U Federaciji Bosne i Hercegovine priprema se novi Zakon o radu kojim bi trebala biti preciznije uređena pitanja radnog vremena, korištenja godišnjeg odmora i kontrole poštivanja prava zaposlenih.
Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić izjavio je da je novi zakon upućen Vladi FBiH na usvajanje, a među najvažnijim novinama je fleksibilnije korištenje godišnjeg odmora.
Prema najavljenim izmjenama, radnici bi godišnji odmor, u dogovoru s poslodavcem, mogli koristiti u više navrata. To bi predstavljalo promjenu u odnosu na trenutno zakonsko rješenje prema kojem se godišnji odmor može koristiti u najviše dva dijela.
Majkama dodatni dan odmora za svako dijete
Posebna pažnja u novom zakonu trebala bi biti posvećena određenim kategorijama radnika. Tako je najavljeno da bi majke mogle ostvarivati pravo na jedan dodatni dan godišnjeg odmora za svako rođeno dijete.
Istovremeno, predviđene su strožije kazne za poslodavce koji krše prava radnika, kao i veća ovlaštenja inspekcijskih organa.
Ove promjene dolaze u trenutku kada se sve češće govori o problemima radnika u privatnom sektoru. Posebno se ukazuje na slučajeve u kojima zaposleni imaju samo jedan slobodan dan u sedmici, koriste kraći godišnji odmor od zakonskog minimuma ili se od njih traži da naknadno odrađuju dane provedene na godišnjem odmoru.
Dva slobodna dana sedmično sve češće se traže kao standard
Važeći Zakon o radu FBiH garantuje najmanje 24 sata neprekidnog sedmičnog odmora, odnosno jedan slobodan dan. Puno radno vrijeme iznosi 40 sati sedmično, a može biti raspoređeno na pet ili šest radnih dana.
Međutim, u brojnim razvijenim zemljama dva slobodna dana sedmično već su uobičajen standard. Sve češće se i u BiH postavlja pitanje da li bi dva dana sedmičnog odmora trebala postati zakonski minimum.
Zanimljivo je da pojedini poslodavci u oglasima za posao upravo dva slobodna dana sedmično navode kao pogodnost, iako bi se moglo očekivati da takva praksa bude standard, a ne dodatna pogodnost.
Pitanje slobodnih dana dodatno je aktuelizirano nakon uvođenja neradne nedjelje u trgovini.
Poslodavci: Većina kompanija poštuje pravo na sedmični odmor
Predstavnik Grupacije trgovine pri Udruženju poslodavaca FBiH Ramiz Mušić kazao je da se obaveza osiguravanja najmanje 24 sata neprekidnog sedmičnog odmora poštuje u većini kompanija.
To se, kako navodi, odnosi i na sektore koji se često povezuju s mogućim kršenjem radničkih prava, poput trgovine, ugostiteljstva i građevinarstva.
Mušić je poručio da Udruženje poslodavaca ne podržava kršenje zakona te pozvao poslodavce da poštuju prava zaposlenih.
Posebno je naglasio da je nezakonito zahtijevati od radnika da naknadno odrađuju
dane koje su proveli na godišnjem odmoru.
Sindikat traži dva slobodna dana sedmično
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović također je naglasio potrebu da radnici imaju dva slobodna dana sedmično, bez obzira na to koji su to dani.
Sindikat će, kako je najavljeno, ovo pitanje pokušati dodatno regulisati kroz nove kolektivne ugovore.
Kurtović je podsjetio da trajanje godišnjeg odmora zavisi od više faktora, uključujući radni staž, stručnu spremu i druge kriterije utvrđene kolektivnim ugovorima.
Prema njegovim riječima, maksimalno trajanje godišnjeg odmora kolektivnim ugovorima povećano je sa 30 na 36 radnih dana.
Praksu prema kojoj poslodavac od radnika zahtijeva da naknadno odrađuje dane godišnjeg odmora sindikat smatra neprihvatljivom.
Ministar: Naknadno odrađivanje godišnjeg odmora je nezakonito
Federalni ministar Adnan Delić podsjetio je da važeći zakon omogućava raspoređivanje radnog vremena na šest dana u sedmici, ali uz obavezan najmanje 24-satni neprekidni sedmični odmor.
Puno radno vrijeme ne smije trajati duže od 40 sati sedmično.
Delić je također jasno poručio da je zahtijevanje od radnika da naknadno odrađuje dane godišnjeg odmora nezakonito.
Prekovremeni rad moguć je samo u zakonom predviđenim okolnostima, uz obavezno vođenje evidencije i odgovarajuću naknadu.
Prema važećim propisima, prvi dio godišnjeg odmora mora trajati najmanje 12 radnih dana.
Problem predstavlja i nedostatak inspektora
Ministarstvo rada i socijalne politike do sada, prema Delićevim riječima, nije zaprimilo direktne prijave radnika koje se odnose na zahtjeve poslodavaca da naknadno odrađuju godišnji odmor.
Sve pritužbe o mogućim nepravilnostima prosljeđuju se nadležnim inspekcijama, od kojih Ministarstvo traži povratne informacije o poduzetim mjerama.
Delić je kao jedan od problema izdvojio i nedovoljan broj inspektora rada. Zbog toga je od Vlade FBiH i nadležnih inspekcijskih organa zatraženo jačanje kadrovskih kapaciteta.
Novi Zakon o radu trebao bi, prema najavama, donijeti jasnija pravila, efikasniju kontrolu i snažnije mehanizme zaštite zaposlenih.
Za radnike bi među najvažnijim promjenama mogle biti fleksibilnije korištenje godišnjeg odmora, dodatni dani odmora za određene kategorije, strožije sankcije za poslodavce i snažnija inspekcijska kontrola.
Ostaje da se vidi u kojem će obliku novi zakon biti usvojen i hoće li kroz parlamentarnu proceduru biti dodatno izmijenjen.