Sukob u Ukrajini
Zelenski je ovisnik o teretani, ne pije alkohol, ali obožava psovati: ‘Prije ulaska u politiku zvao se Vladimir…‘

Već danima oči svijeta uprte su u Ukrajinu. U novinama, na portalima i televizijskim stanicama pratimo kako iz sata u rat ruska invazija na tu zemlju postaje sve brutalnija i krvavija. Dva su aktera ovog velikog sukoba u centru pozornosti – ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski Volodimir Zelenski.
I dok su o Putinu ispisane na tisuće kartica novinskih članaka i knjiga, britanski Daily Telegraph donosi veliku, dosad nepoznatu priču ukrajinskog predsjednika Zelenskog.
Dane provodi u skloništu
Počinju s opaskom kako je Zelenski uslijed ratnih strahota fizički pomalo propao. Nekada je bio ovisnik o tjelovježbi, na posao bi došao ranije kako bi mogao u teretanu, a sada je iscrpljen, s velikim podočnjacima. U bijegu je od ruskih i proruskih snaga koje su odlučne zarobiti ga ili ubiti. Svakodnevno mijenja tajne lokacije, dane provodi u skloništu, sunčevu svjetlost gotovo nikada ne vidi. Samo ovog tjedna navodno je izbjegao čak tri pokušaja atentata. Okružen je teško naoružanim vojnicima. Svi znaju koliko je važan za ovu borbu, za opstojnost Ukrajine, no njegov se život sveo na samo dvije stvari – rad i nešto malo spavanja.
A “rad” je teži no ikad prije. Zemlja je u ratu, a Zelenski s jedne strane mora ujediniti Ukrajince i motivirati ih za otpor Rusiji, dok s druge svijet mora uvjeriti da je riječ o brutalnoj agresiji koja bi mogla imati velike posljedice za cijelu Europu. Na licu mu se jasno iscrtavao očaj kada je Ukrajincima i svijetu objavio da je Rusija granatirala i zauzela nuklearnu elektranu Zaporožje.
– Najveća nuklearna elektrana u Europi je pod paljbom. Europljani, molim vas, probudite se – rekao je uznemireno.
Na tiskovnoj konferenciji u četvrtak poručio je kako on nije nikakva ikona niti heroj, no mnogi se ne slažu i smatraju ga herojem i zaštitnikom domovine.
– Za razliku od drugih koji bi se sada uspaničarili i plakali okolo tražeći pomoć, Zelenski nije takav. Uspio je prenijeti svoju hrabrost na druge ljude. Pitao ih je, želite li da otpuzimo u kut i čekamo da nas pobiju. Možda jesmo tvrdoglavi, možda će ovo biti naš kraj. Možda smo precijenili svoje mogućnosti. Ali, on je poveo narod i oni se sada bore uz njega – kazao je za Telegaph ukrajinski veleposlanik u Londonu Vadim Pristajko, koji Zelenskog dugo poznaje.
Nikad nije popio ni kap alkohola
Ispred ukrajinskog veleposlanstva građani ostavljaju cvijeće, oplakujući žrtve agresije, no iza zidova ambasade vodi se teška borba za svaku informaciju. E-mailovi ne prolaze, djelatnici veleposlanstva na udaru su hakera, srušena im je i web stranica. Atmosfera je kao u bunkeru, opasno je koristiti telefone, a sva komunikacija sa Zelenskim ide samo preko osiguranih linija. U takvoj, opsadnoj atmosferi, veleposlanik ima samo riječi pohvale za odgovor Velike Britanije na agresiju rekavši kako se katkad zapita što rade ostale zemlje.
Vratimo se na Zelenskog, kojeg su Ukrajinci do političke karijere pooznavali kao komičara. Da je i u teškim uvjetima sklon razveseliti ljude šalom pokazao je kada je komentirao usporedbe s legendarnim Winstonom Churchillom.
– A, ne. On je pio mnogo više nego ja – nasmijao se.
Njegova prijateljica iz studentskih dana Alina Fialka Smal kaže kako nikada nije vidjela da je popio i kap alkoholnog pića. Prijatelji kažu kako je s godinama i uz političku karijeru morao naglo očvrsnuti.
– U ovim ekstremnim uvjetima na vidjelo su morali isplivati različiti dijelovi njegove ličnosti. Danas gledamo mnogo snažniju osobu nego prije, što je izazvano mnogo težom situacijom nego prije – sublimira Zelenskijev politički savjetnik koji je s njime radio sedam godina u različitim administracijama.
