Connect with us

USK

Nešić o navodnom zatvoru za migrante: Imamo dvije stvari – ili je istina što govori Ružnić ili Laketa

Published

prije 1 godina

on

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić, govorio je za N1 o mogućoj migrantskoj krizi, stanju u Bihaću, navodnom zatvoru kod Lipe, te o sporazumu o readmisiji.

Premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić uputio je otvoreno pismo upravo Nešiću, ministru vanjskih poslova Elmedinu Konakoviću i direktoru Službe za poslove sa strancima Žarku Laketi, a povodom najnovijeg migrantskog vala koji je zahvatio ovaj dio BiH.

Strah građana

Nešić navodi da mu se nije svidio ton, ni način Ružnića, prema njemu, ali ni prema njegovim kolegama.

“On očigledno ne vlada podacima i situacijom. Ne želim da ratujem sa njim, ni sa bilo kim, nego da rješavam probleme. Poručujem da sam spreman da dođem u Bihać i da vidim u čemu je problem i kako da riješimo taj problem na zadovoljstvo građana Bihaća, a uz ispunjavanje međunarodnih obaveza, koje BiH koje ima potpisano i sa Hrvatskom i EU“, naveo je Nešić.

Da li se nešto promijenilo po sporazumu o readmisiji u odnosu sa BiH i Hrvatskom, upitali smo ga.

“Imam informaciju da je u posljednjih 20-ak dana u BiH vraćeno nekih 450 osoba na osnovu biletaralnog sporazuma između Savjeta ministara i Vlade Republike Hrvatske. Radi se o međunarodnoj preuzetoj obavezi i mi isključivo postupamo po toj obavezi“, kazao je Nešić.

Na konstataciju, da je posljednjih dana povećan broj tih ljudi koji dolaze u BiH, odnosno koje BiH prima, a nemamo baš takve informacija da iz BiH toliko migranata odlaze u Hrvatsku, Nešić je istaknuo da on ne bi da se miješa u posao Službe sa poslove sa strancima.

“Oni su ti koji cijene kad dobiju zahtjev za readmisiju, da li su ispunjeni potrebni uslovi da se oni vrate u BiH”, rekao je, dodajući da je spreman sve to provjeriti i zatražiti sve te dokaze koji su potrebni da se neko vrati u BiH.

Također, rekao je, spreman je da ode u Službu sa poslove sa strancima i razgovara sa direktorom Žarkom Laketom.

“Meni je jučer bio direktor u ministarstvu i tom prilikom mi je saopćio da se sve radi u skladu sa zakonom, da je kapacitet Lipe oko 1.500 ljudi, plus još 500, da u dva prihvatna centra trenutno boravi oko 450 ljudi, da bezbjednost građana Bihaća i USK i BiH nije ugrožena i da je situacija, da među licima koja su vraćena u BiH nema lica, koja mogu predstavljati opasnost po bezbjednost, i da je situacija sasvim normalna, te da je Služba za poslove sa strancima potpuno osposobljena da odgovori ovim zadacima”, kazao je Nešić.

Dodatni strah građana proizvode navodi da je u kampu Lipi otvorena pritvorska jedinica za migrante.

“Tamo postoji neki objekat koji se radi, objekat za detekciju, a čiji je kapacitet 12 osoba. Taj objekat nije završen i nije u funkciju i ne postoje nikakve osobe u tom objektu”, rekao je Nešić.

Nešić: Objekat ne predstavlja bezbjednosnu prijetnju

Najavio je da će sa direktorom Službe sa poslove sa strancima posjetiti migaracioni centar i vidjet ću o čemu se radi.

“Znam da se radi na osnovu evropske pomoći i da je to odobreno u prethodnom Savjetu ministara. Otkad se ja nalazim na njegovom čelu, mi nismo dali nikakvo odobrenje za gradnju tog centra“, istaknuo je.

Govoreći o izjavama Ružnića, naveo je da je “spreman sada da sjedne u auto i odem u Bihać i da smiri naše građane, ali nije spreman da neko stiče jeftine političke poene”.

“On je rekao da su u centru smještene osobe koje ugrožaju bezbjednost. Nema nikoga u tom centru, taj centar nije otvoren i nije u funkciji. To mi je rekao Laketa. Imamo dvije stvari – ili je istina što govori Ružnić ili Laketa. Objekat postoji, ali u njemu niko nije, samim tim ne predstavlja bezbjednosnu prijetnju”, mišljenja je ministar sigurnosti BiH.

Govoreći o mogućem pritisku Hrvatske, kazao je da neće dozvoliti ni u kojem slučaju da se dogodi kriza niti u Bihaću, niti bilo gdje u BiH.

