BiH
Stanivuković napravio skandal u Hrvatskoj: Traže da mu zabrane ulaz, osudili ga i Srbi
Izjave o tzv. Republici Srpskoj Krajini i ‘srpskim zemljama’ koje je gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković izgovorio u Gračacu izazvale su žestoke reakcije. Traži se i zabrana ulaska u RH.
Šta je rekao Draško Stanivuković
“Da se podržimo i da znamo naše korijene, da neko dijete koje je danas rođeno u Banjoj Luci nikada ne zaboravi Republiku Srpsku Krajinu, da ne zaboravi Oluju, da ne zaboravi te teške dane, da znamo koliko je naš narod se ovdje napatio i koliko je danas sav život ovdje težak i izazovan.
A koliko je važno što ste danas ovdje, ja vam dajem iskrenu riječ da mi u Banjoj Luci, u Republici Srpskoj, puno mislimo na ove naše krajeve, mjesta i općine. Želim vam se zahvaliti na hrabrosti i odvažnosti da ovdje živite i da se borite.
Znam da nije lako da se upoznajemo s našom historijom i kulturom, bez obzira u kojem dijelu naših zemalja živjeli. Da znaju put Svetosavlja, da znaju put naše vjere, da znaju naše korijene, da znaju da ova zemlja pripada nama.
I one teške Bljeskove i Oluje koje smo ovdje prošli. Da se podrži naš narod ovdje, da se podrži naša crkva, da se pomogne naša zajednica ovdje u ovim dijelovima zemalja.
Ali osjećamo ljubav, ljepotu i značaj ovih naših zemalja i želimo da pomognemo naš narod”, rekao je gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković za govornicom u Gračacu kao gost na proslavi Svetosavske alademije. Snimak njegova govora u kojem spominje “srpske zemlje” izazvala je žestoke reakcije u Hrvatskoj i šire.
Načelnik Đekić osudio govor
Općinski načelnik Goran Đekić, izabran s liste SDSS-a, DSS-a i Reformista, osuđuje Stanivukovićeve izjave, javlja Večernji list.
“On spominje Republiku Srpsku Krajinu, ne znam koliko je time pomogao ikome, pogotovo zajednici koja živi u Hrvatskoj i koja ima još uvijek svojih velikih brojnih problema.
Namjerno sam zato rekao da bih volio da su tu bila i druga djeca kao i kad prvi dan škole dođe svećenik i sva djeca iz osnovne škole dobiju poklone. Volio bih da su bili, da upoznaju naše običaje, da se obrazuju u smislu zajedništva, zajedničkih slavlja.
Imamo drugačije datume i odvojene crkve, ali bi bilo lijepo da zajedno slavimo i da se zajedno družimo i veselimo tim blagdanima”, ponovio je Đekić.
Đekić je izbore dobio u kampanji u kojoj je naglašavao da je za sve građane, i Srbe i Hrvate. Smirivao je tenzije i pokušava graditi zajedništvo.
“Nije nam sigurno pomogao, već nam je odmogao, nema tu šta kalkulirati. Takve izjave su nesmotrene i nema potrebe za njima. Treba pričati o budućnosti. Ne živimo u vremenu za takve izjave. Nije ni vrijeme ni mjesto. Treba pričati o razvoju, poljoprivredi, napretku, šta možemo i kako možemo napredovati. Priča o onome što je bilo prije 30 godina nije nikome donijela dobro”, zaključuje Đekić.
Historičar Hrvoje Klasić objasnio je za Večernji zašto su Stanivukovićeve izjave skandalozne.
“Žao mi je što čujemo ovakve izjave od strane gradonačelnika Banje Luke. Da ga samo podsjetim, takozvana Republika Srpska Krajina je nastala kao rezultat pobune dijela srpskog stanovništva na demokratski izabranu vlast u Hrvatskoj i odmah po osnivanju Republike Srpske Krajine uslijedilo je etničko čišćenje, ali i masovni zločini nad nesrpskim stanovništvom, kao i u Republici Srpskoj tako i u BiH prema nesrpskom stanovništvu.
