Connect with us

BiH

Luka Mišetić: Hrvatska i Srbija će imati pravo raskinuti Dejtonski sporazum nakon izbora u BiH

Published

on

Advokat Luka Mišetić koji je u Hagu branio hrvatskog generala Antu Gotovinu, u kontekstu izmjena Izbornog zakona BiH komentirao je kako susjedne države imaju pravo raskinuti Dejtonski mirovni sporazum.

Dejtonskim mirovnim sporazumom završen je troipogodišnji rat u BiH. U pregovorima su učestvovali predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević i tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman. Ove dvije države su potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma, dok su svjedoci Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Rusija.

Iako Hrvatska i Srbija često tvrde drugačije, te dvije države su samo potpisnice, a ne garanti Dejtona.

“Rat u BiH, kao i drugdje u bivšoj Jugoslaviji, vođen je između ostalog i zato što nijedna etnička/nacionalna grupa nije željela biti manjina u zemlji druge većine. U BiH je ovaj problem na kraju riješen obećanjem sve tri zaraćene strane – Srbima, Bošnjacima i Hrvatima – da niko od njih nikada neće biti sveden na etničku manjinu, već će im se, umjesto toga, zajamčiti jednaka zastupljenost u vlasti, uz jednaku podjelu vlasti i pravo da im se spriječi nametanje zakona koji štete njihovim vitalnim nacionalnim interesima”, mišljenja je Mišetić.

Smatra kako su tu “zaštitu” Hrvatima pružili Bošnjaci Washingtonskim sporazumom iz 1994. godine.

“Ovaj sistem podjele vlasti i garancija je zaštićen definisanjem svakog od ova tri grupe kao ‘konstitutivne nacije’ BiH. Dejton je predvidio da će civilni nadzornik, poznat kao Ured visokog predstavnika (OHR) imenovan od strane stranih zemalja, imati konačnu moć da osigura provedbu sporazuma. OHR je 2002. godine donio odluku koja je srž današnje krize u BiH: izdata je uredba kojom se zahtijeva da u polovini zemlje poznate kao Federacija svaki kanton mora izabrati po 1 srpskog, 1 hrvatskog i 1 bošnjačkog delegata u Dom naroda Federacije”, objašnjava.

MIšljenja je da je takva odluka OHR-a rezultirala tim da u Dom naroda FBiH Bošnjaci mogu birati hrvatske delegate u kantonima gdje živi malo Hrvata.

“Kako bi bošnjački delegati i ‘hrvatski’ delegati koje biraju Bošnjaci mogli eliminirati većinu hrvatskog stanovništva iz statusa konstitutivnog naroda, ali bi Milorad Dodik i srpski nacionalisti nesumnjivo koristili bošnjački unilateralizam kao dokaz svojih argumenata od 1991. godine: da Bošnjaci namjeravaju da pretvore BiH u bošnjačku nacionalnu državu i da Srbe svedu na etničku manjinu,i da samo jaka RS može garantovati Srbima da će sami vladati i nikada ne biti pretvoreni u etničku manjinu u BiH. Nije teško predvidjeti da će Dodik iskoristiti ukidanje hrvatskih prava kao konstitutivnog naroda da proglasi Dejton mrtvim, i da nastavi sa proglašenjem nezavisnosti Republike Srpske od BiH. Vjerojatno bi imao podršku Rusije”, ističe Mišetić.

Smatra i da OHR u pokušaju da spriješi takav scenarij, očigledno planira da “preduzme mjere za zatvaranje rupe koju je sam stvorio 2002. godine”.

“Ova akcija bi bila neophodna korekcija odluke OHR-a iz 2002. godine i osigurala bi da garancije Dejtona i Washingtona neće biti poništene do izbora u oktobru 2022. godine. To je neophodna akcija za očuvanje dejtonskog mira. Nakon oktobarskih izbora, Hrvatska i Srbija će vjerovatno imati pravo da prema međunarodnom pravu raskinu Dejtonski sporazum uključujući i dejtonski Ustav kao rezultat kršenja Dejtona od strane BiH”, mišljenja je Mišetić.

