Connect with us

USK

„Nazad neću pa neka me hapsi ko god hoće“: Unsko-sanski ‘Gvantanamo’, BiH je najslabija karika u balkanskom ping-pongu s migrantima

Published

prije 2 godine

on

Broj migranata u BiH porastao je u posljednjih nekoliko mjeseci a prema izvorima FRONTEX-a uskoro bi mogao biti i veći. Pojavila se zatvorska jedinica koji bi mogla biti detencijski centar za migrante van granica EU.

Vlast Unsko-sanskog kantona je u aprilu ove godine podigla prašinu oko sve većeg broja migranata koje Hrvatska vraća u BiH. Višegodišnja praksa koja je počela 2018. godine kroz tzv. „pušbekove“, nasilno vraćanje i odbranu evropskih granica i dalje je aktuelna, navode u USK. Kako kažu migranti u kampu Lipa kod Bihaća, “snažnije nego ikada”. Lome se ruke, noge, otimaju novac i telefoni, tvrde migranti, piše DW.

„Prešao sam rijeku i uhvatili su me nedugo nakon toga. Sve su nas udarali prvo palicama a onda su nam skinuli odjeću i nastavili udarati“, kaže Kamara Suioma iz Siera Leonea, pokazujući na polomljenu ruku.

„Polomili su me. Ruka mi je polomljena. Uzeli su mi sve pare, telefon i natjerali da se tako polomljen vratim kroz rijeku. Policija nas je pronašla tako pretučene i dovezla u Lipu”, kaže Kamara, koji je stigao prije dva mjeseca u Lipu, odakle želi što prije u Nizozemsku.

Tišina lokalnih vlasti

Iako je vidljivo da je broj migranata povećan u zadnje vrijeme u Unsko-sanskom kantonu, kamp Lipa još ima dovoljno slobodnih kapaciteta. Najviše migranata trenutno je iz Afganistana i Pakistana, zatim slijede Siera Leone i Gambija. Međutim, zanimljivo je i da pored rasta broja migranata kako u kampu Lipa tako i van njega u naseljenim mjestima, vlast USK ovoga puta nije pisala pisma državnim vlastima kao što je to radila u aprilu. Premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić koji je ranije u nekoliko navrata upozoravao na povećanje broja migranata zbog hrvatskih pušbekova, za razgovor nije bio raspoložen.

Takođe, vlast u USK nije se oglašavala ni povodom izgradnje detencijskog centra unutar kampa Lipa, kao što je na to upozoravala prije nekoliko mjeseci.

„U Lipi je u tajnosti otvoren Centar za detenciju koji je svojevrsna pritvorska jedinica gdje se trebaju smještati migranti kojima se zabranjuje kretanje“, poručio je Ružnić državnim vlastima u aprilu i rekao da je sve rađeno bez znanja lokalnih vlasti.

Centri za detenciju nisu novost i služe za zadržavanje lica za koja je potrebno izvršiti dodatne bezbjednosne provjere ili su već u prekršaju, odakle čekaju izručenje u prihvatni centar u Sarajevo ili na deportaciju u matičnu zemlju.

SOS poziv

Nakon nedavne presude Trgovačkog suda u Beču, koji je donio presudu o pritvorskom objektu unutar kampa Lipa da je nelegalno sagrađen i da iza svega stoji Austrija, od lokalne vlasti nema jasne reakcije.

„Sad su ga prozvali austrijski Gvantanamo, zato što je to austrijska organizacija. Bivši kancelar je finansirao to. Neko je to odobrio, građevinska dozvola nije izdata u Bihaću. Sudija je citirao moju izjavu da je to planirano da bude za smještaj svih osoba koja vrše krivična djela, migranti da se vrate u Bosnu i Hercegovinu”, oglasio se ministar za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić, nakon presude suda u Beču.

Sud u Beču presudio je da je pritvorska jedinica unutar kampa nelegalno izgrađena, da je sve finansirala Austrija a da bi BiH mogla postati tampon zona u slučaju migrantske krize. Slučaj je podigao prašinu i u Austriji, nakon što se slučaj našao na sudu. Organizaciju SOS balkanske rute nazvala je ovu pritvorsku jedinicu Gvantanamom na Balkanu, nakon čega ih je tužila međunarodna organizacija sa sjedištem u Beču – ICMPD, koja stoji iza izgradnje, a koje je bliska Austrijskoj pučkoj stranci. Tužbu je odbacio Trgovački sud u Beču i praktično potvrdio navode SOS organizacije.

