BiH
Vučićev megafon zla za projekat “srpski svet”: Vulin direktno poziva na anarhiju u Bosni i Hercegovini
“Senator Republike Srpske” i lider Pokreta socijalista Srbije Aleksandar Vulin izjavio je da je “dobro” što su se premijer Srbije Đuro Macut i premijer bh. entiteta Republika Srpska Savo Minić sastali i potpisali sporazum o aktivaciji pruge Šarganska osmica – projekta, kako i sam priznaje, vrlo skromnog značaja. No, prema Vulinu, “veoma je loše” što se nisu zvanično sastale, kako ih naziva, “dvije srpske vlade”.
Time je Vulin jasno dao do znanja da problem nije pruga, već činjenica da se institucije Republike Srpske još ne ponašaju kao “paralelna država”. Posebno ga, kaže, zabrinjava što ni prva ni druga vlada premijera Minića nisu imale zvanične sastanke sa Vladom Srbije, te što se takvi sastanci najavljuju pa otkazuju.
– Legitimitet Miniću i njegovoj Vladi daju građani Republike Srpske, a ne stranci ili sudovi u Sarajevu. I prva i druga Vlada premijera Minića ima više legitimiteta nego Schmidt ili presude sudova koje Ustav BiH i ne predviđa. Deklaracija Svesrpskog sabora nas obavezuje na redovne sastanke vlada RS-a i Srbije i za to nam ne treba opravdanje ili razmišljanje šta nam neko van granica Srbije i RS-a može reći ili zamjeriti. Pozivam oba premijera da što prije održe zvaničnu zajedničku sjednicu, ministre da nezavisno od toga održe posebne sastanke sa kolegama a i Srbiju i RS da formiraju zajedničke organe predviđene Deklaracijom Svesrpskog sabora. Niko nam osim nas samih ne može zabraniti da budemo jedno – poručio je Vulin prenosi Kurir.
On poručuje premijeru Srbije da ne treba čekati potvrdu legitimiteta Vlade RS-a od “nekog suda u Sarajevu”, što je direktan poziv na ignoriranje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
Vulin otvoreno tvrdi da legitimitet Vladi RS-a ne daju zakoni, sudovi ni međunarodne institucije, već “građani Republike Srpske”, te da ta vlada ima “više legitimiteta” od visokog predstavnika i presuda sudova koje, po njemu, “Ustav BiH i ne predviđa“. Drugim riječima, zakoni vrijede samo ako su “naši”.
Vulin se time stavlja u ulogu glasnogovornika ideje koja ne priznaje sudove Bosne i Hercegovine. Ne priznaje međunarodne obaveze. Ne priznaje visoke predstavnike. Ne priznaje državu BiH. Priznaje samo ono što se uklapa u ideologiju “srpskog jedinstva” i koncept “srpskog sveta”.
Posebno je opasno insistiranje na postojanju “dvije srpske vlade”. RS nije država, bez obzira na to koliko se takav narativ pokušava normalizirati iz Beograda. Ona je entitet nastao Dejtonskim mirovnim sporazumom, s jasno definiranim i ograničenim nadležnostima. Govor o “zajedničkim organima” Srbije i RS-a nije nikakva saradnja, to je uspostavljanje paralelne vlasti i direktno kršenje Dejtona.
Najopasnija rečenica u cijeloj Vulinovoj izjavi jeste ona da legitimitet daje narod, a ne sud. Jer onog trenutka kada sud prestane biti mjera, ostaju ulica, pritisak i sila.
Srbija je jedna od potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kada političari iz Beograda ohrabruju institucije entiteta Republika Srpska da ignorišu državu Bosnu i Hercegovinu u kojoj taj entitet postoji, to se ne zove briga za srpski narod. To se zove miješanje u unutrašnja pitanje susjedne suverene države i destabilizacija.
Rečenica “niko nam ne može zabraniti da budemo jedno” u Bosni i Hercegovini ne znači emotivnu bliskost, već jasnu političku poruku: zakoni ne važe ako smetaju velikodržavnom projektu.
Zato Vulinove izjave nisu tek zapaljiva retorika. One su otvoreni poziv na rušenje pravnog poretka, poziv na anarhiju u Bosni i Hercegovini.