Šali se kako je Zelenski poput reptila “promijenio kožu”. U ranim fazama svoje političke karijere savjetnici su ga morali micati s Facebooka jer bi se ražalostio kada bi vidio loše komentare, htio je da ga svi vole, što nije neobično za jednog glumca, no svakako je mana u politici.
– Sjećam se prvih dana nakon što je postao predsjednik, bio je vrlo tankoćutan. No, uskoro je naučio da je upravljanje državom težak posao u kojem nema mjesta osjećajima. Isprva je nosio narukvice s imenima vojnika ubijenih u Donbasu, no tijekom invazije na Krim poginulo ih je 14.000. Rekao sam mu da ga razumijem, ali da to ne može raditi jer će uskoro biti posve prekriven imenima poginulih – prisjeća se Pristajko.
Bespoštedni satiričar
No, Zelenski nije odustao od izražavanja svojih emocija, pa je u neviđeno popularnoj seriji “Sluge naroda” 2015. glumio Vasilja Holoborodka, skromnog učitelja povijesti. Kroz tu je ulogu bespoštednom satirom ismijavao tadašnjeg predsjednika Ukrajine Petra Porošenka i Vladimira Putina. Nacija se smijala prikazima milijardera Porošenka koji u svojim dvorima ima privatnog uzgajivača nojeva i masažera ušiju.
Kada se 2018. odlučio kandidirati za predsjedničku funkciju, svojem se timu zavjetovao da ga politika neće promijeniti.
– To nije bio naš način. Rekao nam je, nikada neću biti tipični političar – prisjeća se njegov suradnik i scenarist Jurij Kostjuk, koji je u jednom trenutku shvatio kako Zelenski scenarij iz serije pretvara u hladnu stvarnost.
– Volodimir me pitao je li vrijeme da ode u politiku i da pokušamo učiniti nešto za svoju zemlju. Njegov tim smatrao je da je to nemoguća misija. Stručnjaci su im govorili da bez najmanje pedeset milijuna dolara nema nikakve šanse provesti iole uspješnu kampanju. No, što su nam manje vjerovali, mi smo sve više htjeli dokazati da mi to možemo – prisjeća se Kostjuk.
Zelenski je kandidaturu najavio u svom stilu, tijekom novogodišnjeg televizijskog showa što je, nesumnjivo prema jasno određenom planu, zasjenilo obraćanje predsjednika Porošenka iste večeri.
Krenule su dvije sasvim različite kampanje. Porošenko je u trku ušao pod sloganom “Vojska, jezik, vjera”, a Zelenski je samo rekao “snaći ćemo se”. Nastavio je sa svojim komičarskim nastupima, a sve je više blijedjela granica između satire, showa i stvarne političke kampanje. Nikada nije objavio svoj politički program, samo je nudio nadu u drugačiju, bolju budućnost, postavši glas optimizma kojim je zarazio čitavu zemlju.
Telegraph podsjeća kako je pritom uvelike podjsetio na još jednog glumca za kojeg nitko nije vjerovao da će postati američki predsjednik, Ronalda Reagana. Taj je podatak vješto iskoristio, večer uoči izbora, tijekom izborne šutnje, na televiziji je emitiran film o Reaganu, a sinkronizaciju na ukrajinski radio je – pogađate – Zelenski.
‘Izuzetno brzo uči’
– On je osoba s drugog planeta. No, i dok je bio komičar, nije bio naivan i jasno je uviđao manjkavosti političkog sustava – navodi Pristajko. Kada je Zelenski osvojio čak 73 posto glasova Ukrajinaca “gluma je postala stvarni život, a stvarni život postao je dio predstave. Danas Zelenski razumije da je njegova uloga opravdati očekivanja naroda”.
Sergij Tofimov, također bivše TV lice kojeg je Zelenski pozvao u svoj predsjednički ured kao savjetnika, kaže kako je on osoba koja izuzetno brzo uči te je vrlo intuitivan i ima sposobnost brze reakcije.
Sir Alan Duncan bio je ministar europskih poslova Velike Britanije kada je Zelenski izabran.
