Connect with us

BiH

(VIDEO) Dodik ne krije teritorijalne pretenzije na Brčko distrikt: Brčko već uvrstio u RS u okviru svojih secesionističkih planova

Published

on

Odluka međunarodne zajednice da Brčko proglasi distriktom različito je dočekana u oba bosanskohercegovačka entiteta.

Brčko Distrikt je teritorija BiH a teritorijalne pretenzije Dodika koji smatra da je Distrik dio RS-a sve više su zabrinjavajuće. Zabrinjava i najava u pojedinim diplomatskim krugovima međunarodne zajednice da je došlo vrijeme za ukidanje supervizije. U vremenu kada je BiH na udaru prvog u RS-u, Srbije i Rusije, koji žele destabilizirati BiH, ukidanje supervizije dovelo bi BRČKO a i BiH u opasnost. Brčko Distrikt postao bi poligon za potkusurivanje domaćih faktora, mjesto interesa evropskih snaga i CENTAR direktnog sudara američkih i ruskih interesa i politika. Opasne namjere u opasna vremena.

Odluka međunarodne zajednice da Brčko proglasi distriktom različito je dočekana u oba bosanskohercegovačka entiteta.

“Nije pravda, ali jeste jedan korak pravdi. Nije pravda, zato što jedina pravična odluka je bila da se Brčko dodijeli Federaciji”, govorio je bivši predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović 1997. godine.

„Bez obzira na apostrofirane krivce u samoj odluci zašto se izuzima iz Republike Srpske, ja se lično osjećam odgovornim i podnosim ostavku u NSRS-u”, kazao je bivši premijer RS-a Milorad Dodik 1999. godine.

Model distrikta pokazao se kao najbolji za Brčko. Omogućen je povratak svih ljudi i Brčko je, kao nekad, ponovo postao multietnički grad, otvoren za sve narode i etničke skupine. Postao je model koji je najbolji primjer kako su u BiH mogući suživot i tolerancija svih naroda bez obzira na etničke i religijske razlike.

„Sve je to uticalo da međunarodna zajednica nađe jedno rješenje upravo na ovom prostoru. Rješenje koje će biti vezivno tkivo za entitete da se možda pokaže da tri naroda zaista mogu na nekoj sredini graditi budućnost na jedan drugi način”, smatra
Mirsad Đapo, bivši učesnik arbitražnog postupka za Brčko distrikt.

Nizom svojih odluka supervizori su institucionalno jačali Brčko distrikt. Među najznačajnijim odlukama ubrajaju se odluke supervizora Susan Johnson i Rafija Gregorijana. Johnson je zabranila primjenu entitetskih zakona na području Brčko distrikta i proglasila prestanak pravnog značaja međuentitetske granice u Distriktu. Gregorijan je donio niz odluka koje su poboljšale funkcionalnost zakonodavne i izvršne vlasti te stvorio preduvjete za usvajanje amandmana 1 na Ustav BiH kojim je regulisan ustavni status Brčko distrikta koji postoji pod suverenitetom BiH i u nadležnosti je njenih institucija.

“Entiteti su trajno i nepovratno prenijeli sva svoja ovlašetnja na Distrikt Brčko. Ne može niko nikakvim pravnim postupkom bilo što oduzeti Distriktu ili ga dodijeliti, odnosno prisvojiti na bilo koji način”, naglašava Esed Kadrić, gradonačelnik Brčko Distrikta.

Drastično slabljenje uloge supervizora dogodilo se tokom mandata Rodericka Moora koji je 2012. godine suspendovao svoje funkcije, prestao da intervenira u radu Distrikta i da donosi obavezujuće odluke. Od tada je potpuna odgovornost za rukovođenje Distriktom u rukama brčanske vlasti.

„Prvih 10 godina dok je supervizor imao punu nadležnost ovdje provodile su se reforme, Brčko je bilo u reformama u BiH u svim sferama primjer. Na žalost, nakon toga što je supervizija dovedena u stanje mirovanja. Jer došlo je do stagnacije”, dodaje Đapo.

“Supervizor za Brčko treba, i to ne samo da sjedi u Sarajevu, već da bude nekoliko dana u Brčkom. U početku kada su bili supervizori za Brčko, Brčko je praktično imalo dva gradonačelnika. Oni su bili prvih pet-šest godina. To je najuspješniji period razvoja Brčko distrikta BiH”, naveo je književnik Muhamed Mujkić.