BiH kao najslabija karika

„Najveći apsurd je što se novac iz pristupnih fondova EU koji bi trebao pripremiti BiH za članstvo, koristi za ilegalne projekte. To kompromituje i Evropsku komisiju koja bi tu trebala da reaguje“, kaže za DW Petar Rosandić, predsjednik organizacije SOS balkanska ruta.

„Sudija je također utvrdio da je hrvatska granica zona bez vladavine prava. To je vođenje politike zbog „desnih” glasova u Evropi ali je sve to poražavajuće i licemjerno prema građanima BiH“, kaže Rosandić i dodaje. „To vam je balkanski ping-pong u kojem je BiH najslabija karika i tu ih svi pokušavaju vratiti. To će sve prije ili kasnije ponovo eskalirati”.

Mediji prenose izjavu Berharda Šragla, koordinatora za odnose sa javnošću ICMPD-a.

„Izgradnju privremenog objekta za zadržavanje naručiila je Evropska komisija sa ciljem proširenja postojećih kapaciteta“, navode između ostalog iz ove međunarodne organizacije.

Politika deportacije očigledno ne funkcioniše u zemljama EU, a najveći procenat migranata koji se domogne neke od zemalja dobije azil. Problem sa pritvorskom jedinicom u ovom slučaju je što BiH nema zakon koji bi reagulisao ko kontroliše taj centar, ni po kojem osnovu bi migranti bili zadržavani, s obzirom da već postoji takav centar u Istočnom Sarajevu.

„Mislim da taj centar nije potreban, imamo naš objekat u Istočnom Sarajevu. Imamo tamo naše zaposlene, to je objekat koji je pod nadzorom 24/7”, rekao je direktor Službe za poslove sa strancima Žarko Laketa.

Albanija kao lukobran za migrante i BiH

Da se EU ozbiljno prihvatila posla kako bi pronašla neko rješenje za sve veći priliv migranata, govori i nedavno potpisan sporazum između Albanije i Italije. Dva premijera Edi Rama i Giorgia Meloni potpisali su sporazum o migraciji, kojim Italija želi otvoriti prihvatni centar na teritoriji Albanije zbog ogromnog priliva migranata sa juga.

Iako je bilo nekoliko pokušaja uspostavljanja ovakvih centara koji bi bili mjesto za traženje azila u EU, ideja nikada nije zaživjela. Ukoliko do toga dođe, a sporazumi pokazuju da hoće, to bi bio prvi put da EU iskoristi neku zemlju koja nije članica kao lukobran za migrante.

Bivši direktor odjeljenja za upravljanje granicama i migracijama u policiji Albanije Pellmb Nako, kaže da tu postoje i mnogi skriveni problemi.

„Izbjeglice će pokušati ilegalno preći granicu u Crnu Goru iz Albanije, a zatim u Hrvatsku. I onda je pitanje: Ako zatraže azil u Hrvatskoj i budu odbijeni, gdje će biti deportovani? U Albaniju ili u Italiju”?

Nema nazad

Upravo bi se u toj tački mogla pojaviti BiH, koja već sada ima dovoljno kapaciteta za prijem migranata iako ne postoji dovoljno razrađen državni plan kako se nositi sa svim problemima – od kontrole granice pa do činjenice da RS ne dozvoljava gradnju bilo kakvog centra za migrante na njenoj teritoriji. Što se tiče pritvorskog dijela kampa Lipa koji je kao takav i izgrađen, niko i dalje ne zna da li će on i kada biti u funkciji, u čijoj je nadležnosti i da li će uopšte služiti za tu namjenu ili neku drugu svrhu.

Za Muhameda Barsa iz Afganistana, taj podatak ne znači mnogo. Sa 18 godina već ima tri loša iskustva sa hrvatskom policijom ali ne odustaje. Ne zanimaju ga priče o zatvoru, samo želi što prije da se domogne Francuske.