– Bilo mi je zanimljivo što je izuzetno empatičan. Političari su općenito vrlo slabe emotivne inteligencije, ali on se sjajno povezivao s narodom. Umjesto da sjedi u uredu u košulji, radije je u majici odlazio na barikade. Znao je kako privući pozornost – ističe.
No, koliko god da su ljudi cijenili njegovu suosjećajnost i privrženost narodu, postavilo se pitanje hoće li znati iskoristiti moć koju je stekao. Pitali su ga mediji, nedugo nakon što je izabran, što mu se najviše sviđa u ulozi predsjednika.
– Odgovornost. Moć je prilika. Imam 42 godine i želim da me povijest upamti – rekao je tada.
U opširnoj analizi Telegraph zaključuje kako je, unatoč tomu što su proteklih dana uvjeti u Ukrajini eskalirali, dosadašnji mandat Zelenskog bio obilježen njegovim neformalnim ponašanjem i improvizacijom. Izbjegavao je službene sastanke, radije se htio okružiti stručnjacima na “brainstormingu”.
– Radio sam za Porošenka. On je bio vrlo striktan. Kada je Zelenski došao na vlast stvari su postale mnogo opuštenije, bio je prijateljski nastrojen prema nama. Posjetitelji su čak mogli nositi kratke hlače kada bi dolazili k njemu. Tijekom svoje inaugaracije građanima je rukom davao “petice”. Svoju počasnu gardu zamolio je da promijene uobičajeni pozdrav koji je do tada glasio “Dobar dan, gospodine predsjedniče, budite zdravo”. Rekao je da je njemu dovoljno “dobro jutro”.
Britanski zastupnik Mark Pritchard kaže, pak, kako je Zelenski jedan od rijetkih predsjednika s kojim nije problem otići u pub, a nije sklon kravatama. No, to ne znači da je neodgovoran i lakrdijaš.
– To je njegova neformalna ozbiljnost. Prema javnosti je vrlo opušten, no u poslu vrlo ozbiljan. On traži da se posao obavi kvalitetno, vrlo je fokusiran, čak i intenzivan prilikom zastupanja nacionalnih interesa i međunarodnih političkih stavova – ispričao je.
Ljubav iz školskih dana
Takav dualni pristup politici najbolje znaju njegovi suradnici koje je znao i naživcirati svojom strogoćom, piše Telegraph.
– Pred drugima pokušava ostaviti dobar dojam, pažljivo bira riječi i “uključuje” svoju karizmu. No, kada je u društvu najbližih suradnika, pretvara se u vrlo strogu osobu i može biti poprilično grub. Često ga je lako razljutiti, tada počinje psovati – otkriva jedan od Zelenskijevih suradnika. Dodaje kako se nitko zbog toga ne ljuti. Jer, kada se pred nekim tako ponaša, to je znak da mu apsolutno vjeruje.
Suprugu Olenu upoznao je još u srednjoj školi, no prohodali su tek nakon diplome. Ona je osoba kojoj Volodimir najviše vjeruje. Od njega je mlađa samo 12 dana, a podarila mu je dvoje djece, 17-godišnju Oleksandru i devetogodišnjeg Kirila. Unatoč tomu što su očita “meta broj 2” ruskih snaga, odlučili su ostati u Ukrajini.
Olena kaže kako su ona i Volodimir vrlo različitih karaktera.
– Moj suprug je uvijek na prvoj liniji. Ja ne živim tako. A i ne pričam viceve – kazala je. Vjenčali su se 2003., nakon devet godina veze. Nije bila sretna njegovom odlukom da se kandidira za šefa države jer je shvaćala da će to radikalno promijeniti njihov život. No, različitosti su ih povezale, tvrde oni koji poznaju njihove obiteljske prilike.
– Ona je vrlo sramežljiva i mirna osoba. No, na svaki način je najbolja partnerica za njega. Jako je pametna, ima izvanrednu intiuciju, jako je ljubazna i jasno je da se snažno vole – kaže obiteljski prijatelj i poznati kijevski kuhar Jevgen Klopotenko.
Nije joj bilo lako prilagoditi se na ulogu prve dame. Časopisu Vogue ispričala je kako nikada nije mislila da će to biti njezina stvarnost.
Putinu je Zelenski oduvijek bio trn u oku te ga je često podbadao.