Nakon 2012. godine nasrtaji RS-a i njenih predstavnika na Brčko distrikt postaju sve intenzivniji. Na sceni je entitetizacija Distrikta, entitetska državljanstva, teritorijalna pripadnost i legaliziranje entitetskih pravnih normi u režiji Milorada Dodika i vlasti RS-a. Dodik je 2016. godine pokušao da i u Brčko distriktu organizira referendum o neustavnom danu RS-a. Spriječio ga je tadašnji supervizor koji je zabranio održavanje referenduma. Nezadovoljan takvom odlukom, Dodik je otkrio svoje dalje planove o Brčkom.

„Do sada nam nisu dozvoljavali da se manifestuje onaj dio našeg vlasništva nad tim. Ali u svakom slučaju vrijeme koje dolazi sigurno će se i to pitanje morati staviti na dnevni red. I supervizor je mimo zakona, mimo ovlaštenja, spriječio građane i ustavno pravo građana RS-a da se izjasne o važnom pitanju za njih, a to je praznik RS-a.“

Međutim, vlast RS-a i Milorad Dodik nastavili su nesmetano da u Brčkom obilježavaju neustavni dan RS-a. Aktualni supervizor Michael Scanlan nije ni pokušao da to spriječi i trajno zabrani. Dodika su u tome svesrdno podržavali brčanski kadrovi SNSD-a koji je godinama na vlasti u Distriktu. Iste godine kada je bivši supervizor Moor suspendovao svoja ovlaštenja, Federalni parlament je usvojio deklaraciju o neprihvatanju ukidanja supervizije za Brčko distrikt jer nisu ispunjeni uslovi za okončanje supervizije optuživši RS da nije ispunila sve svoje obaveze iz konačne odluke Arbitražnog tribunala.

“Ona je bila jako važna i tada, a važna je i danas. Brčko Distrikt ima jedan poseban značaj unutar BiH. Prema tome, Brčko Distrikt treba da ostane u statusu kakav jeste“, ističe Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma PS BiH.

 

Isto pitanje je ponovo aktuelizirano. A informacija je stigla iz diplomatskih krugova da pojedine diplomate, navodno, zagovaraju ukidanje supervizije za Brčko distrikt. Iako uslovi iz konačne arbitražne odluke nikada nisu ispunjeni.

“Iz diplomatskih krugova se čuju nezvanične informacije da supervizor za Brčko razmišlja o okončanju supervizije za Brčko. To bio katastrofalan potez u ovo vrijeme. Brčko je važna tačka u BiH. Znamo šta se događalo u Dejtonu, mirovni pregovori su praktično ovisili od statusa Brčkog”, kazao je potpredsjednik SDA Safet Softić.

Takav eventualni potez, politički akteri i analitičari smatraju katastrofalnim i nepotrebnim danas kada se BiH, nakon ruske agresije na Ukrajinu, našla na udaru destablizirajućih faktora povezanih sa Rusijom koja želi zaustaviti euroatlanski put naše zemlje.

“Mislim da je to potpuno pogrešno. Dakle, to je dosipanje ulja na vatru“, dodaje Zvizdić.

“Ukoliko neko po tom pitanju nešto radi, moj stav je vrlo jasan. To sam saopštio supervizoru da lično smatram i na temelju svojih političkih procjena da u ovom trenutku apsolutno nema uslova okončanje supervizije. I da sam spreman čak povesti neku vrstu kampanje suprostavljanja takvim tendencijama ukoliko ih bude. Ne može se okončati supervizija u Brčkom a imamo vrlo teško stanje u zemlji sa ovim tendencijama i svega što može ugrozi suverenitet i integritet BiH, a razgovarati o zatvaranju supervizije je pomalo apsurdno”, dodaje Kadrić.

“Ono što mislim da bi se eventualno desilo sa eventualnim ukidanjem supervizije sigurno da bi se ohrabrile ove sile dezintegriranja i BiH i distrikta. Distrikt smeta. Naravno da dok postoji Brčko distrikt, on je jedino u ovom momentu po mom mišljenju vezivno tkivo BiH”, naglašava Ivan Krndelj, bivši potpredsjednik Skupštine Brčko Distrikta.

„Tako da mislim da je to apsurdna ideja, pogotovo u ovo vrijeme. Pogotovo kada serviraju iz Dodikovog okruženja, pa i on lično. Kada je nedavno izjavio da on ima, u slučaju secesije, plan o distriktu. Ja sam tada rekao da je plan o distriktu utvrđen konačnom arbitražnom odlukom i on se ne može mijenjati”, dodaje Mujkić.

Supervizor Michael Scanlana u pisanom odgovoru na pitanja Federalne televizije nije konkretno odgovorio da li će eventualno biti razmatrana mogućnost ukidanja supervizije.

