BiH
Karamatić: Napraviti tri administrativne građanske jedince u kojoj bi svaka birao jednog člana Predsjedništva
Do izbora BiH će biti u agoniji gdje umire, a ne da joj se umrijeti. HDZBiH nije isključivi zastupnik Hrvata jer to nije, a HNS radi isključivo u interesu HDZBiH, kaže u intervjuu za Mrežu Mario Karamatić predsjednik HSS-a.
Karamatić govori i o novom hrvatskom političkom bloku, hoće li imati svog predsjedničkog kandidata, Čovićevom izbornom zakonu i razgraničenju naroda, državnoj koaliciji, Trojki, federalnom POSKOK-u i federalnim partnerima – da li su uzdrmani zbog Južne interkonekcije, piše Federalna.
HNS izgubio smisao
Karamatić je ocijenio da je HNS ‘prevažan projekt koji je hrvatski narod pokrenuo, ali da je on izgubio smisao’.
“HNS je izgubio smisao kada se krenulo u tu cijelu priču još tamo 2000. godine. Dogodilo se brutalno negiranje biračke volje hrvatskog naroda. Kada je bila i ona famozna samouprava koje se svi sjećamo, znači tada su bez ikakvog izbornog legitimiteta u vlast sa SDP-om, tada je SDP to napravio, ušli Nova hrvatska inicijativa, zatim Hrvatska demokratska unija, i postali vlast, dok su legitimni predstavnici Hrvata izbačeni, tada su se hrvatske stranke s izuzetkom tih stranaka zajedno pokrenule, znači da Hrvati imaju jedinstven stav. E, onda je došla 2010. godina pa je Anto Lozančić iz HSS-a Stjepan Radić, podigao ruku da Hrvate iz Središnje Bosne u Domu naroda predstavlja Karolina Pavlović iz Kreševa.
Pa je Hrvatska stranka prava Zvonke Jurišića imala, vjerovali li ne, ukupno jednoga zastupnika u kompletnom Domu naroda, Josipa Perića i postavila predsjednika Federacije. Znači ponovo su ti nelegitimni predstavnici ponovo uzurpirali i tada su HDZ, HSS, HDZ 1990, Hrvatska kršćansko-demokratska unija revitalizirali rad HNS-a i mi smo uspjeli od tog napraviti ozbiljnu priču. HNS je postao ozbiljna institucija”, objasnio je pa dodao:
“I danas sve te stranke, osim HDZ-a, nijedna nije bila na posljednjem zasjedanju, a uz Dragana Čovića, koji je apsolutno legitimni predstavnik Hrvata i HNS-a, to u niko ne spori – s jedne strane je stajao Miro Grabovac Titan, s druge strane je stajao Anto Lozančić…”
Naglašava i da su se stavovi u HNS-u donosili zajednički, ali, kako je naveo, već duži vremenski period Čović ih samostalno prezentira.
“Nije normalno da ja kao predsjednik stranke ili Ivan Vukadin ili Ilija Cvitanović, ne znamo da će izaći saopćenje HNS-a – to saznamo iz medija. To nije ravnopravno, to nije korektno politički, i to je jedan od razloga zbog čega smo odlučili da ne sudjelujemo u radu tog tijela. Dok je to tako, mi smo ponudili svoje uvjete da se vratimo nazad”, izričit je Karamatić.
Novi politički blok nije pandan HNS-u nego HDZ-u
Govoreći o novoformiranom hrvatskom političkom bloku u BiH (HDZ 1990, HNP, HSS i HDS), kazao je da ‘to nije pandan HNS-u’.
“Mi smo postigli dogovor da ćemo zajedno izaći na izbore 2026. To je pandan HDZ-u. HNS je jedan, mi se držimo onoga što je HNS donio – deklaracija, rezolucija, stavova. Danas je SDP puno bliži HDZ-u BiH nego HSS ili HDZ 1990. Iskreno, meni to nije normalno. Meni nikada SDP ili SDA ne može biti bliža od HDZ-a. HDZ-u očito može i evo, ja im želim svu sreću s njihovim drugovima i to je to”, poručio je.
Ocijenio je da u posljednje vrijeme HNS radi isključivo u interesu HDZ-a.
“HNS je donio dobrih stvari hrvatskom narodu. Međutim, u posljednjih godinu dana i nešto, ta institucija radi isključivo u korist HDZ-u. Isključivo Čović predstavlja stavove, da nikoga od nas nije pitao ni informirao”, pojasnio je.