– Ne znam tko je to. Možda je dobar glumac. Jedno je glumiti nekoga, a drugo je biti netko – govorio je. Samo nekoliko dana nakon Zelenskijeve pobjede Kremlj je ponudio ruske putovnice stanovnicima Donbasa. Zelenski je reagirao u svom stilu, ponudio je ukrajinsko državljanstvo Rusima koji “žele pobjeći od koruptivnog režima”. Podbadanjima nije bio kraj. Kada je Putin rekao da su Rusija i Ukrajina gotovo jedno, braća, Zelenski je ispalio otrovnu strelicu: ‘Da, kao Kain i Abel”. Vješto se koristi društvenim mrežama koje mu omogućuju da s javnošću komunicira bez posrednika.
A onda se, prije točno godinu dana, stanje odnosa između Rusije i Ukrajine doista pogoršalo. Nakon afere s Viktorom Medvedčukom, proruskim uhićenim oligarhom kojeg se povezivalo s Putinom, a bio je zastupnik u ukrajinskom parlamentu, Rusija je Ukrajinu počela nazivati nacistima kojima je Zapad isprao mozak. Apsurdno ako se zna da je Zelenski odrastao u židovskoj obitelji na jugoistoku zemlje, a u kući se govorio ruski. Njegov djed Semjon borio se u Crvenoj armiji protiv nacista, a više članova njegove rodbine pobili su SS-ovci. Posebno ga je potreslo kada je čuo vijest da je Rusija raketirala memorijal Holokausta u Babinom Jaru.
Sudbinski trenutak
Putinove optužbe stoga su, smatraju Zelenskijevi prijatelji, besmislice. Navodi se i kako se, iako dolazi s ruskog govornog područja, Zelenski uvijek osjećao kao Ukrajinac. Čim je postao predsjednik, promijenio je svoje ime na Facebooku iz ruskog “Vladimir” u ukrajinski “Volodimir”.
Sada kada je prinuđen postati vojskovođa, Zelenski dolazi do svog sudbinskog trenutka. Kao da su ga čitav život, čitava karijera, pripremali na ovo.
– Mogu zamisliti razne scenarije, ali ne i to da bi se on slomio. Svaki puta kada se pojavi u javnosti Ukrajincima poručuje da je uz njih, da nećemo kapitulirati nego se boriti. U njegove uši neće ući samo jedna riječ, predaja. A neće ju čuti ni pola milijuna branitelja koji se bore sad već osam godina, koji se bore do smrti. Ne, ta riječ neće proći kod publike – zaključuje Pristajko za Telegraph.
jutarnji.hr
Sukob u Ukrajini
Stvarni razlog zašto je Trump ‘zabio nož u leđa’ Ukrajini

Donald Trump nije jedini predsjednik koji zna za loš posao kad ga vidi.
Odbijanje Volodimira Zelenskog da potpiše gotovo polovinu minerala rijetkih zemalja u svojoj zemlji za vrlo malo budućih jamstava jedan je od mnogih razloga zašto je Trump razbjesnio svog kolegu u Kijevu.
Ukrajinski predsjednik jasno je dao do znanja da će iskorištavanje dragocjenih geografskih i energetskih resursa njegove zemlje biti jedan od načina za obnovu ekonomije i gradova nakon konačnog završetka rata. Ali ponuda koju je ponudio ministar financija Scott Bessent, iako je američki zvaničnici hvale kao velikodušnu ljestvicu prosperiteta za Ukrajinu, zapravo uopće nije “dogovor”, piše CNN.
Međutim, pruža uvid u Trumpov pogled na vanjsku politiku i njegovu percepciju rata nakon što je preokrenuo, barem retorički, potporu Bidenove administracije napadnutoj stranci i bacio se iza osvajača.
Kao i s njegovim planom da preseli sve Palestince iz Gaze kako bi SAD mogao izgraditi “rivijeru” odmarališta na plaži, čini se da su predsjednikovi motivi više ukorijenjeni u izvlačenju najboljeg potencijalnog novčanog povrata za Sjedinjene Države nego u pravednom rješavanju ubojitog sukoba koji ugrožava svijet.
Trump odražava skepticizam među svojim biračima prema desecima milijardi dolara vojne i financijske pomoći koju je Bidenova administracija poslala Ukrajini nakon što su je prije tri godine nezakonito napale snage ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ali Trumpov transakcijski pristup predstavlja razbijanje vanjskopolitičkih vrijednosti kojima su Sjedinjene Države težile desetljećima, uključujući načelo da moćne nacije ne bi trebale napadati manje, što je Washington ugradio u povelju Ujedinjenih naroda.