Faktor
Nastavi čitati
BiH
Konaković iz Antalije: Turska je naš ključni geopolitički partner, odnosi Sarajeva i Ankare su bratski i neraskidivi!
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković izjavio je na Diplomatskom forumu u Antaliji da su i ove godine razgovori obilježeni ratovima i razaranjima, posebno agresijom na Gazu i stradanjem civila, dok istovremeno ističe sve značajniju ulogu Turske u globalnoj diplomatiji te naglašava bratske i snažne odnose Bosne i Hercegovine i Turske, uključujući i važnu ekonomsku saradnju.
Govoreći za agenciju Anadolu, Konaković je istakao da je Diplomatski forum ove godine vjerovatno najveći do sada, sa oko 150 zemalja i približno 5.000 učesnika.
“Ovo je moj četvrti Diplomatski forum u Antaliji, nisam bio samo na prvom”, rekao je Konaković, dodajući da skup “zaista izgleda impresivno” i da je “sigurno jedan od pet, ako nije i jedan od tri najveća multilateralna događaja”, te je na tome čestitao Hakanu Fidanu, ministru vanjskih poslova Turske i cijeloj turskoj Vladi, a posebno turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu.
Naglasio je da su posljednja dva foruma bila obilježena razgovorima o ratovima, posebno o “agresiji na Gazu, ubistvima civila, djece, uništavanjem škola”.
Nažalost, posljednja dva smo obilježili u razgovorima o ratovima, o agresiji na Gazu, ubistvima civila, djece, uništavanjem škola. Ove godine, nažalost, ponovo imamo fokus na razaranjima, a ne na izgradnji”, poručio je ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
Istakao je i da se “još jednom potvrđuje da je Turska preuzela ozbiljnu ulogu u svijetu u modeliranju diplomatije” te da “postaje jedan od najznačajnijih svjetskih faktora u rješavanju problema na diplomatski način”.
Dodao je da događaji poput Diplomatskog foruma u Antaliji znače mnogo za takve procese.
Govoreći o odnosima Bosne i Hercegovine i Turske, Konaković ih je opisao kao bratske, naglasivši da je “Turska uz Bosnu i Hercegovinu i u teškim ali i u svijetlim trenucima”.
“Sa Turskom gradimo bratske, prijateljske, tradicionalne, historijske, religijske, kulturološke odnose, ali vrlo važno je i ekonomske. Turska je jedan od deset najvećih investitora u Bosnu i Hercegovinu od završetka rata do danas”, istakao je, navodeći da “tokom sezone imamo više od 40 letova sedmično iz Sarajeva prema Istanbulu, a sada i prema nekim drugim gradovima.”
“Zaista možemo reći da su odnosi bratski ali što se tiče ekonomije, vrlo, vrlo dobri odnosi. To je jedan od naših najvažnijih geopolitičkih partnera. Kada i imamo neke probleme, vrlo često sa našom braćom i prijateljima u Turskoj dolazimo do trećih strana, oni su nam vrlo često i medijatori, posrednici”, dodao je Konaković.
Konaković je pozitivno ocijenio i ulogu Turske u regionu, naglasivši da ta zemlja, osim sa Bosnom i Hercegovinom, ima odlične odnose i sa drugim državama.
“Veoma pozitivnom vidim ulogu Turske u samom regionu”, kazao je, te snažno pozdravio inicijativu balkanskog okupljanja u okviru Foruma u Antaliji, gdje će biti održan još jedan sastanak.
– Diplomatski forum u Antaliji –
Diplomatski forum u Antaliji okuplja svjetske lidere i donosioce odluka kako bi raspravljali o geopolitičkim, ekonomskim i sigurnosnim izazovima.
Forum, koji se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana i u organizaciji turskog Ministarstva vanjskih poslova, traje tri dana u južnom mediteranskom gradu Antaliji pod temom “Mapiranje sutrašnjice, upravljanje neizvjesnostima”.
Na događaju je zastupljeno više od 150 zemalja, uključujući više od 20 šefova država i vlada te 15 potpredsjednika. Forum okuplja i više od 50 ministara, od kojih je više od 40 ministara vanjskih poslova, kao i predstavnike 75 međunarodnih organizacija.