Klasić: Republika Srpska Krajina bila je najsiromašnija u Evropi
Zašto i šta se dogodilo, gospodin Stanivuković bi trebao pročitati. Između ostalog ja bih mu preporučio i knjigu Krajina od Koste Nikolića, pa da vidi kako je funkcionirala ta nepostojeća država.
Odgovornost Beograda koji je gurnuo to lokalno stanovništvo u jedan sunovrat, koji ih je ostavio onda na cjedilu kada mu to više nije odgovaralo, ali i da vidi kako je funkcionirala ta Republika Srpska Krajina sa dezerterstvom, sa korupcijom, sa pljačkom, sa protjerivanjem stanovnika, sa represijom i bila je to u tom trenutku, koliko se sjećam, najsiromašnija zemlja i najsiromašniji dio Evrope u tom trenutku.
Nevjerovatno mi je da se u srpskom mainstreamu, kada govorimo o Srbiji i BiH, i dalje ponavljaju iste riječi o tome kako su uvijek i jedino isključivo bili žrtve zločina, a vlastite zločine, vlastita etnička čišćenja za koja su krivi nikad ne žele priznati i to nije dobar put”, govori Klasić.
“Nažalost za gospodina Stanivukovića i na sreću za sve ostale, Republika Srpska Krajina više nikad neće postojati. Srbi u Hrvatskoj žive puno boljim standardom nego što su živjeli Srbi u Republici Srpskoj Krajini.
Ovo što je on izrekao samo pokazuje i njegov pogled u budućnost. Tu je i pokazatelj šta on misli o Republici Srpskoj unutar Bosne i Hercegovine ili možda i van Bosne i Hercegovine.
Ne mogu reći da sigurno ne postoje pojedinci Srbi u Hrvatskoj koji razmišljaju kao on, ali sam gotovo siguran, poznavajući Milorada Pupovca i druge predstavnike Srba u Hrvatskoj, da oni prvi osuđuju ovakve izjave od strane Draška Stanivukovića ili bilo koga sličnog”, nastavlja.
Diplomatski problem
Klasić tu vidi i diplomatski problem.
“Ovo je prije svega nepriznavanje suvereniteta, integriteta jedne međunarodno priznate države, a to je Republika Hrvatska. Zazivati separatističke ambicije je u principu zadiranje u sigurnost jedne države.
Poticati separatizam bi u svakoj državi u stvari izazvalo u najmanju ruku diplomatski skandal. Ne vjerujem da su organizatori mogli pretpostaviti šta će on reći. Ja sam siguran da će se oni ograditi, pa čak i osuditi ovakvo ponašanje.
Ali s druge strane, ovo je i poticaj svim hrvatskim dužnosnicima da trebaju jako paziti šta govore. Često i hrvatski političari, ljudi iz javnog prostora, izgovaraju stvari koje nisu baš u duhu dobrosusjedskih odnosa, često toleriraju i govor mržnje, ali i dio mržnje, između ostalog i prema srpskoj zajednici.
Napadati Srbe u Hrvatskoj i prozivati ih zašto su to dopustili, a da pritom imamo maltene traženje opravdanja za one koji su s palicama dolazili na skupove SNV-a i njihove događaje, je u najmanju ruku licemjerno. U demokratskoj državi, kakva je Hrvatska, ne bi trebalo biti dvostrukih standarda.
Za izjave ljudi poput Draška Stanivukovića nema mjesta niti tolerancije i o tome trebaju razmišljati ljudi koji vode Hrvatsku, ljudi koji vode srpsku zajednicu, ali opet ponavljam, i mi trebamo paziti”, vjeruje Klasić.
Pitanje je hoće li hrvatska diplomacija i Vlada reagirati, i hoće li zabraniti Stanivukoviću ulazak u Republiku Hrvatsku.