Ovakvu izjavu komentirao je i dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo.”Čini se kao da Luka Mišetić očekuje da Hrvatska i Srbija – kao zaraćene strane u agresiji na Bosnu 1992.-1995. godine, zatraže od BiH da se vrati na ustav Republike BiH ili očekuje razvoj koji je već opisan u pravosnažnoj presudi u predmetu Prilć i dr., žalbeni predmet”, podsjetio je Turčalo.

U članu 1. Dejtona navedeno je da će strane koje su potpisale mirovni sporazum potpuno poštovati međusobnu suverenu jednakost, rješavati sporove mirnim putem, te se suzdržati od svake akcije prijetnjom ili upotrebom sile ili na drugi način, protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke neovisnosti BiH ili bilo koje druge države.Jedno od načela Dejtona je i izgradnja povjerenja među država potpisnicama, što se čini nedostižno budući da niko u regionu ne odustaje od velikodržavnih aspiracija i rasparčavanja BiH iako više ne vojnim, već sada opsežnim diplomatskim aktivnostima.

klix

BiH

Dodik ponovo negirao genocid: “Bošnjaci mogu da žive na 25 posto teritorije, to im je dovoljno”

Published

on

By

Na današnjoj posebnoj sjednici Narodne skupštine RS, predsjednik manjeg bh. entiteta negirao je genocid u Srebrenici po ko zna koji put uprkos svim presudama Haškog suda i drugih međunarodnih sudova.

Također, Bošnjake je ponovo nazvao muslimanima, što ima opasnu pozadinu. Ponovo je pozvao na ‘razlaz na miran način’ i otcjepljenje RS.

 

“Muslimani su odlučili da uđu u unilateralno kršenje vanjske politike, to je počela bivša ministrica (op.a. Bisera Turković), a sadašnji (op. a. Elmedin Konaković) je nastavio. Priča o genocidu u UN ima za cilj da nastave s nametanjem kolektivne odgovornosti Srbima, a Njemačka je sponzor nekog dokumenta u UN-u isključivo s namjerom da opere svoju genocidnu prošlost. Genocid u Srebrenici nije se desio“, rekao je Dodik.

Poručio je ponovo da BiH nema budućnost i da se pokuša još jednom dogovoriti pa će predložiti neke stvari.

 

Bošnjaci mogu da žive na ovih 25 posto, to im je dovoljno. Odbijamo da prihvatimo torturu u ime BiH. Imate svojih 25 posto teritorije niko vam to ne spori. Vaše nije ni Kozarska Dubica ni Novi Grad, ništa. Dočekat ćemo trenutak da ćemo se od vas odvojiti. Jedini cilj Bošnjaka je da podjarme Srbe i da im se osvete. Poslije još jednog pokušaja vidjet ćemo da šta ćemo dalje”, rekao je.

Negiranje genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanje ratnih zločinaca, kažnjivo je prema izmjenama Krivičnog zakona BiH kojeg je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko.

Nastavi čitati

BiH

Dodik ponovo vrijeđao, pa rekao: “Idem do kraja, vidio sam da sam se zaje**o”

Published

on

By

“Vidio sam da sam se zajebao”, rekao je predsjednik Republike Srpske, u još jednom monologu i poznatom retorikom

 

 

U toku je posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će se naći “Informacija o aktuelnoj bezbjedonosnoj i političkoj situaciji u svijetu sa aspekta reprekusija na Republiku Srpsku”.

Informacija počinje sa time da su “uticaji geopolitičkih procesa nakon završetka Hladnog rata svijet uveli u bezbjednosnu nestabilnost, a što se održava i na poziciju Republike Srpske i bezbjednost njenih građana.”

Prisutnima se obratio i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je ponovo govorio da se ne bori za sebe, nego za “narod Republike Srpske”, piše Fokus.ba.

U samom uvodu je govorio o svojoj navodnoj hrabrosti

U već standardnom govoru u kojem je navodio da mu je važniji narod, nego njegovi lični i porodični interesi, napadao je SAD, Evropsku uniju, “političke bošnjake”…

Rekao je da neće da priča o sankcijama, da je on na to spreman.

U samom uvodu je govorio o svojoj navodnoj hrabrosti.