„Vidio sam da ima neka ograda visoka, da sve izgleda kao zatvor ali da je prazno. Ovdje nema problema nikakvih u kampu da bi neko bio uhapšen ali mene to ne zanima. Ja ću da pokušavam preći pa makar me ubili“, kaže Muhamed, pokazujući rane na tijelu od posljednjeg pokušaja prelaska hrvatske granice.

„Nazad neću pa neka me hapsi ko god hoće“.

Povezane teme:
Nastavi čitati

USK

KLADIONICE IZGUBILE BITKU PROTIV BIHAĆA: Država presudila u korist Grada, takse ostaju na snazi

Published

prije 7 dana

on

8. Maja 2026.

By

Grad Bihać ostvario je još jednu veliku pravnu pobjedu protiv kladioničarskih kompanija nakon što je Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine odbacilo zahtjev pet priređivača igara na sreću koji su pokušali osporiti visoke komunalne takse uvedene na području grada.

Zahtjev su podnijele kompanije Premier World Sport, Bet-Live, Petica Plus, Sport Plus i Sport Plus Win, tvrdeći da gradske odluke narušavaju tržišnu konkurenciju i stavljaju kladionice u nepovoljan položaj u odnosu na druge privredne subjekte.

Međutim, Konkurencijsko vijeće BiH zaključilo je da nije nadležno za ocjenjivanje zakonitosti odluka lokalnih vlasti kada je riječ o komunalnim taksama, čime su pokušaji kladionica da sruše bihaćki model dodatno oslabljeni.

Ovo je druga velika pravna potvrda za Grad Bihać. Ranije je i Kantonalni sud potvrdio zakonitost odluke Gradskog vijeća o povećanju taksi za kladionice, pa su dvije različite institucije praktično poslale istu poruku – bihaćke takse su zakonite i ostaju na snazi.

Gradonačelnik Elvedin Sedić ranije je poručio kako se Grad nije borio samo za dodatne prihode, već i za princip da oni koji ostvaruju veliku zaradu na području grada moraju učestvovati u finansiranju lokalne zajednice. Prema podacima iz Gradske uprave, kladionice duguju stotine hiljada maraka po osnovu ovih taksi.

Odluka bi sada mogla imati veliki značaj i za druge gradove i općine u Bosni i Hercegovini koje razmatraju uvođenje sličnih mjera prema priređivačima igara na sreću.

Bihać je tako postao jedan od rijetkih gradova u državi koji je uspio pravno odbraniti model dodatnog oporezivanja kladionica uprkos snažnim pritiscima i dugim sudskim postupcima.

Nastavi čitati

Cazin

Na završnoj smotri znanja, stvaralaštva i sporta, učenici JU OŠ ” Pećigrad ” osvojili prvo mjesto

Published

prije 1 sedmica

on

7. Maja 2026.

By

Na završnoj smotri znanja, stvaralaštva i sporta učenici JU ” OŠ Pećigrad ” škole ostvarili su izvanredan uspjeh osvojivši PRVO MJESTO 🥇👏
Ćestitke svim učenicima i nastavnicima na osvojenom prvom mjestu. 👏
Ovaj uspjeh je rezultat vašeg rada, upornosti i zalaganja, te predstavlja motiv za buduće izazove i još bolje rezultate.📔📕📚
Izvor:https://www.facebook.com/photo/?fbid=2343131292847943&set=pcb.2343131369514602
Nastavi čitati

USK

Pokrenut postupak protiv tužiteljice koja je optužila imama iz Bihaća za izjavu o RS-u kao “genocidnoj tvorevini”

Published

prije 2 sedmice

on

30. Aprila 2026.

By

Pred Disciplinskom komisijom Visokog sudskog i tužilačkog vijeće počeo je postupak protiv tužiteljice Tužilaštva Republike Srpske Dragice Glušac zbog predmeta u kojem je optužila imama i profesora Muharema Štulanovića za “povredu ugleda Republike Srpske i njenih naroda”, krivično djelo koje je Ustavni sud BiH u međuvremenu proglasio neustavnim i ukinuo ga.
Na pripremnom ročištu je Aldijana Porča, zamjenica glavne disciplinske tužiteljice, navela je da je Glušac, kao tužiteljica s dugogodišnjim iskustvom, postupala u predmetu Tužilaštva RS-a po optužnici za krivično djelo koje je ukinuto odlukom Ustavnog suda BiH.
– Ured disciplinskog tužioca će dokazati da je neosnovanim gonjenjem nanijela štetu optuženom M. Š., koji trpi posljedicu za djelo koje nije krivično djelo – rekla je Porča.