“Sada treba vidjeti kako će oni u tom trenutku nastupiti jer to zahtijeva odmah nekakve drastične kazne, ali osudu i zaštitu hrvatskog suvereniteta. Ko je Draško Stanivuković i je li on doista sam po sebi prijetnja po hrvatsku sigurnost, to trebaju procijeniti i političari i naše službe”, zaključuje.
“Policija ga je trebala uputiti prema najbližem graničnom prelazu”
“Draška Stanivukovića policija je nakon ovih izjava u Gračacu trebala uputiti prema najbližem graničnom prijelazu. Nakon toga Ministarstvo vanjskih i europskih poslova trebalo ga je proglasiti ‘persona non gratom’. Ozbiljnost jedne države, štoviše formalnost u obračunu s velikosrpskom idejom ‘naših zemalja’ mogla se odraditi u manje od nekoliko sati”, objavio je na društvenim mrežama predsjednik Mosta Nikola Grmoja i pozvao ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana na reakciju.
“Draško Stanivuković predstavljen nam je kao mladi i perspektivni političar, borac protiv koruptivnog sistema koji je Dodik pretvorio u način funkcioniranja u tzv. Republici Srpskoj. Nizak životni standard kao rezultat takvog načina upravljanja i nezadovoljstvo naroda Dodik bi hranio stalnim vraćanjem na ‘ugroženog Srbina”, nastavio je.
“Mladi Draško pokazujući političku nasljednost velikosrpskog virusa krenuo je stopama Dodika, a njegovo huškanje u mladoj dobi opasno podsjeća na jednog tada mladog Aleksandra koji je slično istupao u okupiranoj Glini. Draško bi trebao učiti iz povijest, jer mogla bi se ponoviti”, naglasio je Grmoja.
BiH
Vukanović: Pregovori SDS-a i Sigurne Srpske propali, Blanuša ostaje kandidat za predsjednika RS
Višesatni pregovori između SDS-a i Sigurne Srpske završeni su bez dogovora, potvrdio je lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović, navodeći da dvije stranke nisu uspjele usaglasiti zajedničkog kandidata za predsjednika Republike Srpske.
Prema njegovim riječima, predsjednik SDS-a Branko Blanuša ostao je pri ranijem stavu da će biti kandidat svoje stranke za predsjednika Republike Srpske te da neće odustati od kandidature u korist Draška Stanivukovića.
„Nije dogovoren jedan kandidat za predsjednika Republike Srpske kojeg bi podržale obje stranke. Branko Blanuša poštuje odluke organa SDS-a i ostaje pri kandidaturi, a konačnu riječ dat će Glavni odbor SDS-a u nedjelju“, rekao je Vukanović.
On je istakao da je tokom pregovora Stanivuković iznosio različite prijedloge saradnje i povezivanja dvije političke opcije, ali da nijedan od njih nije bio prihvatljiv za SDS.
Vukanović smatra da bi eventualno povlačenje Blanuše izazvalo ozbiljne posljedice po SDS te tvrdi da su višemjesečni razgovori nanijeli štetu opoziciji.
„Umjesto da se bavi pripremama za izbore, SDS je mjesecima iscrpljivan pregovorima i raspravama koje nisu dale rezultat“, poručio je.
Govoreći o narednim potezima opozicije, Vukanović je ocijenio da bi podrška jednom kandidatu bila najbolje rješenje, upozoravajući da bi izlazak s više kandidata mogao dovesti do podjele opozicionih glasova.
Ostaje da se vidi hoće li naredni dani donijeti promjenu stavova i eventualni dogovor opozicionih partnera ili će na izborima nastupiti s odvojenim kandidatima za predsjednika Republike Srpske.
BiH
Može li OHR biti zatvoren? Državna imovina i fiskalna stabilnost i dalje najveće prepreke
Iako je Bosna i Hercegovina ispunila većinu uslova iz programa 5+2, neriješena pitanja državne imovine i političke blokade koje ugrožavaju fiskalnu stabilnost i dalje predstavljaju ozbiljnu prepreku zatvaranju OHR-a.