Na pitanje hoće li novi blok stranaka sa hrvatskim predznakom imati kandidata za člana Predsjedništva, odgovara “apsolutno”.
“Ne vidim onda smisao zajedničkog izlaska jer politički mi svi možemo preživjeti na jednoj ili na drugoj razini. Apsolutno. Nismo razgovarali uopće o imenima”, naglasio je Karamatić.
Kazao je i da HDZ BiH nije isključivi zastupnik Hrvata.
“HDZ na životu drži i Demokratska fronta. To je činjenica. Znači, Dragana Čovića u političkom životu drži Željko Komšić i to je činjenica. Kada sklonite u stranu priču o majorizaciji koja se ponavlja, kada sve to sklonite, HDZ nema s čim izaći pred svoje birače”, kategoričan je Karamatić.
Karamatić je komentirao i Čovićev intervju za Hrvatski tjednik u kojem je spominjao tri federalne jedinice, kazavši da bi ga stavio u kontekst priprema za izbore.
“Ako je on napravio neku većinu sa SNSD-om i strankama Trojke, iako su se navodno dogovorili da će sve rješavati, između ostalog i izborni zakon, zbog čega to nije uvjetovao prije dvije godine pa ga stavio na dnevni red. Evo, da počnemo i završimo priču. Nego to radi i sada. SNSD je rekao da će svakako podržati, znači, zbog čega nije izvadio odmah pred zagradu te svoje partnere iz SDP-a dominantno, nakon toga NiP-a i Naše stranke da vidimo jesu li oni spremni sa nama raditi da napravimo BiH funkcionalnom zemljom. Ovo je apsolutno neusklađeno i sa nama unutar HNS-a”, navodi on.
Prema njegovim riječima, Čoviću nije interes izborni zakon, ali nije mu cilj ni razgraničenje nego mobilizacija biračkog tijela.
“Hrvati šta su trebali uraditi, nakon što je krenula cijela ova ustavna kriza koju inicirao Milorad Dodik – međunarodnoj zajednici dodatno dokazati koliko je Bosna i Hercegovina nefunkcionalna. A ne pokušavati nešto spasiti. Znači, mi koje nas stalno neko preglasava, koji u RS ne postojimo, koji smo u dobrom dijelu Federacije gdje je dominantno bošnjačka većina, apsolutno majorizirani. Znači, mi kao nešto spašavamo ovo. Mislim, šta spašavamo? Bosna i Hercegovina se nalazi i u mome Posušju, i u Sarajevu, i u Loparama, u Republici Srpskoj. Sve je to Bosna i Hercegovina. Mi to dok ne uvažimo, ova zemlja ne može naprijed. U ovoj zemlji žive tri naroda. To je jednostavno činjenica. Težimo nekom građanskom modelu. Hajmo ga dogovoriti. Zašto ne bismo napravili tri administrativne građanske jedince u kojoj bi rekli svaka bira jednog člana Predsjedništva”, kazao je.
‘Čuva’ li Čović Dodika?
Ističe i da Čović ne ‘čuva’ Dodika.
“Ne mislim da on njega čuva. Dodik i SNSD su izborni pobjednici unutar RS. Činjenica jeste da Dodik i SNSD imaju tri zastupnika u Domu naroda. I ako Dodik odluči, nijedna sjednica do kraja mandata neće biti održana. Znači, s njim se mora razgovarati. Ako to odluči Čović, nijedna sjednica neće biti održana jer ima tri zastupnika u Domu naroda. Znači, s Čovićem se mora razgovarati“, ocijenio je.
Smatra i kako neće doći do prekompozicije vlasti u narednom periodu.
“Do općih izbora, Bosna i Hercegovina, samim tim i Federacija, će biti u jednoj agoniji gdje umire, a ne da joj se umrijeti, gdje će ljudi pokušavati kupiti političke bodove na tome da treba sada osnovati federalnu jedinicu, da sada treba usvojiti izborni zakon, da baš sada neće da plate neki dug”, istakao je.
BiH
Na današnji dan rođen Alija Izetbegović: “Bosna nije samo parče zemlje, Bosna je ideja”
Prvi predsjednik Predsjedništva Republike BiH, rahmetli Alija Izetbegović Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, u uglednoj begovskoj porodici koja je sprva živjela u Beogradu, ali se 1868. godine, kako hroničari kažu, „pod srpskim terorom“ morala odseliti na mirnije mjesto. Izbor je pao na Bosanski Šamac.
