Umjesto da on, kako je i najavio, poništi Zakon, VIsoki poredstavnik je pozvao insitucije RS-a da ponište “antiustavni i antidejtonski zakon”.

Može li se poništiti ono što je već ništavno? Ako pitate visokog predstavnika Christiana Schmidta, onda, može.

“Izjava visokog predstavnika: Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske je ništavan”, objavit će na stranici OHR-a u četvrtak popodne, tri sata nakon što je obznanjeno da je u Službenom glasniku Republike Srpske, Ukazom predsjednice tog entiteta, objavljen Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.

Ako pročitate samo naslov, na trenutak ćete pomisliti da je visoki predstavnik Christian Schmidt iskoristio bonske ovlasti i poništio neustavni zakon Republike Srpske. Ali kada počnete detaljnije čitati saopćenje, shvatit ćete da je to još jedna u nizu nesuvislih izjava OHR-a.

“Visoki predstavnik Christian Schmidt želi naglasiti sljedeće: Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti RS je neustavan, protivan odlukama Ustavnog suda, te je stoga i antidejtonski. Također je u suprotnosti i sa privremenom zabranom raspolaganja državnom imovinom.Bilo kakve transakcije u okvirima ovog zakona su samim tim ništavne. Ovo je pitanje neustavnih aktivnosti vlasti RS. One moraju odmah poništiti ovaj zakon. Ukoliko zakon ne bude povučen, morat će snositi odgovornost zbog svih posljedica. Građani RS zaslužuju dobru upravu i odgovorne političare koji će raditi u skladu sa vladavinom prava,“ rekao je visoki predstavnik.

Visoki predstavnik, možete vidjeti, i sam tvrdi da je Zakon o nepokretnoj imovini RS – neustavan i antidejtonski. Ističe da su “bilo kakve transakcije u okvirima ovog zakona – ništavne”. Ali, uprkos tome, Christian Schmidt ne poseže za bonskim ovlastima.

“Ovo je pitanje neustavnih aktivnosti vlasti RS. One moraju odmah poništiti ovaj zakon”, navodi Schmidt.

Dakle, Christian Schmidt poziva vlasti Republike Srpske da ponište zakon za koji on tvrdi da je ništavan. Čemu, onda, poništavanje, ako je to već ništavno?

“Schmidt danas poseže za Bonskim ovlastima?”, naslovile su kolege sa politicki.ba svoj članak objavljen u četvrtak ujutro, vjuerujući na riječ visokom predstavniku Christianu Schmidtu.

Ako pažljivo pričitate njihov tekst, vidjet ćete da je visoki predstavnik uistinu najavio da će, zbog Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti RS, iskoristiti svoje ovlasti i staviti van snage, kako ga sam naziva, “antiustavni i antidejtonski zakon”.

Govoreći, naime, na konferenciji Fondacije Heinrich Boll posvećene 30. godišnjici početka opsade Sarajeva, visoki predstavnik Christian Schmidt se dotakao “državne imovine čiji status nije razriješen od vremena raspada bivše Jugoslavije i koja nije razriješena do danas”, ističući “agresivan način na koji RS želi napraviti vlastiti zakonski okvir koji je protivan ustavnom okviru BiH i Dejtonu”.

“Kada pogledam u listu svojih obaveza, ako bih dopustio da se to desi ne bih ispunio svoje obaveze”, piše Politicki.ba.

Novinarka bečkog lista Der Standard Adelheid Wolfl ga je potom upitala: “Šta ćete uraditi?”

“Čekamo do sutra. Zakon još nije potpisan”, odgovodio je Schmidt i obećao novinarki Der Standarda da će zakon proglasiti “ništavnim”.

To sutra je bilo jučer, odnosno u četvrtak, 7. aprila 2022. godine. I to sutra se pretvorilo u “malo sutra”. Zakon je potpisan i objavljen u Službenom glasniku RS. Ispod je dokument koji to dokazuje.

Zakon za koji Schmidt tvrdi da je “ništavan” na snagu stupa naredne sedmice. Visoki predstavnik ga nije poništio, iako je to obećao u direktnom TV prijenosu. Naprotiv, Schmidt je poništavanje Zakona zatražio od institucija Republike Srpske koje su i usvojile sporni “antidejtonski i antiustavni” Zakon. Ali to nije sve. Samo pet minuta prije nego što je Istraga.ba objavila da je Željka Cvijanović “potpisala Zakon”, Christian Schmidt je izdao svoje prvo “jučerašnje saopćenje”.

“Kako bi se izbjegla zabuna i spriječile negativne pravne posljedice, pozivam vlasti RS da preduzmu sve potrebne aktivnosti kako bi se navedeni Zakon o nepokretnostima koje se koriste za funkcioniranje javne vlasti RS odmah stavio van snage”, objavljeno je na stranici OHR-a u četvrtak u podne.

U tim je trenucima već bio izašao novi broj Službenog glasnika Republike Srpske i bilo je jasno da “antiustavni i antidejtonski zakon” potpisan i objavljen. No, Schmidtov ured to, očito, nije znao. Zato su nekoliko sati kasnije odlučili izdati novo saopćenje u kojem, ne koristeći bonske ovlasti, sporni Zakon o nepokretnoj imovini RS proglašavaju ništavnim, pa istovremeno pozivaju vlasti RS da ga “proglase ništavnim”.

Podsjećanja radi, ovo je već treći “antidejtonski i antiustavni” zakon objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske tokom mandata Christiana Schmidta.

U oktobru prošle godine je, opet Ukazom Željke Cvijanović, proglašen je “Zakon o neprimjenjivanju Odluke Visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH”.

Podsjećamo, Schmidtov prethodnik Valentin Inzko pred kraj je mandata nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH, prema kojem je kažnjivo negiranje genocida i drugih zločina presuđenih na domaćim i međunarodnim sudovima. No, vlasti RS-a su odlučile da te odredbe ne vrijede na teritoriji RS-a.

“Proglašavam Zakon o neprimjenjivanju Odluke Visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH koji je Narodna skupština RS usvojila na Dvadesetoj posebnoj sjednici održanoj 30. jula 2021. godine”, navedeno je u Ukazu Željke Cvijanović.

Ovaj Zakon sadrži svega tri člana. U članu 1. se navodi da se “Odluka Visokog predstavnika neće primjenjivati na teritoriji RS”. U članu 2.  piše da “nadležni organi RS neće sarađivati sa nadležnim organima BiH u pogledu primjene Odluke Visokog predstavnika. Član 3. precizira da će Zakon RS stupiti na snagu dan nakon objavljivanja u SLužbenom glasniku RS.

Zakon kojim Republika Srpska derogira odluke OHR-a je već odavno na snazi. Christian Schmidt nije reagirao. Kao što nije reagirao ni u vezi sa Zakonom o lijekovima Republike Srpske koji je objavljen 29. decembra prošle godine.

istraga.ba