Connect with us

BiH

Da bi primili dječji doplatak Vlade FBiH morate otvariti bankovni račun za svako dijete (VIDEO)

Published

on

Problemi u realizaciji novog Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom u FBiH

U Federaciji BiH stupio je novi Zakon o materijalnoj podršci porodicama s djecom, kao i novi pravilnik za ostvarivanje dječijeg doplatka. Pravilnik propisuje otvaranje bankovnog računa za svako dijete, što je donijelo mnogo poteškoća za roditelje. Novim pravilnikom problem imaju i roditelji djece sa teškoćama u razvoju.

Sedmeročlana porodica Osmanović iz sarajevskog naselja Stup preživljava prodavajući sekundarne sirovine. Žive u dvadesetak kvadrata, u jako teškim uvjetima. Aplicirali su da ostvare pravo na dječiji doplatak od Kantona Sarajevo, uskoro se planiraju i prijaviti i za doplatak koji se izdvaja iz federalnog budžeta.

“Tražila sam, čekam dva mjeseca. Bila sam u opštini i rekli su mi da još moram čekati. Nisam nikada imala dječiji doplatak. Nisu mi dali jer nisam imala prebivalište, sada sam se prijavila i predala sam”, kaže Ilona Osmanović za BHRT.

“Tražili smo, ali ne daju ništa. Radim s željezom i tako prehranjujem djecu”, govori Rambo Osmanović.

Brojna istraživanja ukazuju na težak položaj romske populacije. Prema istraživanja OSCE-a više od 70 posto Roma u tri godine traže minimalno pet zhtjeva za neku vrstu socijalne pomoći, među kojima su i prava iz oblasti dječije zaštite.

“Prema novom zakonu o materijalnoj podršci porodicama s djecom, Vlada Federacije BiH na godišnjem nivou za dječiji doplatak planira izdvojiti 100 miliona KM. Pravo na dječiji doplatak imaju porodice s tri člana u zavisnosti od primanja. U Udruženju “Tri plus” upozoravaju kako novi pravilnik nadležnog federalnog ministarstva propisuje obaveznost otvaranja bankovnog računa za svako dijete.”

Kada uzmemo u obzir da obuhvat 85.000 djece, dolazimo do milionskih iznosa koji finansijsko opterećenja i to je udar na kućni budžet porodica koje uživaju ovaj dodatak.

“Pravo na dječiji doplatak je pravo koje pripada djetetu s imenom i prezimenom. To je lično pravo koje se ne može prenositi, ne može se naslijeđivati. Praktične implikacije prava koje u ugrađeno u pravo znače da je rješenje koje se donosi na ime djeteta treba glasiti na njega”, kaže Miroslav Jurešić, Ministarstvo za rad i socijalnu politiku FBiH.

Novim zakonom nisu zadvoljni ni roditelji s poteškoćama u razvoju. Novina u ovom propisu predstavlja to da je uveden prihodovni cenzus prema kojem se doplatak neće moći ostvariti ako bilo koji član porodice ima primanja viša od 217 KM.

“Ovaj zakon jeste donio cenzus. Ovaj zakon je donio i to da kantoni mogu donijeti dopune ili izmjene, u prijevodu mogu ukinuti cenzus. KS je to odmah uradio, ali je problem s drugim kantonima”, izjavila je Ines Kavalec iz Udruženja “Dajte nam šansu”.

U BiH visina dječjeg doplatka varira između entiteta, a u Federaciji među kantonima i općinama. Diskriminacija u socijalnim davanjima prije dvije godine navedena je i u Nacionalnom izvještaju o humanom razvoju, koji je uradio Razvojni program Ujedinjenih naroda.

Opširnije u prilogu BHRT-a:

BiH

Dodik ponovo negirao genocid: “Bošnjaci mogu da žive na 25 posto teritorije, to im je dovoljno”

Published

on

By

Na današnjoj posebnoj sjednici Narodne skupštine RS, predsjednik manjeg bh. entiteta negirao je genocid u Srebrenici po ko zna koji put uprkos svim presudama Haškog suda i drugih međunarodnih sudova.

Također, Bošnjake je ponovo nazvao muslimanima, što ima opasnu pozadinu. Ponovo je pozvao na ‘razlaz na miran način’ i otcjepljenje RS.

 

“Muslimani su odlučili da uđu u unilateralno kršenje vanjske politike, to je počela bivša ministrica (op.a. Bisera Turković), a sadašnji (op. a. Elmedin Konaković) je nastavio. Priča o genocidu u UN ima za cilj da nastave s nametanjem kolektivne odgovornosti Srbima, a Njemačka je sponzor nekog dokumenta u UN-u isključivo s namjerom da opere svoju genocidnu prošlost. Genocid u Srebrenici nije se desio“, rekao je Dodik.

Poručio je ponovo da BiH nema budućnost i da se pokuša još jednom dogovoriti pa će predložiti neke stvari.

 

Bošnjaci mogu da žive na ovih 25 posto, to im je dovoljno. Odbijamo da prihvatimo torturu u ime BiH. Imate svojih 25 posto teritorije niko vam to ne spori. Vaše nije ni Kozarska Dubica ni Novi Grad, ništa. Dočekat ćemo trenutak da ćemo se od vas odvojiti. Jedini cilj Bošnjaka je da podjarme Srbe i da im se osvete. Poslije još jednog pokušaja vidjet ćemo da šta ćemo dalje”, rekao je.

Negiranje genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanje ratnih zločinaca, kažnjivo je prema izmjenama Krivičnog zakona BiH kojeg je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko.