“Nadležnost Arbitražnog tribunala za Brčko i dalje je na snazi sve dok supervizor, uz saglasnost visokog predstavnika, ne obavijesti Tribunal da su ispunjeni uslovi za njegovo zatvaranje. Bilo kakve špekulacije, od bilo koga, u vezi sa ovim procesom mogu se samo posmatrati kao nastojanje da se Distrikt instrumentalizira u političke svrhe”

Zanimljivo je da je supervizor na sastanku sa predstavnicima vlasti u Brčko distriktu saopštio da su naredna tri mjeseca ključna za uspostavu dobre uprave u Brčkom. Međutim, bilo kakvo ishitreno okončanje supervizije moglo bi biti katastrofalno za Brčko distrikt koji nije ni blizu ispunjavanja svih uslova za okončanje supervizije.

“Imamo dakle nesređeno stanje u smislu provođenja konačne arbitražne odluke. Mi još uvijek kao Vlada Distrikta nismo ovladali svim nadležnostima koje ima Distrikt. A i sama unutrašnja organizacija, statut Distrikta je prilično anahron i teško može doći do izmjena s obzirom na to da iziskuje tropetinsku većinu”, navodi gradonačelnik Distrikta.

“Brčko je po nama strateška tačka. I svaka priča i svako pominjanje Brčkog u kontekst okončanja supervizije mislim da bi značilo slabljenje pozicije BiH i ukupnog stanja, međunacionalnih i političkih odnosa u BiH”, dodaje Softić.

“Ova informacija je vrlo zabrinjavajuća. S obzirom na okolnosti da se sada praktično stvara novi svjetski poredak. Da je rat, odnosno agresija Rusije na Ukrajinu. U takvim geopolitičkim uslovima ovo smatram krajnje, ako je tačno krajnje neprijateljski činom od svih onih koji upravo rade na tome”, kaže Munib Jusufović, bivši član arbitražnog tima za Brčko.

Milorad Dodik ne krije svoje teritorijalne pretenzije na Brčko distrikt. On je Brčko već uvrstio u RS u okviru svojih secesionističkih planova, a iza njega se nalaze neustavne geografske karte RS-a koje su, slučajno ili ne, već obuhvatile teritoriju Brčko distrikta.

“Svako remećenje u ovom momentu i promjena statusa distrikta moze povećati apetite, pogotovo secesionista, kao što je riječ o proruskom igraču na području BiH, govorimo o Dodiku, i to treba naravno u korijenu sasjeći“, kaže Zvizdić.

 

„Njima treba prolaz. Tu je bit svega. RS je iz dva dijela dok je Brčko distrikta. I svi ti planovi padaju u vodu dok postoji distrikt”, kaže Krndelj za FTV.

Zbog toga je uloga Arbitražnog tribunala od presudne važnosti za budućnost Brčko distrikta. Bez supervizije Brčko ne može funkcionirati.

“Bez supervizije, a naročito u ovo vrijeme kada se lome sve ove geopolitičke paralele, nema šanse da može. Došlo bi do teške destabilizacije. Polako se uvlači RS van, suprotno arbitražnoj odluci. Suprotno svemu, uvlači se u distrikt Brčko”, navodi Jusufović.

“Sad je još veće potreba za supervizijom na ovim prostorima. Očito je da te sile dezintegriranja ovog prostora jačaju. Puno su jače nego prije 10 godina”, naglašava Krndelj.

„Arbitar za Brčko ima isključivu nadležnost da Brčko Distrikt ukoliko jedan od entiteta ugrožava njegovu opstojnost i institucije dodjeli onom drugom entitetu. Bez da pita Vijeće sigurnosti, PIC ili bilo koga drugog”, dodaje Kadrić.

Zbog toga se opravdano traži veći angažman EUFOR-a i NATO-a u Brčkom koji su jedini čvrst garant sigurnosti i bezbjednosti distrikta.

“Mislim da ovdje treba biti snažnije prisustvo međunarodne zajednice, IFOR-a i svih ostalih da bi zaštitili od pokušaja da se ovdje destabilizuje”, ističe Đapo.

A Dodik je otkrio karte i plan koji ima sa Rusijom kada je u pitanju eventualno produženje mandata EUFOR-a krajem godine.

„Ja mislim da će ta misija Altea do kraja godine završiti ovdje. I pozvat ću neke od država za koje mislim da će uvažiti naše primjedbe da to ne učini u Savjetu bezbjednosti”, kazao je Dodik.