“Postupila sam etično i savjesno”

U odgovoru na tužbu, Glušac je kazala kako je postupila u skladu sa zakonom, te iskoristila potvrđenu optužnicu.
Navela je kako je na glavnom pretresu zakazanom po ovoj optužnici sudija dozvolio čitanje optužnice, pri čemu je ona više puta zatražila izmjenu optužnice, ali joj to nije dozvoljeno.
– Ja poštujem odluku Ustavnog suda, ali ako je to djelo dekriminisano, nisu druga djela. Ja sam to više puta rekla – navela je Glušac dodajući kako je na oslobađajuću presudu podnijela žalbu Vrhovnom sudu Republike Srpske.
– Postupila sam sigurno etično i savjesno kao tužilac – kazala je ona pred Disciplinskom komisijom.
Ona je navela i da je postupajući sudija pozivao da odustane od optužnice.
– Ja sam deset godina republički javni tužilac i nikad nisam odustala od optužnice – dodala je Glušac.
Prema optužnici iz decembra 2023., a na osnovu koje je disciplinski postupak pokrenut, Štulanović je 13. januara iste godine u džamiji u Bihaću prilikom govora za vrijeme džuma-namaza izjavio: “Kao posljedica da se stvori i napravi Republika Srpska, čije okoćenje slave 9. januara. Baš zbog te genocidne tvorevine koja se okotila i zaživjela tog 9. januara u vidu genocidne tvorevine eR eS. I nad samim Sarajevom slave genocidnu okotinu. Znači, braćo, treba preduzeti sve što je u našoj moći, pa se tek onda osloniti na Dragog Boga, na međunarodnu zajednicu i na nekog drugog”.
Štulanović je, kako se navodi u optužnici u koju je Detektor imao uvid, u govoru izložio poruzi, preziru i grubom omalovažavanju Republiku Srpsku, jer je označio kao genocidnu tvorevinu. U optužnici se navodi i da je govor dostupan na YouTube-u pod nazivom “Okotilo se povampireno zlo”.
U to vrijeme na snazi je bio član Krivičnog zakonika RS “povreda ugleda Republike Srpske i njenih naroda”, po kojem je Štulanović i optužen.
U prvom stavu tog člana Krivičnog zakonika je bilo propisano da ko javno izloži poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju Republiku Srpsku, njenu zastavu, grb, amblem ili himnu kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
– Ako je djelo iz stava 1. ovog člana izvršeno na način da se Republika Srpska označi kao agresorska ili genocidna tvorevina ili njeni narodi agresorskim ili genocidnim, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina – glasio je zakon, a upravo ovaj dio se Štulanoviću stavlja na teret.
Dalje se navodilo da ukoliko je ovo djelo izvršilo službeno ili odgovorno lice ili lice u institucijama vlasti ili organu koji se finansira iz javnog budžeta, predviđeno je bilo da će se kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina, a ako su djela ovog člana izvršena u namjeri promjene ustavnog uređenja Republike Srpske, njene teritorijalne cjelovitosti ili neovisnosti, učinilac se mogao se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
Ustavni sud BiH je na sjednici 18. januara 2024. godine utvrdio da ovaj član zakona nije u skladu sa državnim Ustavom kao i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, te ga ukinuo. Član je prestao važiti 7. februara, dan nakon što je objavljen u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.
Okružni sud u Banjoj Luci pred kojim je vođen postupak protiv Štulanovića krajem februara 2024. godine donio je oslobođajuću presudu.
Advokat Duško Tomić koji brani Štulanovića za Detektor je potvrdio da je Glušac uložila žalbu Vrhovnom sudu Republike Srpske na ovu presudu, te da smatra postupanje tužiteljice u ovom predmetu skandaloznim.
– Ne poštuje odluku Ustavnog suda BiH, ali ne poštuje ni odluku Okružnog suda koji se pozvao na to da je ukinuto to krivično djelo. Ne, ona je gurala dalje – rekao je Tomić.