Nastavi čitati

BiH

Dodik ponovo vrijeđao, pa rekao: “Idem do kraja, vidio sam da sam se zaje**o”

Published

on

By

“Vidio sam da sam se zajebao”, rekao je predsjednik Republike Srpske, u još jednom monologu i poznatom retorikom

 

 

U toku je posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će se naći “Informacija o aktuelnoj bezbjedonosnoj i političkoj situaciji u svijetu sa aspekta reprekusija na Republiku Srpsku”.

Informacija počinje sa time da su “uticaji geopolitičkih procesa nakon završetka Hladnog rata svijet uveli u bezbjednosnu nestabilnost, a što se održava i na poziciju Republike Srpske i bezbjednost njenih građana.”

Prisutnima se obratio i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je ponovo govorio da se ne bori za sebe, nego za “narod Republike Srpske”, piše Fokus.ba.

U samom uvodu je govorio o svojoj navodnoj hrabrosti

U već standardnom govoru u kojem je navodio da mu je važniji narod, nego njegovi lični i porodični interesi, napadao je SAD, Evropsku uniju, “političke bošnjake”…

Rekao je da neće da priča o sankcijama, da je on na to spreman.

U samom uvodu je govorio o svojoj navodnoj hrabrosti.

“Idem do kraja. Šta god značilo, do kraja idem. Nemam ni jedne pomisli da odustanem. I neću da odustanem. I ne bojim se. Krećem u novu fazu političke i sveke druge borbe za Republiku Srpsku. Kako će se u tome mojo život odvijati, to je manje važno”, rekao je Dodik u dugom monologu pred poslanicima NSRS”, rekao je između ostalog Dodik.

“Zajebao se”

U kasnijem govoru je rekao i “da se sad vrća na starog Milorada Dodika od prije dva mjeseca”.

“Vidio sam da sam se zajebao”, rekao je predsjednik Republike Srpske, u još jednom monologu i poznatom retorikom.

Nastavi čitati

BiH

Crnolistaš Čavara ostao bez bankovnog računa, traži od Vijeća ministara da nađu način kako će dobivati plaću

Published

on

By

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Marinko Čavara uputio je pismo Vijeću ministara BiH u kojem se žali da više ne može primati plaću.

Čavara je na crnoj listi SAD, a sad je zbog toga ostao bez računa u banci.

On je pismo uputio predsjedavajućoj Borjani Krišto, ministru finansija Srđanu Amidžiću te ministru pravde Davoru Bunozi.

“Dana, 6. 6. 2024. godine sam uvršten na tzv. crnu listu Vlade SAD. Plaću sam do tada primao putem računa otvorenog kod Addiko Bank, a nakon pomenutih sankcija mi je otkazana poslovna saradnja od navedene banke i otvorio sam račun u Nova banka AD. Kod pomenute banke posjedujem račun putem kojeg sam primao plaću, a pri čemu mi je bilo onemogućeno posjedovanje bankovne kartice, dakle račun kod Nova banka AD je imao isključivo svrhu da primam svoju plaću svaki mjesec”, objašnjava Čavara u pismu.

No, sad se stvar zakomplicirala. Čavara kaže da je prije deset dana dobio telefonski poziv.

“Dana 18. 3. 2024. godine sam telefonskim putem obaviješten da mi Nova banka AD želi zatvoriti račun zbog prijetnje sankcijama jer imam otvoren račun kod njih. Pokušao sam riješiti novonastali problem kontaktirajući druge poslovne banke, ali nijedna banka mi ne želi otvoriti račun”, kuka Čavara.

Kuknjavu nastavlja kako sad ne može primati plaću.

“S obzirom na navedeno, nemam mogućnosti da svoju mjesečnu plaću primam putem računa. Želim da istaknem, kako je na ovaj način došlo do grubog kršenja mojih prava ostvarenih na osnovu radnog odnosa, jer se u konkretnom ne radi o bilo kakvom transferu novca, niti sličnom poslovanju s poslovnim bankama.

Prema odredbama Zakona o unutarnjem platnom razredu (Službene nov. FBIH broj 48/15 i Ispravka 79/15 i 4/21) pod unutarnjim platnim prometom se podrazumijeva sva plaćanja u konvertibilnim markama između sudionika u unutarnjem platnom prometu, a preko računa kod ovlaštenih organizacija za obavljanje poslova unutarnjeg prometa”, ističe Čavara.

Dalje navodi kako su mu ugrožena ljudska prava.

“Pravo na plaću je moje ljudsko pravo garantirano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, a koja je dio Ustava BIH (EKLJP) Naime, Protokolom 1 na EKLJP propisano je i garantirano da svako ima pravo na neometano, mirno uživanje na svoju imovinu. Tog prava ne može niko biti lišen, ograničen, ako to nije u javnom interesu i pod uvjetima propisanim zakonom i općim standardima međunarodnog prava. Pri tome ograničenje ovog prava u javnom interesu mora biti neophodno u demokratskom društvu”, kaže Čavara.

On sad traži od institucija BiH da mu omoguće da prima plaću, piše Raport.

“U konkretnoj situaciji institucije Bosne i Hercegovine su dužne omogućiti mi da ostvarim jalno od svojih osnovnih ljudskih prava, omogućiti mi da primam mjesečne plaće iz radnog donosa te od vas tražim da osigurate isplatu moje plaće.

Nadam se skorom rješenju ove novonastale situacije, a u skladu s Ustavom BiH i zakonima BIH”, naveo je Čavara.

Nastavi čitati

Najčitanije