Dok kontinuirano ruši Oružane snage BiH, Dodik se divi naoružavanju vojske Srbije. Vojnu smotru u Batajnici je pratio na poziv predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je nedavno priznao da kontroliše Dodika.

“Vojska Srbije može da uspješno brani i odbrani naš narod, Srbiju”, kaže Dodik.

SAD već razmatraju sve opcije u slučaju da Rusija u Vijeću sigurnosti UN-a blokira produženje mandata EUFOR-a. Svoju zabrinutost američkoj vladi prenijeli su senatori koji su nedavno boravili u našoj zemlji.

„I čini se da nema nikakvog plana B, šta učiniti u vezi sa tim, mi smo izrazili ovu zabrinutost kod našeg ambasadora, čuli smo i od brojnih ljudi i postavili smo to pitanje kada smo bili u Štabu NATO-a u Briselu također. Recite mi imamo li spreman plan da održimo stanje mira?“, kazao je senator Jeanne Shaheen.

“Slažem se sa vama da neka vrsta međunarodne vojne misije sa adekvatnim mandatom je nužna za održavanje sigurnog i bezbjednog okruženja u Bosni i Hercegovini. Mi smo angažovani sa različitim akterima u vezi sa planom kontinuiteta. U slučaju da Vijeće Sigurnosti UN-a ne obnovi mandate koji mislim da ističe u novembru. Mi nastojimo da imamo nešto kao rezervni plan ako se to dogodi”, istakao je Antony Blinken, američki državni sekretar.

Senatorka Shaheen je upozorila da je politička situacija mnogo gora nego 2010. godine kada je također boravila u službenoj posjeti Zapadnom Balkanu. Senat, ali i State Department, zaključila je, moraju obratiti pažnju na ovaj region.

BiH

Dodik ponovo negirao genocid: “Bošnjaci mogu da žive na 25 posto teritorije, to im je dovoljno”

Published

on

By

Na današnjoj posebnoj sjednici Narodne skupštine RS, predsjednik manjeg bh. entiteta negirao je genocid u Srebrenici po ko zna koji put uprkos svim presudama Haškog suda i drugih međunarodnih sudova.

Također, Bošnjake je ponovo nazvao muslimanima, što ima opasnu pozadinu. Ponovo je pozvao na ‘razlaz na miran način’ i otcjepljenje RS.

 

“Muslimani su odlučili da uđu u unilateralno kršenje vanjske politike, to je počela bivša ministrica (op.a. Bisera Turković), a sadašnji (op. a. Elmedin Konaković) je nastavio. Priča o genocidu u UN ima za cilj da nastave s nametanjem kolektivne odgovornosti Srbima, a Njemačka je sponzor nekog dokumenta u UN-u isključivo s namjerom da opere svoju genocidnu prošlost. Genocid u Srebrenici nije se desio“, rekao je Dodik.

Poručio je ponovo da BiH nema budućnost i da se pokuša još jednom dogovoriti pa će predložiti neke stvari.

 

Bošnjaci mogu da žive na ovih 25 posto, to im je dovoljno. Odbijamo da prihvatimo torturu u ime BiH. Imate svojih 25 posto teritorije niko vam to ne spori. Vaše nije ni Kozarska Dubica ni Novi Grad, ništa. Dočekat ćemo trenutak da ćemo se od vas odvojiti. Jedini cilj Bošnjaka je da podjarme Srbe i da im se osvete. Poslije još jednog pokušaja vidjet ćemo da šta ćemo dalje”, rekao je.

Negiranje genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanje ratnih zločinaca, kažnjivo je prema izmjenama Krivičnog zakona BiH kojeg je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko.

Nastavi čitati

BiH

Dodik ponovo vrijeđao, pa rekao: “Idem do kraja, vidio sam da sam se zaje**o”

Published

on

By

“Vidio sam da sam se zajebao”, rekao je predsjednik Republike Srpske, u još jednom monologu i poznatom retorikom

 

 

U toku je posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će se naći “Informacija o aktuelnoj bezbjedonosnoj i političkoj situaciji u svijetu sa aspekta reprekusija na Republiku Srpsku”.

Informacija počinje sa time da su “uticaji geopolitičkih procesa nakon završetka Hladnog rata svijet uveli u bezbjednosnu nestabilnost, a što se održava i na poziciju Republike Srpske i bezbjednost njenih građana.”

Prisutnima se obratio i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je ponovo govorio da se ne bori za sebe, nego za “narod Republike Srpske”, piše Fokus.ba.