Povezane teme:

USK

Policija USK ima novi radarski sistem protiv prekršaja u saobraćaju

Published

prije 7 sati

on

2. Maja 2024.

By

Policija Unsko-sanskog kantona je počela koristiti novi sistem za borbu protiv prekršaja u saobraćaju.

Naime, iz kantonalnog MUP-a su saopćili da je u funkciji stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama koje imaju mogućnost optičkog prepoznavanja znakova.

Ovim sistemom se registruje prekoračenje brzine, uz prepoznavanje registarskih tablica, neregistrovanih vozila te prati kretanje učesnika u saobraćaju.

Iz MUP-a USK su poručili vozačima da poštuju saobraćajne propise, tj. da čuvaju svoj i tuđe živote.

Nastavi čitati

BiH

Šta je bio plan agresora: Državni udar i postavljanje Fikreta Abdića koji bi potpisao kapitulaciju RBiH

Published

prije 8 sati

on

2. Maja 2024.

By

Na današnji dan 2. maja 1992. godine sprečavanjem jedinica tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) da zauzmu zgradu Predsjedništva BiH odbranjena je nezavisna i samostalna Bosna i Hercegovina.

Teritorijalna odbrana BiH je u aprilu 1992. godine uspješno blokirala kasarne JNA, no većih konfrontacija nije bilo. Prvog maja pojačano je granatiranje Sarajeva, a zabilježena su kretanja jedinica JNA i oko grada.

Tog dana agresorske snage su zauzele centar Vogošće, a napadnuti su Visoko i Breza. Odgovor TO BiH je bila blokada komande druge vojne oblasti JNA.

Vodstvo Republike BiH predvođeno predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem je pokušavalo izbjeći otvorene sukobe JNA i TO BiH, no 2. maja 1992. godine situacija je eskalirala.

Pakleni plan agresora

Prva eskalacija se dogodila u podne 2. maja u Domu JNA u Sarajevu. Teritorijalci sa područja Starog Grada su ušli da pregovaraju sa načelnikom, no tada je došlo do pucnjave u kojoj je potpukovnik JNA Bogoje Božinovski ubio branioca Asafa Hadžića, a obračun je nastavljen sve do konačne predaje pripadnika JNA.

 

U isto vrijeme tri kolone JNA sa tenkovima, oklopnim transporterima i kamionima su se uputile prema centru grada. Kolona se probila do Skenderije, prešavši most, i nalazeći se svega stotinjak metara od zgrade Predsjedništva BiH.

Plan agresora je bio zauzeti ključne objekte u gradu, uključujući i zgradu predsjedništva, nakon čega bi odbrana grada, pa i same države bila gotovo nemoguća.

No na put su im stali hrabri branioci grada. Jedinice specijalne jedinice MUP-a RBiH, kao i Teritorijalci su se suprotstavili koloni, a preciznim antitenkovskim projektilima onesposobljena su oklopna vozila JNA.

Pukovnik Milan Šuput predaje se sarajevskim braniocima

Na Trgu Austrije, na Bistriku, gdje je bila komanda Druge vojne oblasti, odnosno komanda JNA za cijelu BiH i dijelove Hrvatske, tog dana bio je general JNA Milutin Kukanjac, koji je naredio da iz Vojne bolnice krene specijalna jedinica prema Skenderiji. No i taj napad je zaustavljen. Jedan od legendarnih branioca grada Nusret Šišić Dedo je sa improvizovanom protivoklopnom napravom pogodio jedno od borbenih vozila.

Veličanstveni otpor

S druge strane grada, iz komande JNA na Bistriku pukovnik Milan Šuput, koji je komandovao svim specijalnim jedinicama Druge armijske oblasti, krenuo s borbenim vozilima kroz Dobrovoljačku ulicu (danas Hamdije Kreševljakovića). Na mostu Čobanija prešli su Miljacku i stali pored zgrade Pošte.

Tada je zapaljena zgrada Pošte, čime je hiljade telefonskih priključaka ostalo bez funkcije. No, ponovo su agresorski vojnici zaustavljeni, pogođeno je borbeno vozilo, specijalci JNA su se zabarikadirali u podrumu BKC-a.

