko iskustvo bilo što bolje na velikom unutrašnjem ekranu.

Duo se može koristiti u različitim položajima, uključujući svojevrsni laptop i “tent” način rada. U jednom od prikazanih scenarija moguće je video postaviti na vrh ekrana, dok se grupni razgovor istovremeno prikazuje u donjem dijelu.

Telefon pokreće A20 Pro s novim Display Engine sistemom koji omogućava podršku za dva ekrana. Tu su i vapor-chamber sistem hlađenja te Appleov novi C2 modem. Prema Appleu, C2 omogućava brže ponovno povezivanje s mobilnom mrežom u područjima sa slabijim signalom i podržava mmWave 5G.

iPhone Duo bit će isključivo eSIM uređaj na svim tržištima, što je Appleu omogućilo da unutrašnji prostor iskoristi za druge komponente i veću bateriju.

Apple navodi do 31 sat reprodukcije videa na unutrašnjem ekranu, odnosno do 44 sata korištenja putem vanjskog displeja. Pet minuta punjenja trebalo bi biti dovoljno za do pet sati gledanja videa.

Na poleđini se nalazi 48 MP Fusion kamera sa Zero Shutter Lag tehnologijom, uz 12 MP telefoto kameru koja omogućava 2x optičko približavanje.

Glavna kamera podržava snimanje videa u 4K rezoluciji pri 120 fps, dok se FaceTime može koristiti putem kamere na vanjskom ekranu ili kamere skrivene ispod unutrašnjeg displeja.

Apple je iPhone Duo opremio i Touch ID senzorom ugrađenim u bočno dugme, a uređaj je IP68-otporan na prašinu i vodu. Podržano je i korištenje Apple Pencil‑a.

Početna cijena je 1.999 dolara za 256 GB memorije.

Objave kojima se veliča ratni zločinac Ratko Mladić izazvale su veliki talas reakcija građana širom Bosne i Hercegovine, ali i među bh. dijasporom. Prema informacijama koje kruže društvenim mrežama i među organizovanim grupama građana, broj prijava zbog spornih objava i postupaka već je premašio 70.000.

Posebna pažnja usmjerena je na osobe zaposlene u institucijama i kompanijama čiji su postupci izazvali reakcije javnosti. Prema navodima koji se trenutno dijele, samo u Oružanim snagama BiH više od 100 prijava nalazi se u fazi analize, dok je oko 40 slučajeva već upućeno u dalju proceduru. Navodi se i da je nekoliko osoba već sankcionisano.

Pored pripadnika OSBiH, prijave su, prema istim informacijama, podnesene i protiv zaposlenih u drugim državnim institucijama. Spominje se i desetak slučajeva povezanih sa zaposlenima u državnom zatvorskom sistemu, kao i nekoliko osoba čiji se slučajevi razmatraju u okviru sigurnosnih službi.

REAKCIJE PRIVATNOG SEKTORA

Talasi reakcija nisu ograničeni samo na državne institucije. Prema navodima koji se pojavljuju u javnosti, određeni broj privatnih kompanija u BiH također je reagovao prema zaposlenima za koje se utvrdilo ili navodno utvrđuje da su veličali Mladića.

U pojedinim slučajevima spominju se otkazi u sigurnosnom sektoru, trgovini i drugim uslužnim djelatnostima. Istovremeno, građani pozivaju na bojkot pojedinih objekata čiji su vlasnici, prema tvrdnjama koje se objavljuju na društvenim mrežama, javno veličali ili zahvaljivali se Ratku Mladiću.

Prema tim navodima, najmanje 25 objekata sa sjedištem u Federaciji BiH trenutno se suočava sa pozivima na bojkot.

REAKCIJE STIŽU I IZ DIJASPORE

Organizatori i učesnici kampanje tvrde da se reakcije ne zaustavljaju na granicama Bosne i Hercegovine.

U Njemačkoj se, prema navodima koji se šire društvenim mrežama, govori o više slučajeva otkaza zaposlenima u različitim kompanijama i gradovima. Spominju se i slučajevi povezani sa zaposlenima na aerodromima i u privatnim kompanijama.

Slične informacije stižu i iz Austrije, dok se u drugim evropskim državama, uključujući Švicarsku, Dansku i Švedsku, navodno analiziraju prijave protiv osoba koje su javno veličale ratne zločince.