Dok se posljednjih mjeseci intenziviraju rasprave o imenovanju novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, sve češće se otvara i pitanje potpunog zatvaranja Ureda visokog predstavnika (OHR). Međutim, iako je BiH ostvarila značajan napredak u ispunjavanju uslova predviđenih programom 5+2, ključni izazovi još uvijek nisu riješeni.
Program 5+2 predstavlja skup od pet ciljeva i dva dodatna uslova koje je utvrdio Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC), a koji moraju biti ispunjeni prije nego što međunarodna zajednica zaključi da je BiH spremna funkcionisati bez nadzora visokog predstavnika.
Prema dosadašnjim procjenama, najveća prepreka ostaje pitanje raspodjele državne imovine između države i drugih nivoa vlasti. Upravo se to pitanje godinama nalazi u središtu političkih sporova i predstavlja posljednji veliki neriješeni element programa 5+2.
Međutim, sve više pažnje privlači i pitanje fiskalne stabilnosti države. Na posljednjoj sjednici ambasadora Upravnog odbora PIC-a, guvernerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović upozorila je na izazove koji pokazuju da finansijski sistem države i dalje zavisi od međunarodne intervencije u ključnim trenucima.
Kao primjer navodi se slučaj arbitražne presude u predmetu „Viaduct“, gdje institucije BiH nisu uspjele postići dogovor o načinu izmirenja obaveza nastalih zbog postupaka entiteta Republika Srpska. Proces je deblokiran tek nakon intervencije visokog predstavnika Christiana Schmidta, što je dodatno otvorilo pitanje sposobnosti domaćih institucija da samostalno rješavaju složene finansijske sporove.
Pored toga, usvajanje državnog budžeta gotovo svake godine prati politička kriza i višemjesečna kašnjenja, zbog čega institucije često funkcionišu na osnovu privremenog finansiranja. Takva praksa negativno utiče na stabilnost javnih finansija i otežava provođenje reformi neophodnih za evropski put Bosne i Hercegovine.
Dodatni izazov predstavljaju obaveze koje BiH mora ispuniti u oblasti finansijskog nadzora i sprečavanja pranja novca. Kašnjenja u usvajanju potrebnih zakona više puta su dovela zemlju u situaciju da se suočava s upozorenjima međunarodnih finansijskih institucija, dok još uvijek nije ostvareno ni puno uključivanje u evropski sistem platnog prometa SEPA.
Zbog svega navedenog, stručnjaci upozoravaju da pitanje zatvaranja OHR-a ne može biti posmatrano isključivo kroz prizmu državne imovine. Jednako važna ostaje sposobnost institucija Bosne i Hercegovine da osiguraju fiskalnu stabilnost, donose odluke bez dugotrajnih blokada i garantuju dosljedno provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Sve dok ključni državni procesi zavise od intervencija međunarodne zajednice, prostor za gašenje OHR-a ostaje ograničen, bez obzira na napredak ostvaren u drugim segmentima programa 5+2.
BiH
Umro slavni sportski komentator Edin Avdić!
Tužne vijesti dolaze iz regiona nakon što je potvrđena smrt poznatog sportskog komentatora Edina Avdića, čovjeka koji je ostavio dubok trag u sportu i svojoj zajednici.
Vijest o njegovoj smrti potresla je brojne prijatelje, poznanike i sportske radnike koji se od njega opraštaju emotivnim porukama na društvenim mrežama.
Dugo godina radio je kao komentator TV Arena Sport, bio je prepoznatljiv po svojim komentarima utakmica zajedno sa Nenadom Kostićem.
Posebno ostaje upamćen po legendarnom prenosu košarkaške reprezentacije Bosne i Herecgovine protiv Litvanije i čuvenim “sa parkinga”.
Edin Avdić je preminuo u 47. godini, a uzrok smrti još nije poznat.