Sam početak života Alije Izetbegovića vezan je za dvije rijeke koje su se vidjele s prozora njegove rodne kuće – Bosnu i Savu. Ime ove prve ostat će kao usud njegovih zrelih godina, kada je sa svojom Strankom demokratske akcije (SDA) osvojio vlast i ušao u Predsjedništvo RBiH, nakon čega je uskoro počeo krvavi rat za stvarno osvajanje nezavisnosti i zadržavanje teritorijalnog integriteta. Naime, ako se u mladosti borio za islamske ideje, onda se za kraj Izetbegovićevog života može reći da je bio zaokupljen borbom za prava bošnjačkog naroda i domovinu Bosnu i Hercegovinu. I inače, cijeli život Alije Izetbegovića, od najranije mladosti pa sve do smrti, obilježen je borbom za ideje i ideale.
Tako je, zajedno s nekoliko istomišljenika, artikulaciju svojih političkih opredjeljenja pokušao pronaći kroz organizaciju Mladi muslimani (MM). Prvi pokušaj da se ovo udruženje registrira po tadašnjim zakonima bio je u martu 1941. godine. Ovo, naravno, propada, jer već u aprilu dolazi do njemačkog napada na Jugoslaviju.
Po završetku Drugog svjetskog rata, a na zaprepaštenje tadašnjih komunističkih vlasti, organizacija nastavlja raditi s obnovljenim entuzijazmom.
Mladomuslimanski aktivisti dobili su za početak diskretno (pred)upozorenje, a kada ono nije urodilo plodom, dan je nalog za njihovo hapšenje. Tada se Alija Izetbegović prvi puta obreo u zatvoru. Budući da se nalazio na odsluženju vojnog roka tadašnje SFRJ, vojni sud osudio ga je na tri godine strogog zatvora, u koji je otišao marta 1946. godine, a iz kojeg je izišao 1949. godine.
Valjalo je, ni kriv ni dužan, iza zatvorskih rešetki proboraviti punih hiljadu dana i isto toliko noći. Bizarna je i ironična činjenica da je Izetbegović radio na budućoj zgradi UDBE, u kojoj su se kasnije odmarali i njegovi udbaši, ljudi koji su ga isljeđivali tokom istrage.
Poslije Boračkog jezera, Alija biva premješten u Sarajevo, u kojem ironija nastavlja plesti svoju priču. Ovdje, naime, zajedno s ostalim zatvorenicima, Izetbegović gradi zgradu Centralnog komiteta Komunističke partije (CK KP)! Moguće je da je poenta odgojne mjere i bila u tome da politički neprijatelji komunizma grade njegove hramove.
Pravo je čudo da je Izetbegović u isto vrijeme, pored rada u firmi i studiranja, te brige o familiji, uspijevao pisati ozbiljne i opširne tekstove o islamu. Godine 1969. napravio je nacrt za tekst Islamske deklaracije, koju je tokom 1970. završio i objelodanio. Ovaj neveliki tekst (oko 40 stranica) izazvao je živo interesiranje tek nakon Sarajevskog procesa koji će uslijediti 1983. godine, kada je Izetbegović po drugi put osuđen za tzv. islamski fundamentalizam.
Iako napisana u Jugoslaviji, odnosno u BiH, Islamska deklaracija pažnju nije usmjerila na ovdašnje političke prilike, nego prema tzv. islamskom svijetu koji je u knjizi tretiran kao koherentan duhovni (pa i političko-administrativni) prostor. Islamska deklaracija prevedena je kasnije na sedam stranih jezika i u svojim je okvirima postala jedan od najčitanijih političkih tekstova tog vremena.
S druge strane, iznenađenje predstavlja činjenica da je jednu drugu knjigu – Islam između istoka i zapada – Izetbegović napisao još pred zatvor 1946. godine, a objavljena značajno kasnije. U knjizi, koja je ovaj put prevedena na čak devet jezika, autor se opet bavi islamom i njegovim mjestom u svijetu. Izgledalo mu je da se nalazi upravo negdje između istočnih i zapadnih mišljenja, baš poput geografske pozicije muslimanskog svijeta koji na globusu zahvata prostor „između istoka i zapada“. Otud i ovakav naslov.