“Idem do kraja. Šta god značilo, do kraja idem. Nemam ni jedne pomisli da odustanem. I neću da odustanem. I ne bojim se. Krećem u novu fazu političke i sveke druge borbe za Republiku Srpsku. Kako će se u tome mojo život odvijati, to je manje važno”, rekao je Dodik u dugom monologu pred poslanicima NSRS”, rekao je između ostalog Dodik.

“Zajebao se”

U kasnijem govoru je rekao i “da se sad vrća na starog Milorada Dodika od prije dva mjeseca”.

“Vidio sam da sam se zajebao”, rekao je predsjednik Republike Srpske, u još jednom monologu i poznatom retorikom.

Nastavi čitati

BiH

Crnolistaš Čavara ostao bez bankovnog računa, traži od Vijeća ministara da nađu način kako će dobivati plaću

Published

on

By

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Marinko Čavara uputio je pismo Vijeću ministara BiH u kojem se žali da više ne može primati plaću.

Čavara je na crnoj listi SAD, a sad je zbog toga ostao bez računa u banci.

On je pismo uputio predsjedavajućoj Borjani Krišto, ministru finansija Srđanu Amidžiću te ministru pravde Davoru Bunozi.

“Dana, 6. 6. 2024. godine sam uvršten na tzv. crnu listu Vlade SAD. Plaću sam do tada primao putem računa otvorenog kod Addiko Bank, a nakon pomenutih sankcija mi je otkazana poslovna saradnja od navedene banke i otvorio sam račun u Nova banka AD. Kod pomenute banke posjedujem račun putem kojeg sam primao plaću, a pri čemu mi je bilo onemogućeno posjedovanje bankovne kartice, dakle račun kod Nova banka AD je imao isključivo svrhu da primam svoju plaću svaki mjesec”, objašnjava Čavara u pismu.

No, sad se stvar zakomplicirala. Čavara kaže da je prije deset dana dobio telefonski poziv.

“Dana 18. 3. 2024. godine sam telefonskim putem obaviješten da mi Nova banka AD želi zatvoriti račun zbog prijetnje sankcijama jer imam otvoren račun kod njih. Pokušao sam riješiti novonastali problem kontaktirajući druge poslovne banke, ali nijedna banka mi ne želi otvoriti račun”, kuka Čavara.

Kuknjavu nastavlja kako sad ne može primati plaću.

“S obzirom na navedeno, nemam mogućnosti da svoju mjesečnu plaću primam putem računa. Želim da istaknem, kako je na ovaj način došlo do grubog kršenja mojih prava ostvarenih na osnovu radnog odnosa, jer se u konkretnom ne radi o bilo kakvom transferu novca, niti sličnom poslovanju s poslovnim bankama.

Prema odredbama Zakona o unutarnjem platnom razredu (Službene nov. FBIH broj 48/15 i Ispravka 79/15 i 4/21) pod unutarnjim platnim prometom se podrazumijeva sva plaćanja u konvertibilnim markama između sudionika u unutarnjem platnom prometu, a preko računa kod ovlaštenih organizacija za obavljanje poslova unutarnjeg prometa”, ističe Čavara.

Dalje navodi kako su mu ugrožena ljudska prava.

“Pravo na plaću je moje ljudsko pravo garantirano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, a koja je dio Ustava BIH (EKLJP) Naime, Protokolom 1 na EKLJP propisano je i garantirano da svako ima pravo na neometano, mirno uživanje na svoju imovinu. Tog prava ne može niko biti lišen, ograničen, ako to nije u javnom interesu i pod uvjetima propisanim zakonom i općim standardima međunarodnog prava. Pri tome ograničenje ovog prava u javnom interesu mora biti neophodno u demokratskom društvu”, kaže Čavara.

On sad traži od institucija BiH da mu omoguće da prima plaću, piše Raport.

“U konkretnoj situaciji institucije Bosne i Hercegovine su dužne omogućiti mi da ostvarim jalno od svojih osnovnih ljudskih prava, omogućiti mi da primam mjesečne plaće iz radnog donosa te od vas tražim da osigurate isplatu moje plaće.

Nadam se skorom rješenju ove novonastale situacije, a u skladu s Ustavom BiH i zakonima BIH”, naveo je Čavara.

Nastavi čitati

Najčitanije