Rođen je 1979. godine u Sarajevu, a svoje prve sportske korake napravio je kao košarkaš u omladinskim kategorijama KK Bosna. Ipak, ubrzo je karijeru usmjerio ka novinarstvu i komentatorskom poslu, gdje je i stekao najveću prepoznatljivost.
Tokom godina postao je sinonim za prenose Eurolige, NBA lige i ABA lige, a posebno je cijenjen zbog načina na koji kombinuje stručnost, statistiku i zanimljive detalje iz igre.P
Dugo godina radio je za Arena Sport, gdje je bio jedan od glavnih komentatora košarke, a imao je i veoma uspješne emisije i podcaste u posljednje vrijeme.
Sportsport.ba
BiH
SDS odbio Stanivukovićev prijedlog: Blanuša ne odustaje od kandidature za predsjednika RS-a
Maratonska sjednica Predsjedništva SDS-a, koja je trajala od 17 sati do iza ponoći, završena je odbacivanjem prijedloga Draška Stanivukovića o zajedničkom nastupu sa Pokretom „Sigurna Srpska“ na predstojećim Općim izborima, tvrdi lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović.
Prema informacijama koje je Vukanović objavio nakon sjednice, Predsjedništvo SDS-a nije prihvatilo sporazum koji je predviđao zajedničku listu SDS-a i PDP-a, uz prijedlog da Draško Stanivuković bude kandidat za predsjednika Republike Srpske. Kao alternativu, SDS je, kako navodi, ponudio da Stanivuković bude kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, što je on ranije odbio.
Predsjednik SDS-a Branko Blanuša, prema Vukanovićevim navodima, tokom sjednice je ponovio da nema namjeru povući svoju kandidaturu za predsjednika Republike Srpske. Istakao je da bi odustajanje od kandidature moglo ozbiljno ugroziti poziciju i budućnost stranke te najavio da će od Glavnog odbora SDS-a narednog vikenda zatražiti potvrdu svoje kandidature.
Tokom rasprave izneseni su stavovi da bi eventualno spajanje SDS-a i Pokreta „Sigurna Srpska“, kao i formiranje novog političkog subjekta pod zajedničkim okriljem, moglo dovesti do slabljenja ili gašenja SDS-a, što su pojedini članovi ocijenili neprihvatljivim.
Vukanović je također naveo da je Darko Babalj predložio održavanje još jednog kruga razgovora sa Stanivukovićem prije sjednice Glavnog odbora SDS-a. Ipak, smatra da su daljnji pregovori malo vjerovatni za uspjeh, s obzirom na to da je Stanivuković već odbio prijedlog SDS-a o kandidaturi za Predsjedništvo BiH.
„Dugotrajno nadmudrivanje i iscrpljivanje SDS-a samo je nanijelo štetu stranci. Trebalo je mnogo ranije donijeti odluku i tražiti podršku za Blanušu, umjesto višemjesečnih pregovora koji nisu donijeli rezultat“, poručio je Vukanović.
Odluka Glavnog odbora SDS-a, koja se očekuje tokom vikenda, mogla bi dati konačan odgovor na pitanje kandidature za predsjednika Republike Srpske i daljnjeg djelovanja opozicije pred izbore.
BiH
Film “Testament” osvojio je prestižnu nagradu na FIFFLONDON 2025 u Londonu

BiH
Umrli ne dolazi po živog
Često možemo čuti, pročitati kako ”umrli dolaze po žive” u smislu da npr. kad umre jedan od bračnih drugova a zatim nekoliko mjeseci, godina ”dolazi” po svog bračnog druga, tj. umire i on.
Umiranje i smrt sa islamskog stanovišta
Uvod
Smrt je neizbježna stvarnost svakog čovjeka i jedna od temeljnih tema o kojima govori islam.
Islam smrt ne posmatra kao kraj postojanja, već kao prelazak iz prolaznog života na ovom svijetu u vječni život na Ahiretu.