Ukupno se očekuje više od 460 visokorangiranih učesnika i gotovo 5.000 prisutnih, uključujući eksperte i studente.
Forum obuhvata više od 40 panela i događaja, uključujući razgovore na nivou lidera o političkim, ekonomskim, ekološkim i tehnološkim izazovima, s posebnim fokusom na promjenjivi globalni poredak.
AA
BiH
Zenica se oprašta od novinarke Alme Huskić, poznati termini dženaze i komemoracije
Vijest o smrti novinarke RTV Zenica i bivše dopisnice Oslobođenja Alme Huskić duboko je potresla zeničku javnost, naročito njenu porodicu i kolege sa kojima je dijelila dobro i zlo.
Dugogodišnja novinarka preminula je 15. aprila 2026. godine u 49. godini života. Alma je bila prepoznatljivo lice lokalnog novinarstva, osoba koja je kroz svoj rad ostavila značajan trag u informisanju građana Zenice i šire.
Dženaza namaz klanjat će se u subotu 18. aprila 2026. godine u haremu Čaršijske džamije u Zenici, poslije podne namaza, dok će se ukop obaviti na Gradskom mezarju Prašnice. Ispraćajna dova proučit će se u Čaršijskoj džamiji prije podne namaza, a za sve koji žele prisustvovati obezbijeđen je i prijevoz ispred džamije nakon podne namaza.
Komemoracija će biti održana u subotu u 11 sati u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica. Komemoracija će biti prilika da se članovi porodice, kolege, prijatelji i saradnici oproste od naše uvažene kolegice, prisjete njenog profesionalnog rada i doprinosa novinarstvu, javlja Zenicablog.ba.
Iza Alme su ostali kćerka Hana, majka Rašida Šida, sestra Ena, zet Mahir, sestrične Melika, Asja i Niđar, tetka Munezeha Dena i daidža Sead sa porodicom, kao i brojne porodice Huskić, Begović, Sokolija, Mušinović, Ćatić, Ikanović, Bajrić, Mehinagić, Spahić, Hećo, Dobruna, Bilić, Sivro i Popilovski. Njena porodica, prijatelji, komšije i kolege opraštaju se uz dovu i sjećanje na njen život i djelo.
BiH
Šta znače novi tonovi bivšeg predsjednika RS: Zašto su bh. Hrvati postali nova meta Dodika?
Na sastanku u Beogradu s državnim i vojnim vrhom Srbije, kojem su prisustvovali i predstavnici Republike Srpske, Milorad Dodik ponovo je posegnuo za već poznatim političkim repertoarom: upozorenjima na “sigurnosne prijetnje”, pričom o savezu Hrvatske, Albanije i Kosova, te naglašavanjem potrebe za dodatnim oprezom i jačanjem odbrambenih kapaciteta. Uz to je poručio da Republika Srpska ostaje posvećena vojnoj neutralnosti, ali i – što je ovaj put važnije nego ranije – izrazio zabrinutost zbog, kako je naveo, usmjerenosti hrvatske komponente u BiH prema tim regionalnim inicijativama.
Suptilan zaokret
Na prvi pogled, riječ je o još jednoj u nizu izjava koje podižu tenzije u ionako pregrijanom regionalnom prostoru. Na drugi pogled, međutim, ova formulacija predstavlja suptilan, ali potencijalno važan zaokret: ovaj put Dodik ne problematizira samo Zagreb, nego i političke aktere unutar Bosne i Hercegovine koji su mu godinama bili partneri. Drugim riječima, meta više nisu samo Hrvatska, Albanija i Kosovo. Meta postaju i Hrvati u BiH – odnosno politička linija koju predstavlja Dragan Čović. To je nova nijansa u staroj politici.
Do sada je Dodik uspješno razdvajao dvije razine: Hrvatska kao država mogla je biti predmet kritike, ali HDZ BiH i Čović ostajali su stabilni partneri unutar BiH. Taj balans omogućavao je istovremeno vođenje tvrde retorike prema vani i održavanje saveza iznutra. Sada se ta linija počinje zamagljivati. Tvrdnjom da “hrvatska komponenta u BiH” prati sigurnosne koncepte Zagreba, Dodik implicitno dovodi u pitanje pouzdanost dosadašnjeg partnera. Nije to još otvoreni politički sukob, ali jeste signal. A u politici, signali često dolaze prije poteza. Zašto sada?