Nova tamna sjena na život Alije Izetbegovića nadvila se 1979. godine, kada je u svom omiljenom lovištu Koprivnica kod Bugojna predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito primio Raifa Dizdarevića i Branka Mikulića, istaknute funkcionere tadašnjeg Saveza komunista. Prema Izetbegićevim mamoarima, Centralni dnevnik sarajevske televizije prenio je Brozovu naredbu ovoj dvojici da se „najoštrije obračunaju s pokušajima oživljavanja kleronacionalizma i panislamizma u BiH“!
Izetbegović se sam prepoznao u ovim riječima. Već je čuo kucanje nepozvanih na vratima…
Dvadeset i trećeg marta 1983. godine, rano ujutro, Aliju je probudilo lupanje na vratima stana u Ulici Hasana Kikića, gdje je stanovao na broju 14, na trećem spratu. Kada je otvorio vrata, grupa mračnih likova, ne skidajući obuću upala je u njegov stan, pokazujući nalog za pretres. Potom je uslijedilo detaljno rovarenje po kući, zavlačenje iza ormara, skidanje roletni, izvlačenje ladica. Zajedno s Izetbegovićem, tada su pohapšene i isljeđivane stotine muslimana širom BiH. Počeo je famozni Sarajevski proces.
Prvooptuženi Izetbegović bio je osuđen na beskonačno dugih 14 godina zatvora. Komentirajući presudu, on je rekao da je „volio Jugoslaviju, ali ne i njenu vlast“. Završni citat njegove završne riječi odavao je čovjeka koji je bio spreman žrtvovati doslovce sve za svoje ideale:
„Bio sam musliman i to ću i ostati. Osjećao sam se borcem za stvar islama u svijetu i time ću se osjećati do kraja života. Jer, islam je za mene drugo ime za sve što je lijepo i plemenito i ime za obećanje ili nadu u bolju budućnost muslimanskih naroda, za njihov život u dostojanstvu i slobodi, jednom riječju, za sve ono za što je po mom uvjerenju bilo vrijedno živjeti.“
Alija Izetbegović je nedvosmisleno jedan od najvećih državnika i mislilaca modernog bosanskohercegovačkog doba, prvenstveno simbolizira borbu Bosne i Hercegovine za njenu opstojnost, afirmaciju bošnjačkog nacionalnog identiteta, borbu za demokratiju, ljudska prava, i slobodu svakog čovjeka.
Po izlasku iz zatvora na poziv svog prijatelja Adila Zulfikarpasica odlazi u Zürich. Godine 1989. osnivaMuslimansku stranku u Jugoslaviji (MSUJ). Ta stranka nije dugo opstala pa u maju 1990. osniva Stranku demokratske akcije (SDA). Nakon prvih visestranackih izbora ulazi u Predsjednisvo BiH, te biva izbaran za prvog predsjednika Predsjednistva (sedmoclano tijelo kojeg su cinila po dva predstavnika Muslimana, Srba i Hrvata te jedan predstavnik ostalih etnickih grupa).
Uslijedili su sudbonosni dani za Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake. Rahmetli predsjednik Alija Izetbegović je predvodio naš narod u teškim danima borbe za opstanak. Svi oni koji istinski vole Bosnu i Hercegovinu poštuju lik i djelo predsjednika Alije Izetbegovića.
Molimo Allaha da mu podari dženetske nagrade, amin!
Izvoe:saff.ba
BiH
Kasida Ahmeda Alilija o rahmetli komandantu Izetu Naniću(video)
BiH
Toplotni val ne popušta: Pred nama vikend s temperaturama do 42°C
Bosnu i Hercegovinu očekuje još jedan izuzetno vruć i sunčan vikend. Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ), temperature će narednih dana dosezati i do 42 stepena Celzijusa, dok značajnijeg osvježenja nema ni na vidiku.
Već danas u cijeloj zemlji preovladava sunčano i veoma toplo vrijeme uz slab do umjeren istočni i sjeveroistočni vjetar. Jutarnje temperature kreću se između 15 i 22 stepena, dok će na jugu zemlje iznositi do 25 stepeni Celzijusa. Najviša dnevna temperatura dosezat će od 33 do 41 stepen Celzijusa.