Zato vjernik na smrt gleda sa sviješću o odgovornosti pred Allahom, ali i sa nadom u Njegovu milost.
Allah, dž.š., kaže:
„Svaka duša će smrt okusiti, i Nama ćete se poslije vratiti.“
(El-Ankebut, 57)
Šta je smrt u islamu?
Smrt predstavlja rastavljanje duše od tijela. Ona nastupa onda kada Allah odredi kraj čovjekovog dunjalučkog života.
Niko ne može ni ubrzati ni odgoditi smrt mimo Allahove odredbe.
Allah, dž.š., kaže:
„Nijedan čovjek ne može umrijeti osim Allahovom voljom, u času određenom.“
(Ali Imran, 145)
Trenuci umiranja
Islam podstiče vjernika da se za smrt priprema tokom cijelog života kroz vjeru, dobra djela i pokajanje. U trenucima umiranja preporučuje se da se umirućem pomaže da izgovara šehadet:
„Podučavajte svoje umrle riječima: La ilahe illallah.“
(Muslim)
Prema islamskom učenju, meleci dolaze čovjeku u trenutku smrti. Vjernicima donose radosne vijesti, dok nevjernike očekuje težak susret sa smrću.
Smrt kao podsjetnik
Poslanik Muhammed, a.s., često je podsjećao ashabe na smrt:
„Često se prisjećajte rušitelja svih užitaka – smrti.“
(Tirmizi)
Sjećanje na smrt pomaže čovjeku da bude skroman, odgovoran i svjestan prolaznosti dunjaluka.
Život poslije smrti
Nakon smrti čovjek ulazi u berzahski život, period između smrti i Sudnjeg dana. Na Sudnjem danu svi ljudi će biti proživljeni i odgovarat će za svoja djela.
Allah, dž.š., kaže:
„Pa ko bude uradio koliko trun dobra – vidjet će ga, a ko bude uradio koliko trun zla – vidjet će ga.“
(Ez-Zilzal, 7–8)
Odnos muslimana prema smrti
- vjeruje da je smrt Allahova odredba;
- priprema se za nju dobrim djelima;
- ne očajava pred smrću;
- nada se Allahovoj milosti;
- nastoji ostaviti dobro djelo koje će koristiti ljudima i nakon njegove smrti.
Zaključak
Islam uči da smrt nije kraj, nego početak novog života. Zato vjernik treba živjeti odgovorno, činiti dobra djela, iskreno se kajati za grijehe i biti spreman za susret sa svojim Gospodarom. Svijest o smrti pomaže čovjeku da bolje iskoristi vrijeme koje mu je Allah podario i da svoj život ispuni vjerom, moralom i korisnim djelima.
Često možemo čuti, pročitati kako ”umrli dolaze po žive” u smislu da npr. kad umre jedan od bračnih drugova a zatim nekoliko mjeseci, godina ”dolazi” po svog bračnog druga, tj. umire i on.
Melek smrti dolazi po živog čovjeka. Umrli se ne vraća na dunjaluk. Sve se dešava Allahovom voljom i određenjem.
-
USKprije 1 danTužilaštvu USK predata tri uhapšena policajca: Jaknama skrivali identitet pri ulasku (VIDEO)
-
BiHprije 4 danaSDS odbio Stanivukovićev prijedlog: Blanuša ne odustaje od kandidature za predsjednika RS-a
-
Smrtovniceprije 2 danaNa ahiret preselio Kasić (Elvis-Kareli) Manuel
-
Svijet / Zanimljivostiprije 4 danaAmerički udar na strateško iransko ostrvo Qeshm podigao tenzije u Zaljevu: Teheran prijeti odmazdom
-
USKprije 2 danaTuristički voz uskoro do Bosanske Otoke: Produžena ruta kroz najljepše dijelove doline Une
-
USKprije 4 danaJU ”II srednja škola” Cazin:Konkurs za upis polaznika u programe za srednješkolsko obrazovanje odraslih