Njegov pritisak na Ukrajinu, žrtvu sukoba, također je tvrdokorni pokušaj da se iskoristi nacija u najmračnijem trenutku. Dok je Putin odrezao velike dijelove njezina teritorija, Trump traži veliki dio njezina rudnog bogatstva po niskoj cijeni. “Dogovor” prilično izgleda kao oblik iznude koji je Trump već jednom pokušao nad Zelenskim – plutajuća vojna pomoć kao poticaj za njega da najavi istragu protiv Joea Bidena, što je dovelo do Trumpova prvog opoziva.
Ipak, Bijela kuća kaže da Zelenski nema drugog izbora nego potpisati pakt o otplati američkim poreznim obveznicima za pojas Kijeva – iako ne sadrži nikakva jamstva da će Washington nastaviti s pristizanjem pomoći u budućnosti.
“Predsjednik Trump očito je trenutno jako frustriran predsjednikom Zelenskim”, rekao je u četvrtak savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz. “Činjenica da nije došao za stol, da nije bio voljan iskoristiti priliku koju smo ponudili – mislim da će na kraju doći do te tačke, i nadam se vrlo brzo.”
Zapanjujući američki preokret
Sukob oko sporazuma o rijetkim zemljinim mineralima dolazi usred ozbiljnog pogoršanja odnosa SAD-a sa Zelenskim, potaknuto Trumpovim prihvaćanjem ruske propagande o ratu, uključujući lažne optužbe da je ukrajinski čelnik započeo sukob i da je on diktator. Autokrat u ovoj situaciji je Putin, koji je vodio Rusiju 25 godina, zatvarao svoje protivnike, slamao slobodni tisak i održavao lažne izbore. I započeo je rat.
Zapanjujući američki preokret u ratu produbio se u četvrtak dok se Trumpova administracija nagađala s članovima G7 oko zajedničke izjave kojom se obilježava treća godišnjica invazije, pri čemu su se američki diplomati opirali spominjanju “ruske agresije” u dokumentu.
Dužnosnici su za CNN rekli da se druge članice G7 boje da će Rusiji dati još jednu pobjedu, nakon što su SAD stale uz Putina oko nekih njegovih zahtjeva za konačnim mirom prije ovotjednih pregovora u Saudijskoj Arabiji.
Dok Trump kaže da je uvjeren da Putin želi zaustaviti rat i da ozbiljno razmišlja o miru, američke i savezničke obavještajne službe manje su optimistične. Tri izvora upoznata sa zapadnim obavještajnim službama rekla su za CNN-ovu Katie Bo Lillis i Natashu Bertrand da je Putin i dalje fiksiran ili na pripajanje Ukrajine Rusiji ili na stvaranje male, slabe države koja ovisi o Moskvi. “Ako biste dobili prekid vatre, onda je prekid vatre samo vrijeme da se Putin odmori i naoruža i vrati i dobije ostatak onoga što želi”, rekao je jedan od izvora. “Nismo vidjeli nikakve naznake da su se njegove ambicije promijenile.”
Događaji od posljednjih nekoliko dana, zbog kojih se Ukrajinci osjećaju izdano, američki saveznici uznemireni, a čak i neki republikanski senatori ogorčeni, obnovili su raspravu o Trumpovim motivima i kako će oni utjecati na izglede za pošten mirovni sporazum.
Pokreće li predsjednika osobni animozitet prema Zelenskom? Ili prezir prema manjoj naciji u nevolji, dok nastoji preusmjeriti američku vanjsku politiku za promicanje sustava sfera utjecaja koji na samitima supersila kontroliraju moćnici poput njega, Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga?
Ili Trump, kao što je često činio prije, odabire tvrdolinijašku poziciju jednostavno kako bi sebi stvorio prostor za pregovore? Može li njegovo prihvaćanje mnogih Putinovih govora i čvrsto oslanjanje na Zelenskog biti osmišljeno kako bi namamilo ruskog predsjednika za stol na tešku sesiju pregovaranja? Dakako, Trumpov dobar odnos s Putinom mogao bi ga pozicionirati, više nego bilo kojeg drugog zapadnog čelnika, da utječe na ponašanje Rusije i potencijalno izvuče ustupke.