Ni vikend neće donijeti promjenu vremenskih prilika. U subotu će biti sunčano i izrazito vruće, uz dnevne temperature od 33 do 40 stepeni, dok će se u Hercegovini živa u termometru penjati i do 42 stepena Celzijusa.
Slično vrijeme očekuje se i u nedjelju, kada će maksimalne temperature u većem dijelu zemlje iznositi između 34 i 40 stepeni, a na jugu ponovo do 42 stepena Celzijusa.
Prema trenutnim prognozama, ni početak naredne sedmice neće donijeti olakšanje. Nastavit će se sunčano i vrlo toplo vrijeme, uz jutarnje temperature od 15 do 22 stepena (na jugu do 25), dok će dnevne vrijednosti ponovo dosezati 34 do 40 stepeni, odnosno do 42 stepena u Hercegovini.
Zbog ekstremno visokih temperatura, nadležni pozivaju građane na dodatni oprez. Preporučuje se redovna hidratacija, izbjegavanje boravka na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, nošenje lagane i svijetle odjeće te zaštita od direktnog sunčevog zračenja.
Poseban oprez savjetuje se starijim osobama, djeci, hroničnim bolesnicima i svima koji rade na otvorenom, uz preporuku da se pridržavaju savjeta ljekara i, ukoliko je moguće, borave u rashlađenim prostorijama tokom najtoplijeg dijela dana.
BiH
BiH ulazi u najjači toplotni talas ljeta: Pred nama najmanje deset dana sunca i temperatura do 40°C
Bosnu i Hercegovinu u narednim danima očekuje novi, vjerovatno i najizraženiji toplotni talas ovog ljeta. Prema aktuelnim prognozama, narednih desetak dana obilježit će stabilno, sunčano i izuzetno vruće vrijeme, bez značajnijih padavina.
Već početkom augusta temperature će u većem dijelu zemlje dostići između 35 i 40 stepeni Celzijusa, dok bi u najtoplijim područjima mogle biti i nekoliko stepeni više. Visoke dnevne i tropske noćne temperature dodatno će otežavati boravak na otvorenom, posebno starijim osobama, hroničnim bolesnicima i djeci.
Područja koja tokom proteklih dana nisu dobila značajnije količine kiše suočit će se s pogoršanjem sušnih uslova. Dugotrajan izostanak padavina mogao bi izazvati ozbiljne posljedice za poljoprivredu, vodotokove i povećati rizik od izbijanja šumskih i niskih požara.
Meteorolozi za sada ne mogu sa sigurnošću odrediti kada će doći do promjene vremena. Prema trenutnim prognostičkim modelima, toplotni talas će potrajati najmanje do oko 10. augusta, ali je riječ o periodu koji je još uvijek dovoljno udaljen da bi prognoze bile potpuno pouzdane.
Građanima se savjetuje da izbjegavaju duži boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana, unose dovoljno tečnosti i prate preporuke nadležnih službi, jer će naredni dani donijeti ekstremne ljetne vrućine kakve se rijetko bilježe.
BiH
Preminuo general Ramiz Dreković, jedan od najistaknutijih komandanata Armije Republike BiH
U Sarajevu je u 69. godini života preminuo Ramiz Dreković, penzionisani general Armije Republike Bosne i Hercegovine i jedan od najistaknutijih vojnih komandanata koji su obilježili odbranu zemlje tokom agresije.
Dreković je rođen 10. maja 1957. godine u Tutinu. Vojno obrazovanje stekao je na Vojnoj akademiji u Beogradu, nakon čega je službovao u Jugoslavenskoj narodnoj armiji. Početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu napustio je JNA i stavio se na raspolaganje Teritorijalnoj odbrani Republike Bosne i Hercegovine.
Tokom ratnih godina obavljao je niz najodgovornijih vojnih dužnosti. Bio je prvi komandant Petog korpusa Armije RBiH sa sjedištem u Bihaću, gdje je imao ključnu ulogu u organizaciji odbrane Bosanske krajine. Kasnije je preuzeo komandu nad Četvrtim korpusom Armije RBiH u Mostaru, a obavljao je i dužnost načelnika Uprave za politička pitanja Generalštaba Armije RBiH.
Za doprinos u odbrani Bosne i Hercegovine odlikovan je brojnim vojnim i državnim priznanjima te je ostao upamćen kao jedan od ključnih stratega u organizaciji i razvoju Armije Republike Bosne i Hercegovine.