Stalna napetost
Jedan dio odgovora leži u potrebi stalne proizvodnje političke napetosti. Narativ o prijetnji mora se širiti da bi ostao uvjerljiv. Ako više nije dovoljno govoriti o vanjskim akterima, logičan sljedeći korak je proširenje kruga “problematičnih” i unutar BiH. Drugi dio odgovora je taktički. Ovakvom retorikom Dodik povećava vlastiti manevarski prostor. Ako partner postane nepouzdan, onda se otvara prostor za nove kombinacije, nove pritiske i nove pregovore. A treći, možda i najvažniji, jeste poruka prema samom Čoviću: političko partnerstvo nije bezuslovno.
Jer iako su Milorad Dodik i Dragan Čović godinama gradili funkcionalan savez zasnovan na zajedničkim interesima – prije svega ograničavanju centralne vlasti i očuvanju etničkog balansa moći – taj odnos nikada nije bio stabilan koliko se činilo. Bio je pragmatičan, a pragmatični savezi traju dok su korisni. Europejcu Čoviću se godinama toleriralo partnerstvo s proruskom strankom koja koči evropski put, no iluzorno je vjerovati da će Čović, stavljen pred svršen čin, birati Dodika umjesto sebe. Dovoljno je podsjetiti samo na 2014., kada se napravili vlast bez SNSD-a, a nakon poraza Orbana nije nevjerovatno da bismo taj scenarij ponovo mogli gledati. No, on će ponajprije zavisiti od rezultata opozicije u RS na izborima.
Mogućnost razlaza
Hoće li ovo dovesti do stvarnog političkog razlaza, zavisit će prije svega od šireg konteksta: odnosa snaga unutar BiH, pritisaka međunarodne zajednice i, možda najviše, od toga koliko će Dragan Čović biti spreman balansirati između dosadašnjeg partnerstva i vlastitih strateških ciljeva, prije svega evropskog puta BiH. Za sada, jedno je sigurno: Dodik više ne govori samo o vanjskim prijetnjama. Počeo je slati poruke i prema onima s kojima je do jučer sjedio za istim stolom. A to je, u političkom jeziku Bosne i Hercegovine, često početak nečeg većeg.
BiH
U Tužilaštvu BiH formiran predmet protiv šefa predstavništva RS u Austriji, po prijavi 11 državnih zastupnika
Jedanaest zastupnika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine dobilo je odgovor iz Tužilaštva BiH u vezi sa statusom krivične prijave koju su ranije podnijeli, a koja se odnosi na Mladena Filipovića, šefa Predstavništva entiteta RS u Austriji, te više povezanih lica i političkih zvaničnika, saznaje Raport.
U prijavi, koja je podnesena 13. februara, Filipović se dovodi u vezu s aktivnostima i lobističkim djelovanjem usmjerenim prema nezavisnosti RS , a među osobama koje se spominju u prijavi su i Milorad Dodik, Nenad Stevandić i Radovan Višković.
Otvoren predmet
Dio prijave odnosi se i na konsultantski ugovor zaključen 6. septembra 2025. godine, u koji je uključen i Ari Ben-Menashe, koji je djelovao u ime kanadske kompanije Dickens & Madson Canada Inc.
Iz Tužilaštva BiH sada je stigao odgovor u kojem se navodi da je predmet formiran 12. februara 2026. godine, na osnovu zaprimljene krivične prijave protiv Mladena Filipovića, NN lica, te drugih povezanih osoba.

Navodi se i da je Tužilaštvo naknadno, 16. i 25. februara, zaprimilo i dopunu prijave koju je podnijelo 11 državnih zastupnika, te da je predmet u statusu ‘otvoren’, dok se preduzimaju potrebne mjere i radnje u cilju provjere navoda i donošenja konačne tužilačke odluke.
Zastupnici su ranije upozorili da se u ovom slučaju radi o ozbiljnim krivičnim djelima koja se, između ostalog, odnose na napad na ustavnopravni poredak BiH, ugrožavanje teritorijalnog integriteta, te moguće trgovanje uticajem i pribavljanje koristi kroz političko djelovanje.
