Maratonska sjednica Predsjedništva SDS-a, koja je trajala od 17 sati do iza ponoći, završena je odbacivanjem prijedloga Draška Stanivukovića o zajedničkom nastupu sa Pokretom „Sigurna Srpska“ na predstojećim Općim izborima, tvrdi lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović.

Prema informacijama koje je Vukanović objavio nakon sjednice, Predsjedništvo SDS-a nije prihvatilo sporazum koji je predviđao zajedničku listu SDS-a i PDP-a, uz prijedlog da Draško Stanivuković bude kandidat za predsjednika Republike Srpske. Kao alternativu, SDS je, kako navodi, ponudio da Stanivuković bude kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, što je on ranije odbio.

Predsjednik SDS-a Branko Blanuša, prema Vukanovićevim navodima, tokom sjednice je ponovio da nema namjeru povući svoju kandidaturu za predsjednika Republike Srpske. Istakao je da bi odustajanje od kandidature moglo ozbiljno ugroziti poziciju i budućnost stranke te najavio da će od Glavnog odbora SDS-a narednog vikenda zatražiti potvrdu svoje kandidature.

Tokom rasprave izneseni su stavovi da bi eventualno spajanje SDS-a i Pokreta „Sigurna Srpska“, kao i formiranje novog političkog subjekta pod zajedničkim okriljem, moglo dovesti do slabljenja ili gašenja SDS-a, što su pojedini članovi ocijenili neprihvatljivim.

Vukanović je također naveo da je Darko Babalj predložio održavanje još jednog kruga razgovora sa Stanivukovićem prije sjednice Glavnog odbora SDS-a. Ipak, smatra da su daljnji pregovori malo vjerovatni za uspjeh, s obzirom na to da je Stanivuković već odbio prijedlog SDS-a o kandidaturi za Predsjedništvo BiH.

„Dugotrajno nadmudrivanje i iscrpljivanje SDS-a samo je nanijelo štetu stranci. Trebalo je mnogo ranije donijeti odluku i tražiti podršku za Blanušu, umjesto višemjesečnih pregovora koji nisu donijeli rezultat“, poručio je Vukanović.

Odluka Glavnog odbora SDS-a, koja se očekuje tokom vikenda, mogla bi dati konačan odgovor na pitanje kandidature za predsjednika Republike Srpske i daljnjeg djelovanja opozicije pred izbore.

Često možemo čuti, pročitati kako ”umrli dolaze po žive” u smislu da npr. kad umre jedan od bračnih drugova a zatim nekoliko mjeseci, godina ”dolazi”  po svog bračnog druga, tj. umire i on.

Umiranje i smrt sa islamskog stanovišta

Uvod

Smrt je neizbježna stvarnost svakog čovjeka i jedna od temeljnih tema o kojima govori islam.

Islam smrt ne posmatra kao kraj postojanja, već kao prelazak iz prolaznog života na ovom svijetu u vječni život na Ahiretu.

Zato vjernik na smrt gleda sa sviješću o odgovornosti pred Allahom, ali i sa nadom u Njegovu milost.

Allah, dž.š., kaže:

„Svaka duša će smrt okusiti, i Nama ćete se poslije vratiti.“
(El-Ankebut, 57)

Šta je smrt u islamu?

Smrt predstavlja rastavljanje duše od tijela. Ona nastupa onda kada Allah odredi kraj čovjekovog dunjalučkog života.

Niko ne može ni ubrzati ni odgoditi smrt mimo Allahove odredbe.

Allah, dž.š., kaže:

„Nijedan čovjek ne može umrijeti osim Allahovom voljom, u času određenom.“
(Ali Imran, 145)

Trenuci umiranja

Islam podstiče vjernika da se za smrt priprema tokom cijelog života kroz vjeru, dobra djela i pokajanje. U trenucima umiranja preporučuje se da se umirućem pomaže da izgovara šehadet:

„Podučavajte svoje umrle riječima: La ilahe illallah.“
(Muslim)

Prema islamskom učenju, meleci dolaze čovjeku u trenutku smrti. Vjernicima donose radosne vijesti, dok nevjernike očekuje težak susret sa smrću.