Vijest o njegovoj smrti s tugom je primio i general Nedžad Ajnadžić, koji se od Drekovića oprostio emotivnom porukom na društvenim mrežama.
– Bio je častan sin svog naroda, odgovoran suprug i otac, te veliki patriota. Volio je svoje rodno mjesto u Sandžaku, ali je jednako iskreno volio Bosnu i Hercegovinu. Bio je spreman dati sve za Bihać, Hercegovinu i cijelu Bosnu i Hercegovinu.
Neka mu Uzvišeni Allah podari Džennet, oprosti grijehe i nagradi ga za sve što je učinio. Porodici, prijateljima i svima koji tuguju za njim upućujem iskreno saučešće. Rahmet ti duši, generale. Tvoje ime i djelo ostat će upisani u historiji Bosne i Hercegovine i u sjećanju onih koji cijene slobodu – poručio je Ajnadžić.
Termin komemoracije i dženaze bit će naknadno objavljen. Odlaskom Ramiza Drekovića Bosna i Hercegovina izgubila je jednog od svojih najpoznatijih ratnih komandanata, čije će ime ostati trajno povezano s odbranom zemlje i djelovanjem Armije Republike Bosne i Hercegovine.
BiH
Nakon tragedije u Zenici uslijedili šokantni komentari na društvenim mrežama: “Zar je koncert važniji od ljudskih života?”

Nakon tragične nesreće u kojoj je na planini život izgubilo pet zeničkih planinara, Zenica, ali i cijela Bosna i Hercegovina, zavijeni su u crno. U znak poštovanja prema stradalima i njihovim porodicama, organizatori Zenica Summer Festa donijeli su odluku o otkazivanju planiranih festivalskih sadržaja.
Međutim, umjesto razumijevanja i riječi podrške, na društvenim mrežama pojavili su se brojni komentari koji su izazvali ogorčenje javnosti.
“Pa što se sve otkazuje zbog pet stradalih?”, “Upropastili ste nam ljeto”, “Nemamo više gdje izaći” i “Gasite ljudima želju za izlaskom” samo su neke od reakcija koje su mnogi ocijenili kao zabrinjavajući pokazatelj nedostatka empatije.
Tragedija u kojoj su živote izgubili ljudi poznati po svojoj ljubavi prema planinama i prirodi za mnoge je bila trenutak kada je trebalo zastati, odati počast stradalima i pružiti podršku njihovim porodicama. Umjesto toga, dio komentara fokusirao se isključivo na otkazivanje zabavnog programa.
Ovakve reakcije otvorile su širu raspravu o vrijednostima koje njegujemo kao društvo, posebno među mlađim generacijama. Mnogi smatraju da je zabrinjavajuće kada otkazani koncert ili festivalski događaj postane važniji od ljudskih života i tragedije koja je pogodila cijelu zajednicu.
Organizatori Zenica Summer Festa poručili su da je odluka o otkazivanju donesena iz poštovanja prema nastradalima i njihovim porodicama, naglašavajući da će prilika za muziku i zabavu uvijek biti, dok izgubljeni životi ne mogu biti vraćeni.
Brojni građani podržali su ovu odluku, ističući da u trenucima kolektivne tuge solidarnost i suosjećanje moraju biti ispred svih drugih interesa.
Rasprava koja se razvila na društvenim mrežama još jednom je pokazala koliko je važno njegovati kulturu empatije, poštovanja i odgovornosti, posebno u trenucima kada cijela zajednica dijeli bol zbog nenadoknadivog gubitka.
-
Smrtovniceprije 5 danaNa ahiret preselila HODŽIĆ (rođ. BEŠIRAVIĆ) (ISMET) VAHIDA
-
Smrtovniceprije 3 danaNa ahiret preselio ĆORALIĆ (Asim) IBRAHIM zv. BAJKO
-
Cazinprije 5 danaVažno obavještenje Vodovoda: Situacija s vodosnabdijevanjem iz dana u dan sve teža
-
Smrtovniceprije 5 danaNa ahiret preselila ĐOGIĆ (rođ. Topčagić) HASEDA
-
BiHprije 4 danaKasida Ahmeda Alilija o rahmetli komandantu Izetu Naniću(video)
-
Svijet / Zanimljivostiprije 5 danaKako djeci ne treba pričati o melekima/šejtanima: „Ne budeš li slušala, eto šejtana po tebe, dat ću im da te odvedu!“