Tomić: Pravni nonsens

Također je dodao da Vrhovni sud RS-a još uvijek nije donio odluku po žalbi, te da će on urgirati da se to završi. Tomić kaže i da je tokom postupka rekao Sudskom vijeću, jer je u međuvremenu došlo do ukidanja člana zakona prema kojem je Štulanović optužen “da se nezakonito ponašamo sudeći čovjeka po članu koji je ukinuo Ustavni sud”.
– Ja sam molio gospođu Glušac da povuče odmah tu optužnicu, jer ona više nema temeljito uporište, nema krivičnog djela. Ali oni su htjeli da dokažu da odluke Ustavnog suda više ne obavezuju Republiku Srpsku – kaže Tomić.
Narodna skupština Republike Srpske je u junu 2023. godine usvojila Zakon o nepoštivanju odluka Ustavnog suda BiH, nakon čega je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt poništio, između ostalog, i ovu odluku, te nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH nakon niza odluka NSRS-a koje se odnose ne nepoštivanje odluka visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH.
Advokat Tomić kaže da se u ovom slučaju radi o pravnom nonsensu.
– Očigledno je da je ova optužnica politička optužnica, da je odluka prvostepenog suda pravna i kvalitetna odluka koji je ispoštovao Ustav BiH, a očigledno je da specijalno Tužilaštvo i tužiteljica Glušac se ponaša kriminalno kršeći odluke Ustavnog suda i da je zaslužila krivičnu prijavu, a ne disciplinsku – kaže Tomić.

Muharem Štulanović i advokat Duško Tomić
FOTO: ARHIV
U obrazloženju oslobađajuće presude Okružnog suda u Banjoj Luci u koju je Detektor imao uvid navodi se da je Sud 7. februara 2024. godine upoznao tužioca o odluci Ustavnog suda BiH i tražio da li ostaje kod podignute optužnice. Tužilac se, kako se dalje navodi, u ostavljenom roku nije očitovao zbog čega je zakazan glavni pretres kako bi se donijela odluka po potvrđenoj optužnici.
Prije čitanja optužnice, kako stoji u presudi, tužilac se izjasnio da ostaje kod njenih navoda. Nakon što je pročitana i otvoren glavni pretres, tužilac je u uvodnoj riječi naveo da “nije sporno da je ukinut sporni član zakona”, ali da “riječi i djela optuženog mogu predstavljati neko drugo krivično djelo”.
U presudi se navodi da je Sud odbio prijedlog Tužilaštva za izvođenjem dokaza “cijeneći da činjenične navode iz optužnice koje tužilac želi da dokaže nemaju značaj za predmet i da su takvi dokazi nepotrebni”.
– Pažljivom analizom činjeničnog opisa djela iz optuženog akta Sud je zaključio da se u istom ne nalaze bitna obilježja bilo kojeg drugog krivičnog djela, pa ni krivičnog djela javno izazivanje i podsticanje nasilja i mržnje – naveo je Sud.
Ukoliko bi se tužiocu dozvolilo da na osnovu istih dokaza izvrši izmjenu optužnice za sasvim drugo krivično djelo sa različitim i posebnim i grupnim zaštitnim objektom, to bi dovelo do povrede prava na odbranu optuženog, jer za takvo djelo nije ni optužen, niti ispitan u istrazi, navodi se u odluci Suda.

“Damoklov mač nad glavom”