Mir koji traje; dopušta Ukrajini da nastavi postojati kao neovisna, suverena država; izbjegava nagraditi Putinov ekspanzionizam; i spasiti milione života bilo bi veliko postignuće u naslijeđu za Trumpa. Trenutni rat riječima između Washingtona i Kijeva ne isključuje eventualne i ozbiljne pregovore — i uskoro će biti zaboravljen ako se može postići mir. Ipak, Trump tek treba pokazati dokaze da sastavlja pametan plan koji će nazvati Kremljovim blefom. Trumpove divlje riječi često uzrokuju pretjeranu reakciju njegovih kritičara, ali riječi su u ovom slučaju važne – budući da predsjednik zamagljuje osnovne činjenice o tome što je uzrokovalo rat, što je temeljna mana čelnika koji se postavlja da vodi mirovne pregovore.
Trumpovo papagajsko ponavljanje mnogih Putinovih pozicija također je obnovilo raspravu o njegovoj fascinaciji ruskim čelnikom, zbog koje je u svom prvom mandatu javno odbacio procjene vlastitih obavještajnih agencija da se Rusija miješala u izbore 2016.
Trumpovo najnovije favoriziranje Putina izazvalo je grubi javni i emocionalni prijekor od strane ključnog republikanskog senatora koji se suočava s ponovnim izborom 2026. Thom Tillis iz Sjeverne Karoline rekao je da se slaže s većinom predsjednikovih instinkta o nacionalnoj sigurnosti, ali je dodao:
“Ko god vjeruje da postoji prostor za Vladimira Putina i budućnost stabilnog svijeta, bolje da ide u Ukrajinu, bolje da ide u Evropu.” Tillis je nastavio o Putinu: “Bolje im je da ulože vrijeme da shvate da je ovaj čovjek rak i najveća prijetnja demokraciji u mom životu. I to će biti rak koji se širi u Južno kinesko more, u Tajvan i metastazira širom svijeta.”
Sukob u Ukrajini
Činilo se da situacija nije mogla biti lošija za Ukrajinu, a onda je Trump zadao novi udarac

Rekavši da je “razočaran” reakcijom, čini se da okrivljuje Ukrajinu za početak rata te je rekao da su mogli “napraviti dogovor”.
Puna ruska invazija izazvala je rat u Ukrajini prije skoro tri godine.
Evropske države NATO-a su bile ljute zbog Trumpove jednostrane mirovne inicijative.
Obraćajući se novinarima u svojoj rezidenciji u Mar-a-Lagou, Trump je upitan od BBC-a koja je njegova poruka Ukrajincima koji bi se mogli osjećati izdatim.
“Čujem da su uznemireni zbog toga što nemaju mjesto, pa, imaju mjesto tri godine i mnogo prije toga. To se moglo vrlo lako riješiti”, rekao je Trump te dodao:
“Mogli su sklopiti dogovor”.
Naveo je da je mogao sklopiti dogovor za Ukrajinu što bi im dalo “skoro svu zemlju” te je naveo kako nijedan grad ne bi bio srušen, piše CNN.
Nakon sastanka u Rijadu, Trump je rekao da je “mnogo samouvjereniji”.
“Bili su veoma dobri. Rusija želi nešto da uradi. Žele da zaustave divlje varvarstvo. Mislim da imam moć da okončam ovaj rat,” poručio je Trump.
Pored toga, iznio je još jednu tezu razgovora s ruskim liderom Vladimirom Putinom, a to je da je vrijeme za izbore u Ukrajini.
Kako prenosi CNN, Trumpov entuzijazam za Putina ne dijele barem dva visoka republikanska senatora koji smatraju da je on ratni zločinac koji treba biti u zatvoru.
Klix
Sukob u Ukrajini
Šta su dogovorili Rusi i Amerikanci u Rijadu: Četiri ključne stavke među njima i “uklanjanje iritanata”

Razgovori na visokom nivou između ruskih i američkih delegacija završeni su, a sastanak je trajao oko 4,5 sata.
“Sjedinjene Američke Države žele zaustaviti ubijanje i koriste svoju moć u svijetu kako bi okupile zemlje”, izjavila je glasnogovornica State Departmenta SAD-a Tammy Bruce u sažetku razgovora.
Dodala je da je predsjednik Trump jedini lider na svijetu koji bi mogao natjerati Ukrajinu i Rusiju da se slože oko toga.