Smrt kao podsjetnik

Poslanik Muhammed, a.s., često je podsjećao ashabe na smrt:

„Često se prisjećajte rušitelja svih užitaka – smrti.“
(Tirmizi)

Sjećanje na smrt pomaže čovjeku da bude skroman, odgovoran i svjestan prolaznosti dunjaluka.

Život poslije smrti

Nakon smrti čovjek ulazi u berzahski život, period između smrti i Sudnjeg dana. Na Sudnjem danu svi ljudi će biti proživljeni i odgovarat će za svoja djela.

Allah, dž.š., kaže:

„Pa ko bude uradio koliko trun dobra – vidjet će ga, a ko bude uradio koliko trun zla – vidjet će ga.“
(Ez-Zilzal, 7–8)

Odnos muslimana prema smrti

• vjeruje da je smrt Allahova odredba;
• priprema se za nju dobrim djelima;
• ne očajava pred smrću;
• nada se Allahovoj milosti;
• nastoji ostaviti dobro djelo koje će koristiti ljudima i nakon njegove smrti.

Zaključak

Islam uči da smrt nije kraj, nego početak novog života. Zato vjernik treba živjeti odgovorno, činiti dobra djela, iskreno se kajati za grijehe i biti spreman za susret sa svojim Gospodarom. Svijest o smrti pomaže čovjeku da bolje iskoristi vrijeme koje mu je Allah podario i da svoj život ispuni vjerom, moralom i korisnim djelima.

Često možemo čuti, pročitati kako ”umrli dolaze po žive” u smislu da npr. kad umre jedan od bračnih drugova a zatim nekoliko mjeseci, godina ”dolazi”  po svog bračnog druga, tj. umire i on.

Melek smrti dolazi po živog čovjeka. Umrli se ne vraća na dunjaluk. Sve se dešava Allahovom voljom i određenjem.

Film, koji potpisuje reditelj Mirza Begović, donosi priču smještenu u Bosnu i Hercegovinu početkom devedesetih godina, prateći sudbine običnih ljudi kroz spoj humora, emocija i životnih izazova. Kroz zanimljivu radnju i prepoznatljive likove, „Testament“ tematizira porodične odnose, nasljedstvo, prijateljstvo i vrijednosti koje povezuju ljude.

Ostvarenje je tokom kino distribucije privuklo veliku pažnju publike i ostvarilo značajne rezultate gledanosti, potvrdivši interes domaće publike za bosanskohercegovašku filmsku produkciju.

Televizijska premijera filma predstavlja priliku za sve one koji ga nisu imali priliku pogledati na velikom platnu, ali i za gledaoce koji žele ponovo uživati u jednoj od najgledanijih domaćih filmskih priča posljednjih godina.

Izvor:zenicablog.com

Nogometna reprezentacija Kanade objavila je konačan spisak od 26 igrača za predstojeće Svjetsko prvenstvo 2026. godine, na kojem će nastupiti kao jedan od domaćina turnira.

Selektor Kanade, Jesse Marsch, odlučio se za spoj iskustva i mladosti, a čak 13 igrača iz aktuelnog sastava bilo je dio reprezentacije koja je nastupila na Svjetskom prvenstvu u Kataru 2022. godine.

Kanadski stručnjak vjeruje da će nekoliko važnih fudbalera, koji trenutno imaju problema s povredama, biti spremno za početak takmičenja te da će predstavljati značajno pojačanje već od prvih utakmica grupne faze.

Prije početka Mundijala, Kanada će odigrati dvije prijateljske utakmice. Prvi test očekuje ih 1. juna u Edmontonu protiv Uzbekistana, dok će četiri dana kasnije u Montrealu odmjeriti snage s Republikom Irskom.