Penzionisana sutkinja državnog Suda sa dugogodišnjim sudskim i tužilačkim iskustvom Džemila Begović za Detektor kaže da je tužiteljica Glušac trebala odustati od krivičnog gonjenja.
– Postupala je u skladu sa zakonom sve do momenta dok nije stupila na snagu odluka Ustavnog suda BiH. Onog momenta kada je stupila na snagu odluka Ustavnog suda kojom se ukida taj član zakona, tog momenta nema osnova za dalji krivični progon, tako da je tužiteljica o tome trebala voditi računa i imala je mogućnost da odustane od krivičnog gonjenja – smatra Begović.
Tomić dodaje da se njegov klijent jako loše osjeća zbog ovog postupka jer mu je uskraćeno pravo na pravnu sigurnost.
Štulanović za Detektor kaže da u njegovom slučaju postoji “momenat Damoklovog mača” koji više od dvije godine visi nad njim jer drugostepeni organ još nije donio odluku.
– To čovjeka čini da se ne osjeća komotno, svakako. Jer nažalost, u korumpiranim sistemima, a u ovom slučaju to je toliko očito, nikada nisi siguran kako ćeš proći na sudskim procesima jer tu ne zavisi od zakona, od presumpcije nevinosti i dokazivanja, nego često od diktata korumpiranog sistema i politike – kaže Štulanović.
Glavna rasprava po disciplinskoj tužbi protiv tužiteljice Glušac zakazana je za 9. juni.
Nastavi čitati

USK

Unsko-sanski kanton povećao naknade za prijevoz: Gornja granica sada 400 KM

Published

prije 2 sedmice

on

30. Aprila 2026.

By

Vlada Unsko-sanskog kantona povećala je maksimalni iznos naknade za prijevoz na posao i s posla za budžetske korisnike na 400 konvertibilnih maraka, reagujući na kontinuirani rast cijena goriva i troškova života.

Ministar finansija Danko Jakšić pojasnio je da je riječ o izmjenama koje su usvojene na posljednjoj sjednici Vlade, a koje imaju za cilj zaštitu standarda zaposlenih u javnom sektoru.

Podsjetio je da je prije godinu i po dana uveden novi način obračuna naknade za prijevoz, kojim je zamijenjen raniji sistem zasnovan na autobuskim kartama. Tada je uveden takozvani skalarnik koji se ažurira dva puta godišnje, uz saglasnost svih sindikata, a maksimalni iznos naknade bio je povećan sa 300 na 350 KM.

“Nakon naglog rasta cijena goriva, reagovali smo i prije planiranog roka za redovno usklađivanje. Iako je naredna izmjena bila predviđena za juli 2026. godine, odlučili smo djelovati odmah kako naši korisnici ne bi snosili teret poskupljenja”, kazao je Jakšić.

Uz povećanje maksimalnog iznosa na 400 KM, izmijenjena je i odluka kojom se omogućava fleksibilnije ažuriranje skalarnika, odnosno više od dva puta godišnje ukoliko to zahtijevaju tržišni uslovi.

“Na osnovu fiskalne procjene i podataka koje smo dobili od svih budžetskih korisnika, utvrdili smo da trenutno postoji prostor za povećanje gornje granice na 400 KM”, naveo je Jakšić.

Dodao je da će Vlada i u narednom periodu pratiti kretanja cijena goriva i izvršenje budžeta, te da su moguće nove korekcije ukoliko se za to steknu uslovi.

“Već na polugodišnjem obračunu vidjet ćemo ima li dodatnog prostora za povećanje, jer nam je cilj da naši korisnici ne trpe posljedice rasta cijena”, zaključio je ministar finansija.

Nastavi čitati

USK

Velika Kladuša: Majka koja je bacila trudnu kćerku s balkona ide u pritvor

Published

prije 2 sedmice

on

29. Aprila 2026.

By

Kantonalni sud u Bihaću odredio je jednomjesečni pritvor ženi iz Velike Kladuše koja se sumnjiči da je bacila trudnu kćerku sa balkona, pri čemu je nastradalo njeno nerođeno dijete, potvrđeno je za Srpskainfo iz Kantonalnog tužilaštva USK.

Podsjećamo, po nalogu Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona pripadnici Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona su 23. aprila na području Velike Kladuše uhapsili dvije osobe, od kojih je jedno maloljetna.

Tada je saopšteno da je maloljetna osoba uhapšena zbog sumnje da je počinila krivično djelo silovanje, a punoljetna osoba zbog sumnje da je počinilo krivično djelo teško ubistvo i pokušaj teškog ubistva.

Stravičan slučaj

Kako su tada pisali mediji, uhapšen je maloljetnik, koji se tereti za silovanje trudne sestre koja ima poteškoće u razvoju.

Njegova majka se, prema nezvaničnim saznanjima, tereti da je s balkona bacila svoju kćerku, a tom prilikom je stradalo njeno nerođeno dijete.

“Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona je podnijelo prijedlog za određivanje mjere pritvora u odnosu na punoljetnu osobu, te je Kantonalni sud u Bihaću u odnosu na navedeni prijedlog donio rješenje kojim je određen pritvor u trajanju od mjesec dana.

U odnosu na maloljetnu osobu Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona postupa, između ostalog, i u skladu sa Zakonom o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku Federacije BiH.

Istim zakonom je određeno da se ne može objavljivati tok krivičnog postupka u odnosu na maloljetnu osobu, što se odnosi i na predmetni slučaj”, navodi se u odgovoru Kantonalnog tužilaštva USK.

Nastavi čitati

USK

USK uskladio zakon s federalnim rješenjima i proširio prava boraca

Published

prije 2 sedmice

on

29. Aprila 2026.

By

Skupština Unsko-sanskog kantona usvojila je izmjene i dopune Zakona o dopunskim pravima branilaca i članova njihovih porodica, kojima se preciziraju postojeća prava, otklanjaju nedorečenosti u primjeni i uvode nova rješenja, uključujući osnivanje javne ustanove “Veteranski dom” te proširenje kruga korisnika pojedinih naknada.
Izmjene su usvojene nakon što je Vlada Unsko-sanskog kantona utvrdila prijedlog i uputila ga u skupštinsku proceduru, a inicijativu za dopune pokrenuo je zastupnik Emir Dautović, tražeći rješavanje konkretnih problema s kojima se suočavaju boračke kategorije.
Dautović je naglasio da je fokus bio na unapređenju socijalne sigurnosti porodica poginulih boraca, posebno u segmentu stambenog zbrinjavanja i brige o starijim članovima.
– Ja sam išao sa zahtjevom prema porodicama poginulih da bi riješili njihovo stambeno zbrinjavanje jer ostaje puno roditelja naših boraca koji nemaju gdje biti, nemaju s kim živjeti vezano za sufinansiranje staračkih domova. Ministarstvo je odlučilo na jedan fantastičan prijedlog da idemo sa izgradnjom domova koji će biti u vlasništvu Ministarstva za pitanja boraca i RVI, gdje ćemo omogućiti novo zapošljavanje naših ljudi, a našim borcima i porodicama poginulih omogućiti sigurniju i dostojanstveniju starost – izjavio je Dautović.
Jedna od ključnih novina odnosi se na preciznije definisanje pojma člana porodice, koji sada uključuje i vanbračnog partnera u skladu sa porodičnim zakonodavstvom, čime se otklanjaju ranije pravne nejasnoće u ostvarivanju prava.
Također, izmjenama je predviđeno osnivanje javne ustanove “Veteranski dom”, kojom će se sistemski urediti smještaj i briga o boračkim kategorijama, uključujući i razvoj pratećih sadržaja i zapošljavanje.
Ministar za pitanja boraca i ratnih vojnih invalida Unsko-sanskog kantona Almir Zulić pojasnio je da se izmjenama rješava i pitanje obračuna prihoda prilikom ostvarivanja prava na novčane naknade.
– Osobe koje primaju tuđu njegu i pomoć imaju pravo na egzistencijalnu naknadu, što prije nisu mogli, naravno ukoliko ostvaruju i druga prava. To je već doneseno na federalnom nivou i drugi kantoni to provode, tako da smo i mi u Unsko-sanskom kantonu odlučili da to predložimo. Svake godine određeni broj korisnika izlazi iz sistema i upravo ta sredstva omogućavaju da se pokriju ova nova prava – rekao je Zulić.
Izmjenama je dodatno precizirano i da pravo na novčanu pomoć za podizanje nišana ili nadgrobnog spomenika može ostvariti i fizičko ili pravno lice koje je snosilo troškove, čime se proširuje krug korisnika ove vrste podrške.
Prema obrazloženju Vlade, osnovni cilj izmjena je unapređenje kvaliteta života boračkih kategorija i usklađivanje kantonalnog zakonodavstva sa rješenjima na višim nivoima vlasti, uz osiguranje održivosti budžetskih izdvajanja.
FENA
Nastavi čitati

Najčitanije