Tokom razgovora, kako je rekla, američki i ruski zvaničnici dogovorili su se da:
- Usvoje mehanizam za konsultacije kako bi se riješili iritanata u bilateralnim odnosima s ciljem poduzimanja potrebnih koraka za normalizaciju rada diplomatskih misija.
- Imenuju odgovarajuće visoke timove koji će početi raditi na putu ka okončanju sukoba u Ukrajini što je prije moguće na način koji je trajan, održiv i prihvatljiv za sve strane.
- Postave temelje za buduću saradnju po pitanjima od zajedničkog geopolitičkog interesa i historijskih ekonomskih i investicijskih prilika koje će proizaći iz uspješnog okončanja sukoba u Ukrajini.
- Ostanu uključeni kako bi osigurali da proces napreduje pravovremeno i produktivno.
Nije jasno na koga misle pod “iritantima” no neki su već posumnjali da se radi o evropskim i ukrajinskim zvaničnicima.
Komentirajući Trumpovo telefonski poziva s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prošle sedmice, Bruce je izjavila:
“Jedan telefonski poziv praćen jednim sastankom nije dovoljan da se uspostavi trajni mir. Moramo poduzeti akciju, i danas smo napravili važan korak naprijed”, kazala je Bruce.
U saopćenju se tvrdi da “Trump želi zaustaviti ubijanje; Sjedinjene Američke Države žele mir i koriste svoju moć u svijetu kako bi okupile zemlje. Predsjednik Trump je jedini lider na svijetu koji može natjerati Ukrajinu i Rusiju da se slože oko toga”.
“Strane koje su učestvovale u današnjim sastancima obavezale su se da će ostati angažirane kako bi osigurale da proces napreduje pravovremeno i produktivno”, navodi se u saopćenju.
Međutim, kada je riječ o rokovima, u saopćenju se navodi da “jedan telefonski poziv praćen jednim sastankom nije dovoljan da se uspostavi trajni mir”, te da je ovo samo početak procesa.
Amerikanci su se također zahvalili Saudijskoj Arabiji na domaćinstvu ovih razgovora.
Klix
Sukob u Ukrajini
Trump hvalio Ruse, a negirao tvrdnje Zelenskog: Porazili su Napoleona i Hitlera

“Mislim da se želi prestati boriti. Vidim to. Razgovarali smo dugo i teško. Steve Witkoff bio je s njim vrlo dugo, otprilike tri sata. Mislim da se želi prestati boriti”, rekao je Trump novinarima u nedjelju na pitanje što misli da Putin želi.
Trump je hvalio Rusiju i podsjetio na pobjede nad Napoleonom i Hitlerom.
“Imaju veliki, moćan stroj. Vi to razumijete. Porazili su Hitlera i porazili su Napoleona. Znate, dugo su se borili. Radili su to i prije, ali mislim da bi se on želio prestati boriti”, kazao je Trump.
Primjedbe dolaze dok Trumpova administracija nastoji pregovarati o okončanju rusko-ukrajinskog rata, koji je započeo prije gotovo tri godine kada je Putin vodio neizazvanu invaziju na Ukrajinu.
Upitan o Putinovim teritorijalnim ambicijama i misli li da Putin želi cijelu teritoriju Ukrajine, Trump je rekao da je Putinu postavio isto pitanje.
“Mislim da želi prestati. To je bilo moje pitanje njemu. Jer ako bi on nastavio, to bi bio veliki problem za nas, a to bi i meni stvorilo veliki problem, jer jednostavno ne možete dopustiti da se to dogodi”, rekao je Trump.
Trump je rekao da misli da Putin želi okončati rat, a da to želi i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Upitan o upozorenju Zelenskog o Putinovom potencijalnom ratu protiv NATO-a, Trump je rekao: “Ne, ne slažem se. Ne slažem se. Niti malo”.
Sukob u Ukrajini
Vance šokirao izjavom: Ako Putin ne bude pregovorao, možemo vojsku poslati

Potpredsjednik SAD JD Vance zauzeo je mnogo oštriji ton o mogućim posljedicama za Rusiju kada su u pitanju pregovori o miru u Ukrajini.
U intervjuu za Wall Street Journal američki potpredsjednik kaže da će, ako Vladimir Putin ne pristane na mirovni sporazum s Ukrajinom koji Kijevu garantira dugoročnu neovisnost, SAD udariti Moskvu sankcijama i potencijalno vojnom akcijom.