 

Nakon žestokih borbi koje su trajale do narednog jutra specijalci JNA zajedno sa pukovnikom Milanom Šuputom su se predali borcima TO BiH koje je predvodio Dževad Topić.Zarobljavanje predsjednika Predsjedništva Alije Izetbegovića

U isto vrijeme, u poslijepodnevnim satima 2. maja 1992. godine predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović se vratio u Sarajevo s mirovnih pregovora u Lisabonu. Nakon slijetanja na sarajevski aerodrom Izetbegović je zarobljen i sproveden u kasarnu u Lukavicu. Tada su uslijedile gotovo nadrealne scene kada se uživo za vrijeme emitiranja Dnevnika TV BiH saznalo za otmicu predsjednika.

https://www.youtube.com/watch?v=46eI4XcYK5U

Narednog dana, 3. maja vođeni su pregovori da se oslobodi predsjednik Izetbegović koji je trebao biti razmijenjen za generala Kukanjca i ostale članove komande JNA.

Dogovor je uz posredovanje kanadskog generala McKenzieja postignut i uslijedila je razmjena. No prilikom razmjene došlo je do incidenta u ulici Dobrovoljačka gdje je ubijeno šest pripadnika JNA. Kasnije se pomenuti događaj koristio za propagandne svrhe, te je godinama predmet raznih manipulacija, no presudom međunarodnog krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu utvrđeno da je kolona JNA bila legitimni vojni cilj.

O samom incidentu je govorio i prvi svjedok događaja, general Kukanjac.

“Pošto se mnogo manipulisalo, lagalo, izmišljalo o tome kol'ko je stradalo u Dobrovoljačkoj ulici, vreme je jednom da se kaže tačno, a to mogu samo ja. U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali sanitetsko jedno vozilo i poginuo je jedan vojnik, Tomović Zdravko iz Han Pijeska. Tri pukovnika: Sokić Miro, Radulović dr Budimir i Mihailović Boško. Jedan potpukovnik, Jovanić Boško i jedna žena, muslimanka Šuko Nurmela… Znači, šest osoba je stradalo od 261. Valjda su ovi u Beogradu izgubili strpljenje što mi nismo stradali, što ne stradamo. Te laži koje su prosute oko Dobrovoljačke nešto je najsramnije što se može čuti. Ja sam se borio da to obelodanim. Novosti nisu smele, Politika – ma ni govora. Televizija Srbije – ma ni govora. Radio Beograd – ma kakvi”, govorio je Kukanjac.

Mnogi smatraju da je agresor u konačnici imao za plan povezati sve ključne tačke, odnosno vojne objekte u gradu, zauzeti Predsjedništvo, izvršiti državni udar i postaviti Fikreta Abdića za novog predsjednika Predsjedništva BiH koji bi potpisao kapitulaciju RBiH, piše Klix.

No, hrabri branioci grada su uspjeli zaustaviti takve planove. Prema procjenama u napadu JNA na Sarajevo 2. maja poginulo je 35 agresorskih vojnika, a oko 200 ih je zarobljeno. Već 12. maja skinuta je maska sa tobožnje narodne armije, te je 2. vojna oblast JNA preimenovana u Vojsku Republike Srpske.

Neuspjehom i totalnim porazom tog sudbonosnog 2. maja agresor je shvatio da je zauzimanje grada nemoguća misija te je uslijedila totalna opsada i blokada grada koja je trajala 1.425 dana.

Nastavi čitati

USK

Fikret Kendić – Kenda iz Velike Kladuše treba pomoć dobrih ljudi!

Published

prije 8 sati

on

2. Maja 2024.

By

Velika Kladuša se danas ujedinjuje u humanitarnoj akciji kako bi pomogla sugrađaninu, Kendiću Fikretu, poznatijem kao Kenda, koji se bori s teškom bolešću – rakom pluća. Kendi je suočen s izazovom suočavanja s ovom bolešću u ranoj fazi, ali postoji nadanje u izlječenje putem imunoloških terapija koje su mu preporučene. Međutim, troškovi tih terapija su znatni – 40.000 KM.

Ova humanitarna akcija poziva sve građane Velike Kladuše i šire zajednice da se ujedine i pruže podršku Kendiju u njegovoj borbi protiv ove teške bolesti. Svaki dobrovoljni prilog je od velikog značaja i može napraviti razliku u Kendijevoj borbi.

Svi koji žele doprinijeti ovoj hvalevrijednoj inicijativi mogu to učiniti uplatom dobrovoljnog priloga na sljedeći bankovni račun:

Banka: ASA Banka
Broj računa: 134-570-10016741-23

Ovo je prilika da zajedno pokažemo solidarnost i podršku prema Kendi, pružajući mu nadu i olakšavajući mu put ka izlječenju. Svaka donacija, bez obzira na veličinu, ima veliki značaj i pomoći će Kendiju da dobije potrebne terapije i nastavi svoju hrabru borbu.

Pomozimo Kendi da pobijedi bolest!

Nastavi čitati

Najčitanije

✕