Plaćeno lobiranje za priču o secesiji RS
Kako su naveli u dopisu Tužilaštvu BiH, do trenutka slanja zahtjeva nisu imali nikakvu informaciju o postupanju po prijavi, zbog čega su zatražili hitno očitovanje, upozoravajući na značaj slučaja i moguće posljedice po ustavni poredak države.
Podsjećanja radi, riječ je o slučaju koji se odnosi na djelovanje tzv. Predstavništva RS u Beču, koje formalno posluje kao firma Wirtschaftsinformationsbüro GmbH registrovana u Austriji i koje je kroz lobističke ugovore vodilo aktivnosti na secesiji entiteta RS od BiH
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković ranije je upozorio Ministarstvo vanjskih poslova Austrije da se ova firma dovodi u vezu s međunarodnim političkim lobiranjem usmjerenim na nezavisnost Republike Srpske.
Ranije je za Raport iz Ministarstva vanjskih poslova Austrije potvrđeno da su nakon Konakovićevog pisma, pokrenute interne provjere .
Prijavu protiv Filipovića i ostalih, podsjećamo, podnijeli su zastupnici Denis Zvizdić, Aida Baručija, Rejhana Dervišević, Albin Muslić, Nihad Omerović, Ermina Salkičević-Dizdarević, Saša Magazinović, Jasmin Imamović, Sabina Ćudić, Predrag Kojović i Mia Karamehić-Abazović.
Inače, ovaj predmet je dodijeljen tužiteljici Vedrani Mijović za koju se sumnja da pogoduje kadrovima SNSD-a, a najpoznatija je po tome što je obustavila istragu protiv Dodika, Viškovića i Stevandića po prijavi za napad na ustavni poredak.
Stoga, kako su ranije najavili neki od zastupnika, oni će s posebnom pažnjom pratiti ovaj slučaj.
BiH
Vlada RS-a će tražiti ukidanje zabrane negiranja genocida i veličanja zločinaca
Vlada Republike Srpske inicirat će izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine u cilju ukidanja odredbe kojom se zabranjuje poricanje, opravdavanje, umanjivanje zločina genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, te zabranjuje veličanje osoba osuđenih pravosnažnom presudom za iste zločine.
Riječ je o odredbi Krivičnog zakonika BiH koji je nametnuo visoki predstavnik u BiH još u julu 2021. godine.
Ministar pravde RS Goran Selak izjavio je danas na konferenciji za novinare poslije sjednice Vlade RS da je ovo krivično djelo definisano samo Krivičnim zakonom BiH, odnosno da entiteski zakoni ne poznaju takvu vrstu krivičnog djela.
“Vlada RS danas je na sjednici analizirala primjenu nametnute odredbe u praksi. Jedno lice iz RS je pravosnažno presuđeno na tri godine, a protiv dva lica iz RS se vodi postupak”, rekao je Selak.
On je naveo da će 27. aprila u Banjoj Luci biti organizovan okrugli sto na ovu temu, a da će biti zakazana i posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske.
BiH
Čović: Hrvati sada trebaju imati zajedničkog kandidata, a kada se izmjeni izborni zakon neka ih bude deset
U Mostaru je u petak održana sjednica Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, a najviše pozornosti posvećeno je predstojećim Općim izborima.
Predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović kazao je kako je Darijana Filipović izvrstan kandidat iza kojega oni u potpunosti stoje.
Čović je mišljenja kako Hrvati kao narod trebaju ići sa zajedničkim kandidatom.
“Naš strateški interes bio je da u našem djelovanju imamo višestranačje, ali kako nije riješeno pitanje Izbornog zakona, onda se opet nameće ista potreba, da se pokušamo zajedno organizirati kroz HNS BiH te imati jednog kandidata. To smo u najvećoj mjeri uspjeli kandidiranjem kolegice Darijane Filipović i potporom koje je dao jedan dio predstavnika HNS-a BiH”, izjavio je Čović.
Naglasio je kako je Darijana Filipović izvrstan kandidat te kako snažno stoje iza tog izbora.