Posebnu pažnju ljubitelja fudbala u Bosni i Hercegovini privlači činjenica da će upravo Zmajevi biti prvi protivnik Kanađanima na Svjetskom prvenstvu. Utakmica između Bosne i Hercegovine i Kanade na programu je 12. juna u Torontu.

Kanadsku reprezentaciju predvode najveće zvijezde tamošnjeg fudbala, Alphonso Davies iz Bayerna i napadač Jonathan David, koji je ovog ljeta pojačao Juventus. Uz njih, selektor Marsch računa i na iskusne reprezentativce poput Stephena Eustáquia, Tajona Buchanana i Cylea Larina.

Kanada na domaćem terenu želi ostvariti najbolji rezultat u historiji nastupa na svjetskim prvenstvima te potvrditi status jedne od najbrže rastućih nogometnih reprezentacija u Sjevernoj Americi.

Spisak reprezentacije Kanade za Svjetsko prvenstvo:

Golmani: Maxime Crépeau (Orlando City), Owen Goodman (Barnsley), Dayne St. Clair (Inter Miami).

Odbrana: Moïse Bombito (Nice), Derek Cornelius (Marseille), Alphonso Davies (Bayern München), Luc de Fougerolles (FCV Dender), Alistair Johnston (Celtic), Alfie Jones (Middlesbrough), Richie Laryea (Toronto FC), Niko Sigur (Hajduk Split), Joel Waterman (Chicago Fire).

Vezni red: Ali Ahmed (Norwich City), Tajon Buchanan (Villarreal), Mathieu Choinière (Los Angeles FC), Stephen Eustáquio (Porto), Marcelo Flores (Tigres UANL), Ismaël Koné (Sassuolo), Liam Millar (Hull City), Jonathan Osorio (Toronto FC), Jacob Shaffelburg (Nashville SC).

Napad: Jonathan David (Juventus), Cyle Larin (Mallorca), Tani Oluwaseyi (Minnesota United), Promise David (Union Saint-Gilloise).

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) na jučerašnjoj sjednici nije ovjerila prijave nekoliko političkih subjekata za učešće na predstojećim Općim izborima 2026. godine. Među strankama koje nisu dobile ovjeru nalaze se i neke od poznatijih političkih opcija u BiH, uključujući Naša stranka, Srpska demokratska stranka, Snaga naroda te Bosanskohercegovačka patriotska stranka – Sefer Halilović.

Kako je saopćeno nakon sjednice, glavni razlog zbog kojeg prijave ovih stranaka nisu ovjerene jesu neizmirene finansijske obaveze prema CIK-u, odnosno ranije izrečene, a neplaćene novčane kazne.

Ipak, odluka ne znači automatsko isključenje iz izbornog procesa. CIK je navedenim političkim subjektima ostavio dodatni rok da izmire svoja dugovanja i dostave dokaz o uplati. Ukoliko ispune ove obaveze u predviđenom roku, njihove prijave mogle bi naknadno biti ovjerene, čime bi stekle pravo učešća na Općim izborima 2026. godine.

Pored finansijskih problema, pojedine stranke suočavaju se i sa dodatnim preprekama. Tako su Snaga naroda i BPS – Sefer Halilović ostali bez ovjere i zbog toga što nisu prikupili dovoljan broj validnih potpisa podrške za nivoe vlasti na kojima su planirali učestvovati.

CIK je također utvrdio da uslove za učešće na izborima zbog nedovoljnog broja potpisa nisu ispunili ni manji politički subjekti, među kojima su Posavska stranka, Pokret Most, Pokret za modernu i aktivnu Krajinu, Stranka za život, Hoćemo eko budućnost te PDP RS-a.

Naredni dani bit će ključni za političke subjekte kojima je ostavljena mogućnost da otklone utvrđene nedostatke. Nakon isteka ostavljenog roka, CIK će donijeti konačne odluke o tome koje će stranke i političke organizacije dobiti pravo nastupa na Općim izborima 2026. godine.