U samom uvodu je govorio o svojoj navodnoj hrabrosti

U već standardnom govoru u kojem je navodio da mu je važniji narod, nego njegovi lični i porodični interesi, napadao je SAD, Evropsku uniju, “političke bošnjake”…

Rekao je da neće da priča o sankcijama, da je on na to spreman.

U samom uvodu je govorio o svojoj navodnoj hrabrosti.

“Idem do kraja. Šta god značilo, do kraja idem. Nemam ni jedne pomisli da odustanem. I neću da odustanem. I ne bojim se. Krećem u novu fazu političke i sveke druge borbe za Republiku Srpsku. Kako će se u tome mojo život odvijati, to je manje važno”, rekao je Dodik u dugom monologu pred poslanicima NSRS”, rekao je između ostalog Dodik.

“Zajebao se”

U kasnijem govoru je rekao i “da se sad vrća na starog Milorada Dodika od prije dva mjeseca”.

“Vidio sam da sam se zajebao”, rekao je predsjednik Republike Srpske, u još jednom monologu i poznatom retorikom.

Nastavi čitati

BiH

Crnolistaš Čavara ostao bez bankovnog računa, traži od Vijeća ministara da nađu način kako će dobivati plaću

Published

on

By

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Marinko Čavara uputio je pismo Vijeću ministara BiH u kojem se žali da više ne može primati plaću.

Čavara je na crnoj listi SAD, a sad je zbog toga ostao bez računa u banci.

On je pismo uputio predsjedavajućoj Borjani Krišto, ministru finansija Srđanu Amidžiću te ministru pravde Davoru Bunozi.

“Dana, 6. 6. 2024. godine sam uvršten na tzv. crnu listu Vlade SAD. Plaću sam do tada primao putem računa otvorenog kod Addiko Bank, a nakon pomenutih sankcija mi je otkazana poslovna saradnja od navedene banke i otvorio sam račun u Nova banka AD. Kod pomenute banke posjedujem račun putem kojeg sam primao plaću, a pri čemu mi je bilo onemogućeno posjedovanje bankovne kartice, dakle račun kod Nova banka AD je imao isključivo svrhu da primam svoju plaću svaki mjesec”, objašnjava Čavara u pismu.

No, sad se stvar zakomplicirala. Čavara kaže da je prije deset dana dobio telefonski poziv.

“Dana 18. 3. 2024. godine sam telefonskim putem obaviješten da mi Nova banka AD želi zatvoriti račun zbog prijetnje sankcijama jer imam otvoren račun kod njih. Pokušao sam riješiti novonastali problem kontaktirajući druge poslovne banke, ali nijedna banka mi ne želi otvoriti račun”, kuka Čavara.

Kuknjavu nastavlja kako sad ne može primati plaću.

“S obzirom na navedeno, nemam mogućnosti da svoju mjesečnu plaću primam putem računa. Želim da istaknem, kako je na ovaj način došlo do grubog kršenja mojih prava ostvarenih na osnovu radnog odnosa, jer se u konkretnom ne radi o bilo kakvom transferu novca, niti sličnom poslovanju s poslovnim bankama.

Prema odredbama Zakona o unutarnjem platnom razredu (Službene nov. FBIH broj 48/15 i Ispravka 79/15 i 4/21) pod unutarnjim platnim prometom se podrazumijeva sva plaćanja u konvertibilnim markama između sudionika u unutarnjem platnom prometu, a preko računa kod ovlaštenih organizacija za obavljanje poslova unutarnjeg prometa”, ističe Čavara.

Dalje navodi kako su mu ugrožena ljudska prava.

“Pravo na plaću je moje ljudsko pravo garantirano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, a koja je dio Ustava BIH (EKLJP) Naime, Protokolom 1 na EKLJP propisano je i garantirano da svako ima pravo na neometano, mirno uživanje na svoju imovinu. Tog prava ne može niko biti lišen, ograničen, ako to nije u javnom interesu i pod uvjetima propisanim zakonom i općim standardima međunarodnog prava. Pri tome ograničenje ovog prava u javnom interesu mora biti neophodno u demokratskom društvu”, kaže Čavara.

On sad traži od institucija BiH da mu omoguće da prima plaću, piše Raport.

“U konkretnoj situaciji institucije Bosne i Hercegovine su dužne omogućiti mi da ostvarim jalno od svojih osnovnih ljudskih prava, omogućiti mi da primam mjesečne plaće iz radnog donosa te od vas tražim da osigurate isplatu moje plaće.

Nadam se skorom rješenju ove novonastale situacije, a u skladu s Ustavom BiH i zakonima BIH”, naveo je Čavara.

Nastavi čitati

Najčitanije