“Naravno, postoje tu stranke koje malo drugačije razmišljaju i ovo koriste kao jedan alat za neko svoje stranačko profiliranje. Ne vidim smisla da se stalno istražuje i traži, jer mislim da imamo izvrsnu kandidatkinju koja može na generacijski i svaki drugi način povezati sve ono što treba biti hrvatski član Predsjedništva BiH. Pozivam sve kolege i sve druge institucije našeg naroda u BiH da krenemo tim razmišljanjem”, kazao je.
Pritom je naglasio da ne vidi ni najmanji problem da hrvatski narod ima i deset kandidata za člana Predsjedništva BiH, ali samo ako dođe do izmjena Izbornog zakona.
“Ne smijemo si dozvoliti ulazak u krizni prostor gdje bošnjački narod može birati dva bošnjačka člana Predsjedništva pa onda kukati kako nam je to problem. Svatko treba preuzeti dogovornost na sebe. Takvih iskustava imamo i u vremenu Alijanse i Platforme, znamo kakva se politika tada donosila. Gdje su danas te politike, što su učinili dobro za hrvatski narod, ali i za BiH?”, upitao je Čović.
Uputio je poruku i Bošnjacima, pozvavši ih da razmisle je li nametanje hrvatskog člana Predsjedništva donijelo išta dobro BiH.
“Trebaju se uvažavati ustavne kategorije, hrvatski narod treba imati svog legitimnog predstavnika”, konstatirao je Čović.
On je kritizirao i političke procese u BiH.
“Vidjeli ste da je sjednica Doma naroda zakazana za ponedjeljak, a mi već sada znamo da se to neće dogoditi jer netko po istom modelu nameće točke dnevnog reda. Pričamo o Europi, a od točaka na dnevnom redu koje su predložene za ponedjeljak, u sklopu žurne sjednice, imamo na tek na 20. mjestu Zakon o VSTV-u i Zakon o Sudu BiH. To govori o igrama u BiH. Ovih pet mjeseci se ne smije “baciti u vodu”. Vrijeme je da vlast na državnoj razini krene nešto rješavati. Treba se riješiti pitanje Proračuna BiH, jer bez njega se ne može riješiti nijedno drugo pitanje”, smatra Čović.
Osvrnuo se i na Južnu plinsku interkonekciju (JPI), kazavši kako se nakon usvajanja Izmjena i dopuna Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji već sada formalno može krenuti u radove.
“Mislim da će do summita Tri mora u Dubrovniku, koji se održava krajem travnja, biti napravljen nekakav dokument između BiH i RH koji će biti prezentiran javnosti. Time bi se formalno moglo krenuti u radove, a mi to već možemo i danas jer je zakon usvojen. Ima tu puno još pravnih koraka na terenu. Sve ovo što mi radimo ne možemo raditi bez Hrvatske, treba se odraditi nekih 60-ak kilometara od Dugopolja do granice s BiH. Mi ćemo raditi paralelno, ali plina nema bez ove komunikacije, jer plin dolazi sa Zapada. Što se nas tiče, mi želimo da se već od sutra krene administrativno djelovati na terenu”, ustvrdio je.
Za kraj je istaknuo kako Bosna i Hercegovina ne uzima baš nikakav rizik u ovom projektu.
“Kompletan rizik je na investitoru. Ako investitor ulaže te milijarde, on će istovremeno raditi i infrastrukturu. Ovo je za nas i politički i sigurnosni projekt, jer tamo gdje SAD uloži novac, oni će o tome prostoru brinuti. Time se u budućnosti može riješiti i velik broj drugih problema”, zaključio je Čović.
FENA
-
Cazinprije 4 danaPlanski radovi: Krajina bez struje narednih dana, evo kada i gdje
-
Cazinprije 2 danaNermin Ogrešević: “Dokazali smo cijelom svijetu pokazali šta je čudo bosanskog otpora”
-
Sportprije 3 danaPrvi nogometaš ikada koji je prešao iz RS-a u FBiH: “Imao sam tjelohranitelja u Bihaću, nisam plaćao piće”
-
Smrtovniceprije 4 danaNa ahiret preselio Kapić (Suvada) Adis
-
USKprije 5 danaVIDEO Bivše pripadnice Armije RBiH posjetile Cazin i odale počast žrtvama rata
-
Smrtovniceprije 2 danaNa ahiret preselio Kovačević (Redžo) Omer