To predstavlja odstupanje od nekih poruka predsjednika Donalda Trumpa i ministra odbrane Petea Hegsetha, koji su naglasili potrebu da Evropa preuzme veći teret sigurnosti.
Hegseth je, na primjer, upozorio da prisutnost američkih trupa u Evropi nije garantirana zauvijek.
Također u intervjuu, Vance je rekao da opcija slanja američkih trupa u Ukrajinu ako Rusija ne pregovara u dobroj vjeri ostaje “na stolu”.
“Postoje ekonomski alati utjecaja, postoje naravno i vojni alati utjecaja” koje bi SAD mogle upotrijebiti protiv Putina, rekao je.
Dodao je: “Mislim da će iz ovoga proizaći dogovor koji će šokirati mnoge ljude.”
Komentari su izazvali skepticizam među nekim promatračima, koji su sugerirali da su kao osmišljeni da poboljšaju pregovaračku moć SAD u pregovorima s Putinom.
Profesor Sergey Radchenko, vodeći historičar Hladnog rata, rekao je da je Vanceova prijetnja američkim trupama u Ukrajini “vrlo vjerovatno blef”.
“Čini se nezamislivim da se Trump – koji je opetovano sugerirao da nema interesa za takve zavrzlame i da bi želio da Evropa preuzme vodstvo – promijenio mišljenje”, rekao je u objavi na X.
“A taj predsjednik će okačiti Ruse u Ukrajini? Da sam Putin, rekao bih: hmmmm, tačno. Možete imati stratešku dvosmislenost u ovim stvarima, ali također morate imati određeni kredibilitet, a Trump još nije izgradio rezervu vjerodostojnosti.”
BiH
Borio se za Ruse: U Ukrajini poginuo Haris Mataradžija, četnik iz Visokog

Ruski dobrovoljac iz Visokog Haris Mataradžija poginuo je na ukrajinskom ratištu u Zaporožju u novembru prošle godine, saznaje Istraga.ba.
Mataradžija je bio član Srpske radikalne stranke, poštovalac ratnog zločinca Vojislava Šešelja, ali i nekadašnjeg predsjednik SRJ Slobodana Miloševića, koji je umro u Hagu, gdje je bio optužen za ratne zločine.
Matardžija je ranije na svom Facebook profilu objavljivao fotografije s podignuta tri prsta, dijelio četničke pjesme, pozivao na “klanje šiptara”, pisao uvredljive komentare o Bošnjacima nazivajući ih “Turcima” i “balijama”.
Mediji u regionu su 2021. godine pisali da je Matardžija napadnut pred svojom kućom u Visokom “zato što se izjašnjava kao Srbin”. Tom prilikom je zadobio lakše tjelesne povrede. Haris je rođen u “mješovitom braku”, a dobar dio svog života proveo je u Srbiji.
Kako je 2021. prenio Stav Haris je sudeći po komentarima koje je ostavljao na Facebooku bio uključen i u kriminalne obračune u Istočnom Sarajevu, u kojima je korišteno i vatreno oružje.
Mjesec dana prije smrti Matardžije u Ukrajini je poginuo još jedan ruski dobrovoljac iz Bosne i Hercegovine Veljko Mijatović iz sela Boljanić kod Doboja. Prema objavama, Mijatović je poginuo u blizini ukrajinskog grada Bahmut, gdje se proteklih godina, kao dobrovoljac, borio na strani ruskih agresorskih snaga u Ukrajini.
-
Cazinprije 6 dana
Teška priča iz Cazina: Deterdžent, šampon i brašno su moja želja, djeci ne mogu pružiti osnovno
-
Cazinprije 6 dana
Cazin: Poledica stvara probleme vozačima, zastoji na pojedinim cestama
-
BiHprije 6 dana
Stevandić: Svaka kuća će postati grb, himna i zastava RS-a, smeta im sve što je srpsko
-
Svijet / Zanimljivostiprije 5 dana
VIDEO Židov u SAD-u ispalio 17 metaka na dvojicu Izraelaca, mislio da su Palestinci
-
BiHprije 6 dana
Uhapšen monstrum Emir Selimović koji je u Kalesiji ubio suprugu i sina
-
BiHprije 6 dana
Ubica iz Kalesije navodio na sumnju da je počinio suicid pa se krio u napuštenoj kući
You must be logged in to post a comment Login