Ipak, važno je naglasiti da broj prijava, otkaza i drugih navodnih sankcija treba razlikovati od službeno potvrđenih podataka nadležnih institucija i kompanija.

NOVE REAKCIJE NAKON IZJAVA LIDIJE VUKIĆEVIĆ

Dodatne reakcije javnosti izazvale su i nove izjave glumice Lidija Vukićević, koja je posljednjih dana ponovo boravila u Srbiji i svojim javnim istupima otvorila pitanje odnosa prema Ratku Mladiću.

Za dio javnosti takve izjave predstavljaju dodatnu provokaciju i neprihvatljivo relativiziranje zločina počinjenih tokom rata u BiH.

Zbog toga se sve glasnije mogu čuti zahtjevi da se prema osobama koje javno veličaju ratne zločince primijene i strožije mjere, uključujući, tamo gdje za to postoje zakonski osnovi, zabranu ulaska u Bosnu i Hercegovinu.

„OVO NE FUNKCIONIŠE SAMO OD SEBE“

Iza velikog broja prijava, prema tvrdnjama učesnika kampanje, stoji organizovan rad većeg broja građana.

Navodi se da je u nekoliko timova angažovan veliki broj mladih ljudi koji prikupljaju informacije, dokumentuju sporne objave i podnose prijave nadležnim institucijama i kompanijama.

„Ovo ništa ne funkcioniše samo od sebe“, poručuju učesnici kampanje, naglašavajući da su brojni građani svoje vrijeme, energiju i lične podatke stavili na raspolaganje kako bi se reagovalo na javno veličanje ratnih zločinaca.

Prema njihovim tvrdnjama, u aktivnosti su uključeni ljudi iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine i dijaspore, uključujući brojne Krajišnike i članove različitih građanskih inicijativa.

PORUKA KOJA ODJEKUJE ŠIROM BIH

Bez obzira na to što se dio navedenih brojki i slučajeva još uvijek ne može nezavisno potvrditi, obim reakcija pokazuje koliko je pitanje veličanja Ratka Mladića i drugih pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca i dalje izuzetno osjetljivo pitanje u Bosni i Hercegovini.

Za mnoge građane granica je jasna: sloboda izražavanja ne bi trebala biti izgovor za glorifikaciju ratnih zločina i njihovih počinilaca.

Sada ostaje da se vidi koliko će prijavljenih slučajeva dobiti institucionalni epilog i hoće li nadležne institucije, poslodavci i druge organizacije potvrditi razmjere sankcija o kojima se već danima govori u javnosti.

Prema najnovijem Global Peace Indexu za 2026. godinu, stanje mira u svijetu dodatno se pogoršalo. Od 163 analizirane države, čak 99 zabilježilo je pad nivoa mira, dok su ratni sukobi i rast vojnih izdvajanja među glavnim razlozima sve veće globalne nestabilnosti.

Na vrhu liste ponovo je Island, koji titulu najmirnije zemlje svijeta drži još od 2008. godine. Slijede Novi Zeland, Švicarska, Slovenija i Irska, dok među deset najsigurnijih zemalja još ulaze Austrija, Portugal, Singapur, Finska i Japan.

Na drugom kraju liste nalazi se Rusija, koja je zauzela posljednje mjesto, dok najlošije rangiranih pet kompletiraju Sudan, Demokratska Republika Kongo, Ukrajina i Izrael.

🇧🇦 BiH na 48. mjestu

Kada je riječ o zemljama regije, Slovenija je ubjedljivo najbolje rangirana, zauzevši četvrto mjesto u svijetu. Hrvatska je 23., Crna Gora 30., Albanija 36., Sjeverna Makedonija 46., dok se Bosna i Hercegovina nalazi na 48. mjestu.

Kosovo je zauzelo 54. mjesto, dok je Srbija na 70. poziciji i najlošije je rangirana među zemljama bivše Jugoslavije obuhvaćenim ovom listom.

Izvještaj upozorava da svijet ulazi u period sve veće geopolitičke fragmentacije. Istovremeno rastu vojni budžeti, broj oružanih sukoba i ekonomski troškovi nasilja, koji su prema procjenama dostigli čak 21,8 biliona dolara.

Iako Evropa i dalje prednjači kao najmirniji dio svijeta, sve veća izdvajanja za odbranu pokazuju da sigurnost postaje jedno od ključnih pitanja narednih godina.